Radio roman

Maša Kolanović, profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, autorica je brojnih književno-teorijskih radova, knjige o popularnoj kulturi bivše države, a Sloboština Barbie jest njezin prvi roman . Prividno iz dječjeg motrišta, a s puno nenametljivih ironizacijskih signala, djeca pričaju o dobu igre s poznatim lutkama Barbie i Kenom. Kroz svijet igre i mašte, statusnog nadmetanja ili pak trenutačnog prijateljstva, tj. čaroliju zadnje igrive bezbrižnosti, prelama se obris nove države s pripadnim tektonskim promjenama društveno-političkog života.

Žena je ubila muža, nasmrt ga je ubola nožem, bilo je to ubojstvo na mah. Ni susjedi ni obitelj ne mogu vjerovati da je to bila u stanju učiniti jer, bez obzira na povremene svađe, oni su bili sasvim normalan par. Kako to da je Lada Lončar – nježna žena, majka djevojčice – ubila supruga, uglednog sveučilišnoga profesora? Sada na odsluženju kazne u ženskoj kaznionici, okružena najrazličitijim prijestupnicama, može promišljati o tome što je dovelo do toga da odustane od šminke, kako je ostala bez prijateljica i zašto se odrekla karijere. Kako je postala supruga zatvorena u četiri zida svoga stana jednako kao sada u zatvoru? Tko je bio njezin muž, osoba koju su obožavali njezina majka i svi ostali, tko je stvarno bio taj mister savršeni? Sigurna kuća čita se u dahu i ostavlja bez daha. Marina Vujčić pripovijeda o nasiljima o kojima se ne piše u novinama, o ženama koje pate i ne uspijevaju naći izlaz. Sigurna kuća krik je protiv verbalnog i psihičkog nasilja, upozorenje da ne prihvaćamo zdravo za gotovo živote svojih prijatelja te nadasve roman o tome da uvijek trebamo biti prvo lice svoga života. (Fraktura) U radijskoj adaptaciji trenutno jednog od najčitanijih hrvatskih romana igrali su: Jelena Miholjević, Petra Svrtan, Frano Mašković, Katarina Arbanas, Davor Svedružić, Karmen Sunčana Lovrić , Dora Polić Vitez, Mladen Vujčić, Marija Kolb, Dunja Fajdić i Irena Tereza Prpić. Adaptaciju potpisuje Ivana Gudelj, a režiju Stephanie Jamnicky. ton majstor Srđan Nogić, a glazbena dramaturginja Franka Mešrović.

Roman je fokusiran na pet ženskih sudbina koje se u završnici romana dodiruju i isprepliću, kako na narativnoj, tako i na simboličnoj razini. Podijelivši roman na tri veća dijela koja obuhvaćaju dramatične situacije u životu pet žena (Glissando, Pizzicato, Vibrato), autorica provodi lajt-motiv gitare koja se začinje u sjemenki drveta, nastaje iz smreke i palisandrovine, prelazi iz ruke u ruku formirajući ljudske sudbine i stvarajući glazbu koja se nalazi i u samoj potki romana. Suptilno štivo koje u sebi sjedinjuje stvarnosne, bajkovite i simbolične elemente, a dinamična radnja i osebujni likovi mogu privući i širu čitateljsku publiku. Kristina Gavran dobila je za djelo 'Gitara od palisandra' Nagradu Mirko Kovač za najbolje djelo mladog autora 2019.-te. Redateljica Silva Ćapin, tonmajstorica : Lana Deban, glazbeni urednik MAro Market, Igrali su: Dijana Vidušin, Hrvojka Begović, Dean Krivačić, Mia Krajcar, Slavko Juraga, Iva Mihalić, Helena Buljan, Frano Mašković,Vanda Winter, Ivan Jončić, Natalija Đođević, Asja Jovanović, Biserka Ipša, Igor Kovač i Jerko Marčić.

Roman je fokusiran na pet ženskih sudbina koje se u završnici romana dodiruju i isprepliću, kako na narativnoj, tako i na simboličnoj razini. Podijelivši roman na tri veća dijela koja obuhvaćaju dramatične situacije u životu pet žena (Glissando, Pizzicato, Vibrato), autorica provodi lajt-motiv gitare koja se začinje u sjemenki drveta, nastaje iz smreke i palisandrovine, prelazi iz ruke u ruku formirajući ljudske sudbine i stvarajući glazbu koja se nalazi i u samoj potki romana. Suptilno štivo koje u sebi sjedinjuje stvarnosne, bajkovite i simbolične elemente, a dinamična radnja i osebujni likovi mogu privući i širu čitateljsku publiku. Kristina Gavran dobila je za djelo 'Gitara od palisandra' Nagradu Mirko Kovač za najbolje djelo mladog autora 2019.-te. Redateljica Silva Ćapin, tonmajstorica : Lana Deban, glazbeni urednik MAro Market, Igrali su: Dijana Vidušin, Hrvojka Begović, Dean Krivačić, Mia Krajcar, Slavko Juraga, Iva Mihalić, Helena Buljan, Frano Mašković,Vanda Winter, Ivan Jončić, Natalija Đođević, Asja Jovanović, Biserka Ipša, Igor Kovač i Jerko Marčić.

Ugledni skladatelj Viktor, koji radi u Nizozemskoj i Hrvatskoj, dolazi za vrućega ljeta na otok kako bi napisao glazbu za Shakespeareovu Oluju. Dok pokušava uhvatiti glazbu koja titra na otoku, osluškuje priče koje ga okružuju – priče starosjedilaca, gospođa ispred slastičarnice, mlade žene koja iščekuje povratak supruga pomorca, mladića i djevojaka na plaži, arheologa koji istražuju uvalu, parova koji se svađaju, maturanata koji se zaljubljuju i drugih živopisnih likova koji ljeti nastanjuju otok. Njegova se priča poput niti isprepleće s drugima i sve one tvore gustu mrežu u kojoj su ulovljeni događaji iz sadašnjosti i prošlosti, kratkotrajni uzdasi ili dugotrajna pamćenja. Tražeći inspiraciju, Viktor i ne sluti da se nalazi na Arielovu otoku, koji se upleće u živote junaka u godini kada dočekuje vilinsku kraljicu Titaniju. Ardura pripovijeda o ljetu, o ljubavima, čekanjima, odlascima i dolascima, o umjetnosti i životu, o fantastici i realnome, a Sanja Lovrenčić spojila je kroz priče o Viktoru i Arielu sadašnjost i prošlost, moguće i nemoguće, kako to već biva svakoga ljeta na svakom otoku. "Ardura" je roman u kojem priče mnogobrojnih likova svjetlucaju baš kao što svjetluca i more, dugotrajno i nezaboravno. Redateljica; Katja Šimunić, dramatizacija Sanja Lovrenčić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbena urednica: Adriana Kramarić, glumili su: jelena Miholjević, Mladen Vasary, Hrvojka begović, Dunja Fajdić, Mladen Vujčić, Ivana Boban, Franka Meštrović.

Ugledni skladatelj Viktor, koji radi u Nizozemskoj i Hrvatskoj, dolazi za vrućega ljeta na otok kako bi napisao glazbu za Shakespeareovu Oluju. Dok pokušava uhvatiti glazbu koja titra na otoku, osluškuje priče koje ga okružuju – priče starosjedilaca, gospođa ispred slastičarnice, mlade žene koja iščekuje povratak supruga pomorca, mladića i djevojaka na plaži, arheologa koji istražuju uvalu, parova koji se svađaju, maturanata koji se zaljubljuju i drugih živopisnih likova koji ljeti nastanjuju otok. Njegova se priča poput niti isprepleće s drugima i sve one tvore gustu mrežu u kojoj su ulovljeni događaji iz sadašnjosti i prošlosti, kratkotrajni uzdasi ili dugotrajna pamćenja. Tražeći inspiraciju, Viktor i ne sluti da se nalazi na Arielovu otoku, koji se upleće u živote junaka u godini kada dočekuje vilinsku kraljicu Titaniju. Ardura pripovijeda o ljetu, o ljubavima, čekanjima, odlascima i dolascima, o umjetnosti i životu, o fantastici i realnome, a Sanja Lovrenčić spojila je kroz priče o Viktoru i Arielu sadašnjost i prošlost, moguće i nemoguće, kako to već biva svakoga ljeta na svakom otoku. "Ardura" je roman u kojem priče mnogobrojnih likova svjetlucaju baš kao što svjetluca i more, dugotrajno i nezaboravno. Redateljica; Katja Šimunić, dramatizacija Sanja Lovrenčić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbena urednica: Adriana Kramarić, glumili su: jelena Miholjević, Mladen Vasary, Hrvojka begović, Dunja Fajdić, Mladen Vujčić, Ivana Boban, Franka Meštrović.

Ugledni skladatelj Viktor, koji radi u Nizozemskoj i Hrvatskoj, dolazi za vrućega ljeta na otok kako bi napisao glazbu za Shakespeareovu Oluju. Dok pokušava uhvatiti glazbu koja titra na otoku, osluškuje priče koje ga okružuju – priče starosjedilaca, gospođa ispred slastičarnice, mlade žene koja iščekuje povratak supruga pomorca, mladića i djevojaka na plaži, arheologa koji istražuju uvalu, parova koji se svađaju, maturanata koji se zaljubljuju i drugih živopisnih likova koji ljeti nastanjuju otok. Njegova se priča poput niti isprepleće s drugima i sve one tvore gustu mrežu u kojoj su ulovljeni događaji iz sadašnjosti i prošlosti, kratkotrajni uzdasi ili dugotrajna pamćenja. Tražeći inspiraciju, Viktor i ne sluti da se nalazi na Arielovu otoku, koji se upleće u živote junaka u godini kada dočekuje vilinsku kraljicu Titaniju. Ardura pripovijeda o ljetu, o ljubavima, čekanjima, odlascima i dolascima, o umjetnosti i životu, o fantastici i realnome, a Sanja Lovrenčić spojila je kroz priče o Viktoru i Arielu sadašnjost i prošlost, moguće i nemoguće, kako to već biva svakoga ljeta na svakom otoku. "Ardura" je roman u kojem priče mnogobrojnih likova svjetlucaju baš kao što svjetluca i more, dugotrajno i nezaboravno. Redateljica; Katja Šimunić, dramatizacija Sanja Lovrenčić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbena urednica: Adriana Kramarić, glumili su: jelena Miholjević, Mladen Vasary, Hrvojka begović, Dunja Fajdić, Mladen Vujčić, Ivana Boban, Franka Meštrović.

Ugledni skladatelj Viktor, koji radi u Nizozemskoj i Hrvatskoj, dolazi za vrućega ljeta na otok kako bi napisao glazbu za Shakespeareovu Oluju. Dok pokušava uhvatiti glazbu koja titra na otoku, osluškuje priče koje ga okružuju – priče starosjedilaca, gospođa ispred slastičarnice, mlade žene koja iščekuje povratak supruga pomorca, mladića i djevojaka na plaži, arheologa koji istražuju uvalu, parova koji se svađaju, maturanata koji se zaljubljuju i drugih živopisnih likova koji ljeti nastanjuju otok. Njegova se priča poput niti isprepleće s drugima i sve one tvore gustu mrežu u kojoj su ulovljeni događaji iz sadašnjosti i prošlosti, kratkotrajni uzdasi ili dugotrajna pamćenja. Tražeći inspiraciju, Viktor i ne sluti da se nalazi na Arielovu otoku, koji se upleće u živote junaka u godini kada dočekuje vilinsku kraljicu Titaniju. Ardura pripovijeda o ljetu, o ljubavima, čekanjima, odlascima i dolascima, o umjetnosti i životu, o fantastici i realnome, a Sanja Lovrenčić spojila je kroz priče o Viktoru i Arielu sadašnjost i prošlost, moguće i nemoguće, kako to već biva svakoga ljeta na svakom otoku. "Ardura" je roman u kojem priče mnogobrojnih likova svjetlucaju baš kao što svjetluca i more, dugotrajno i nezaboravno. Redateljica; Katja Šimunić, dramatizacija Sanja Lovrenčić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbena urednica: Adriana Kramarić, glumili su: jelena Miholjević, Mladen Vasary, Hrvojka begović, Dunja Fajdić, Mladen Vujčić, Ivana Boban, Franka Meštrović.

Ugledni skladatelj Viktor, koji radi u Nizozemskoj i Hrvatskoj, dolazi za vrućega ljeta na otok kako bi napisao glazbu za Shakespeareovu Oluju. Dok pokušava uhvatiti glazbu koja titra na otoku, osluškuje priče koje ga okružuju – priče starosjedilaca, gospođa ispred slastičarnice, mlade žene koja iščekuje povratak supruga pomorca, mladića i djevojaka na plaži, arheologa koji istražuju uvalu, parova koji se svađaju, maturanata koji se zaljubljuju i drugih živopisnih likova koji ljeti nastanjuju otok. Njegova se priča poput niti isprepleće s drugima i sve one tvore gustu mrežu u kojoj su ulovljeni događaji iz sadašnjosti i prošlosti, kratkotrajni uzdasi ili dugotrajna pamćenja. Tražeći inspiraciju, Viktor i ne sluti da se nalazi na Arielovu otoku, koji se upleće u živote junaka u godini kada dočekuje vilinsku kraljicu Titaniju. Ardura pripovijeda o ljetu, o ljubavima, čekanjima, odlascima i dolascima, o umjetnosti i životu, o fantastici i realnome, a Sanja Lovrenčić spojila je kroz priče o Viktoru i Arielu sadašnjost i prošlost, moguće i nemoguće, kako to već biva svakoga ljeta na svakom otoku. "Ardura" je roman u kojem priče mnogobrojnih likova svjetlucaju baš kao što svjetluca i more, dugotrajno i nezaboravno. Redateljica; Katja Šimunić, dramatizacija Sanja Lovrenčić, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbena urednica: Adriana Kramarić, glumili su: jelena Miholjević, Mladen Vasary, Hrvojka begović, Dunja Fajdić, Mladen Vujčić, Ivana Boban, Franka Meštrović.

Ništa se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se – onako kako se nad istočnim Jadranom dogodilo tisuću puta, ponavljajući isti, vječni obrazac, stariji od ljudi, stariji od kuća, gradova, nacija i jezika… Orkanska bura rasplamsa zastrašujući požar koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena da će istraga biti brzo zaključena i otkriti ili piromana ili tragove pukog ljudskog nemara. Ubrzo će se pokazati da je slučaj mnogo zamršeniji. Mladen Božiković pak odan je suprug, otac, djed. Čovjek nalik mnogima, osim što je strastveno zaljubljen u planine Dalmacije, planine koje već generacijama određuju sudbinu njegove obitelji, ali i njega samoga. Stoga požar koji je poharao i njegovu djedovinu za njega nikako nije samo medijska vijest… Žigice, novi roman Jurice Pavičića – istodobno mediteranski noir, obiteljska drama i kronika društva – izvrstan je, potresan roman jednog od najčitanijih i najnagrađivanijih domaćih pisaca. Redatelj: Petar Vujačić, adaptirala i urednila: Nives Madunić Barišić, skladatelj i glazbeni dramaturg: Maro Market, ton majstor: Dalibor Piskrec Glumili su: Zoran Čubrilo, Paško Vukasović, Alen Šalinović, Ivan Jončić, Darko MIlas, Romina Vitasović, Snježana Sinovčić, Igor Jurinić, Jure Radnić, Marin Klišmanić, Tomislav Martić, Maruška Aras, Anđela Ramljak i Anamarija Štorga.