Radio roman

Vibrantno, životno, sočno, gusto poput meda, hladno poput oštrice noža… O prozi Kristiana Novaka kao da je sve rečeno, a opet, kao da se može još toga reći. Nakon „Črne mati zemle“, Novak nam podastire priču o povratnici u međimurski Sabolščak Mileni te Romu Sandiju u koga se Milena zaljubi te prkosi svim konvencijama i predrasudama ukotvljenima u međimursko područje. Nije ovdje riječ samo o ljubavnoj priči, niti i o kriminalističkoj koja čini drugu narativnu liniju. Ovdje je riječ o svim dimenzijama života koje je Novak tako spretno i iskreno ispleo u ovu prozu koja je oborila sve domaće ljestvice čitanosti. Dok slušamo „Ciganina“ u režiji Stephanie Jamnicky, mi slušamo o strepnji, žudnji, hororu, užasu, nježnosti i ljepoti ljudskog bića. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Dubravko Torjanac, glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Maja Gregl, glumili su: Barbara Rocco, Matko Buvač, Hrvoje Klobučar, Dražen Bratulić, Sven Šestak, Mladen Vasary

Vibrantno, životno, sočno, gusto poput meda, hladno poput oštrice noža… O prozi Kristiana Novaka kao da je sve rečeno, a opet, kao da se može još toga reći. Nakon „Črne mati zemle“, Novak nam podastire priču o povratnici u međimurski Sabolščak Mileni te Romu Sandiju u koga se Milena zaljubi te prkosi svim konvencijama i predrasudama ukotvljenima u međimursko područje. Nije ovdje riječ samo o ljubavnoj priči, niti i o kriminalističkoj koja čini drugu narativnu liniju. Ovdje je riječ o svim dimenzijama života koje je Novak tako spretno i iskreno ispleo u ovu prozu koja je oborila sve domaće ljestvice čitanosti. Dok slušamo „Ciganina“ u režiji Stephanie Jamnicky, mi slušamo o strepnji, žudnji, hororu, užasu, nježnosti i ljepoti ljudskog bića. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Dubravko Torjanac, glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Maja Gregl, glumili su: Barbara Rocco, Matko Buvač, Hrvoje Klobučar, Dražen Bratulić, Sven Šestak, Mladen Vasary

Vibrantno, životno, sočno, gusto poput meda, hladno poput oštrice noža… O prozi Kristiana Novaka kao da je sve rečeno, a opet, kao da se može još toga reći. Nakon „Črne mati zemle“, Novak nam podastire priču o povratnici u međimurski Sabolščak Mileni te Romu Sandiju u koga se Milena zaljubi te prkosi svim konvencijama i predrasudama ukotvljenima u međimursko područje. Nije ovdje riječ samo o ljubavnoj priči, niti i o kriminalističkoj koja čini drugu narativnu liniju. Ovdje je riječ o svim dimenzijama života koje je Novak tako spretno i iskreno ispleo u ovu prozu koja je oborila sve domaće ljestvice čitanosti. Dok slušamo „Ciganina“ u režiji Stephanie Jamnicky, mi slušamo o strepnji, žudnji, hororu, užasu, nježnosti i ljepoti ljudskog bića. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Dubravko Torjanac, glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Maja Gregl, glumili su: Barbara Rocco, Matko Buvač, Hrvoje Klobučar, Dražen Bratulić, Sven Šestak, Mladen Vasary

Vibrantno, životno, sočno, gusto poput meda, hladno poput oštrice noža… O prozi Kristiana Novaka kao da je sve rečeno, a opet, kao da se može još toga reći. Nakon „Črne mati zemle“, Novak nam podastire priču o povratnici u međimurski Sabolščak Mileni te Romu Sandiju u koga se Milena zaljubi te prkosi svim konvencijama i predrasudama ukotvljenima u međimursko područje. Nije ovdje riječ samo o ljubavnoj priči, niti i o kriminalističkoj koja čini drugu narativnu liniju. Ovdje je riječ o svim dimenzijama života koje je Novak tako spretno i iskreno ispleo u ovu prozu koja je oborila sve domaće ljestvice čitanosti. Dok slušamo „Ciganina“ u režiji Stephanie Jamnicky, mi slušamo o strepnji, žudnji, hororu, užasu, nježnosti i ljepoti ljudskog bića. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Dubravko Torjanac, glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Maja Gregl, glumili su: Barbara Rocco, Matko Buvač, Hrvoje Klobučar, Dražen Bratulić, Sven Šestak, Mladen Vasary

Vibrantno, životno, sočno, gusto poput meda, hladno poput oštrice noža… O prozi Kristiana Novaka kao da je sve rečeno, a opet, kao da se može još toga reći. Nakon „Črne mati zemle“, Novak nam podastire priču o povratnici u međimurski Sabolščak Mileni te Romu Sandiju u koga se Milena zaljubi te prkosi svim konvencijama i predrasudama ukotvljenima u međimursko područje. Nije ovdje riječ samo o ljubavnoj priči, niti i o kriminalističkoj koja čini drugu narativnu liniju. Ovdje je riječ o svim dimenzijama života koje je Novak tako spretno i iskreno ispleo u ovu prozu koja je oborila sve domaće ljestvice čitanosti. Dok slušamo „Ciganina“ u režiji Stephanie Jamnicky, mi slušamo o strepnji, žudnji, hororu, užasu, nježnosti i ljepoti ljudskog bića. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Dubravko Torjanac, glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Maja Gregl, glumili su: Barbara Rocco, Matko Buvač, Hrvoje Klobučar, Dražen Bratulić, Sven Šestak, Mladen Vasary

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, u glavnim ulogama Lana Barić i Filip Švagović

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, adaptacija za radio: kristina Kegljen, tonmajsotr: Katarina Račić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili: Lana Barić , Filip Švagović, Paško Vukasović, Mirela Brekalo, Nedim Prohić, Rea Bušić, Romina Tonković, Amar Bujvić, Nina Violić, Helena Buljan i Asja Jovanović. Premijerno emtirano: 16.05.2022.

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, adaptacija za radio: kristina Kegljen, tonmajsotr: Katarina Račić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili: Lana Barić , Filip Švagović, Paško Vukasović, Mirela Brekalo, Nedim Prohić, Rea Bušić, Romina Tonković, Amar Bujvić, Nina Violić, Helena Buljan i Asja Jovanović. Premijerno emtirano: 16.05.2022.

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, adaptacija za radio: kristina Kegljen, tonmajsotr: Katarina Račić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili: Lana Barić , Filip Švagović, Paško Vukasović, Mirela Brekalo, Nedim Prohić, Rea Bušić, Romina Tonković, Amar Bujvić, Nina Violić, Helena Buljan i Asja Jovanović. Premijerno emtirano: 16.05.2022.

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, adaptacija za radio: kristina Kegljen, tonmajsotr: Katarina Račić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili: Lana Barić , Filip Švagović, Paško Vukasović, Mirela Brekalo, Nedim Prohić, Rea Bušić, Romina Tonković, Amar Bujvić, Nina Violić, Helena Buljan i Asja Jovanović. Premijerno emtirano: 16.05.2022.

U romanu Divlje guske Julijane Adamović ništa nije onako kako se na prvi i drugi pogled čini. Očevi i majke nisu samo brižni roditelji koji podižu svoju djecu, djedovi i bake nisu samo toplo krilo u kojem se unučice gnijezde uz biblijske priče, guske nisu tek pernate predstavnice idiličnog seoskog ambijenta, a ni djevojčice koje nose priču nisu baš najtočnija, očekivana verzija sebe. Redateljica : Hana Veček, adaptiralazaradio urednica: Nives Madunić Barišić, tonmajstor: Dalibor Piskrec, glazbeni urednik: Maro Market, glumili su: Lana Barić, Darija Lorenci Maša Ilijić Vlasta Ramljak Hrvoje Barišić Igor Kovač Katarina Arbanas i Suzana Nikolić.

Roman «Osmi povjerenik» duhovita je priča o izmišljenom otoku Trećiću na kojemu mještani ne žele uspostaviti vlast jer smatraju da bi bilo kakva vrsta političkog organiziranja ugrozila njihov skladan život. Država, pak, vladati mora pa im šalje svoje povjerenike ne bi li nekako, na taj neposlušni otok bacila svoje konope Adaptacija i režija: Jasna Mesarić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstorica: Anka Savić; urednica: Nada Zoričić. Glume: Ankica Dobrić, Mladen Vasary, Marina Poklepović Kostelac, Tomislav Martić, Vinko Kraljević, Krunoslav Šarić. Premijerno emitirano 20-24.11.2006.

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo. Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo. Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo. Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo. Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo. Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Dijelom roman ceste, dijelom priča o silom prilika raseljenima iz tzv. tranzicijskih zemalja, najvećim dijelom tekst o stjecanju samosvojnosti žene neminovno sputane brakom s dominantnim mužem. Majka joj kaže da najteže je prvih dvadeset godina braka, prijateljice je pokušavaju utješiti kad se žali da živi po hotelskim sobama i ne mora čistiti, kuhati. Privremeno se skrase u Londonu, pa koliko god da je grad osvoji, bježat će, vratiti se i napokon shvatiti što doista želi, naći „svoje“ ljude i krenuti na vlastitu stradu fortunatu. Na tom putu okućit će se u Zagrebu, sama i svoja, zadovoljna jer postala je: čuvarkuća-vagabund. Na cesti sreće. - piše Jadranka Pintarić u najavi ovoga romana koji je u vrlo kratkom vremenu od svejega izlaska osvojio publiku, kritiku te ušao u finale prestižne nagrade T portala za knjigu godine. U radijskoj adaptaciji samosvijest žene te uloga njezine obitelji i sredine u njezinu oslobađanju čine okosnicu interpretacije, a humor autorice izlazi na površinu. Režirala i za radio adaptirala: HANA VEČEK Igrali su: Petra Svrtan, Dado Ćosić, Gordana Gadžić, Doris Šarić Kukuljica, Frano Mašković, Zoran Čubrilo, Nikolina Prkačin i Maja Posavec. Tonmajstor: Tomislav Šamec Glazbeni dramaturg: MARO MARKET Urednica: NIVES MADUNIĆ BARIŠIĆ

Roman Vjerojatno zauvijek, uspješnog autora Gordana Nuhanovića, prividno je neambiciozna proza o muškom svijetu u srednjim godinama i životnim emocijsko-duhovnim dvojbama koje ih logično pritom pojačano salijeću. U osnovi, autorov je roman obiteljski roman, reklo bi se, o muškoj "meno-pauzi", problemima braka i djece, poljuljane emocije i zadnjih izvanbračnih avantura, ali je autor pritom profinjeni ironizator vlastitih izgubljenih likova i njihovih groteskno-farsičnih lutanja u želji za namicanjem aure mladosti, koja dakako polako a neizbježno prolazi. Dramatizacija: Dubravko Torjanac Režija: Dejan Šorak