yewtere nde Rfi wadanne soukaabe leydeele Afrique, fouddima wadeede dioni e demgal fulfulde. Niadé assett et alet t fof yewtere nde ma wadd so 13h yonni walle so 17h 30 yoni. Rfi noone tottata kongol ko sukaabe. Ko Mbiidon ko bee soukaabe hedii ngam andude hol ko muusi dum en, hol ko be ndjidi, ho…
Hannde en tuubnoto e battane koronaawiris e remooɓe. ɓaadi ko ɗum woni joljole e ooɗo wakati alay sago njeewtiden henn. Ene wayno ɓee remooɓe hannde koko ƴeebaa. Kala ko soñanoo ñolii Soblee, pompiteer… remoɓe dey ngaani sanne sanne Noy feere wadde ? Ko ɗum etotoɗen andude e ballal koɗo men Hapsatu Taal. Oo noon jeyaa ko Biidi ko wuro taweteengo e Podor (Senegaal) koo jaayniyanke kadi kanko woni mawɗo fedde Oolel Dieeri. Nguurɗam koreeji makko remooɓe wonaani yo debbo ngoƴa mawka ko ɗum waɗi min noddudemo. Caggal Hapsatu Taal, remooɓe heettuɓe Gine Konaakiri kanium enn kaal tiɗallaaji ɗi ɓe tawan e dow golle ndemal e oo wakati
Ñalawma hannde min yeewtay ko yowiti e ɗereeji jibinanɗe. Min jaɓɓoto e ko Mbiiɗon ko Aminata Dem Dieŋ. Kanko koo gooto e ardiiɓe kawtal pelle dilloɓe e lappol kumpito e ko fayi e nafakaaji keɓugol ɗereeji jibinanɗe. O ari e yeewtere de ngam haalande heɗitiiɓe Ko Mbiiɓon battane waasde jogaade ɗereeji jibinande? Hol nafakaaji ɗi sukaaɓe bem keɓata so ɓe tawraama ɗereeji jibinanɗe? Ko adii ɗun en njahat haa Mali jokondiren e Abdulaay Dikko jooɗaniiɗo Rfi fulfulde toon. Njoofniren e totude kongol naalanke Abdel Rahim Jaañ tawaa e Kissal cruw.
Yeewtere Ko mbiiɗon addi ko haala rewɓe e worɓe resondirɓe tawa keɓaani ɓesngu. Ɗum hannde woni caɗeele mawnde e rendoo ngo, ha teeŋti e rewɓe ko ɓuri heewde ko kanium en njoobete so desaama ko juuti tawa ɓesnaani. Holko safrooɓe mbii e ɗum ? Abdulay Barii ko doktoro, o arii haalande bandiraaɓe ɓe so tawi debbo e gorko tawraaka ɓesngu hono mbaɗata. Caggal Abdulay Barii, men keɗo kadi seedaaku debbo e gorko mo tawraaka ɓesngu e tampere ɓe keɓan du. E timminirgol yeewtere nde men njaɓɓo Advise pullo Moritani yimana en Ɗoftam maayo.
Caggal nde kaalɗen haala battane ñawu koronaawiris e nguurdam aynaaɓe, nguurdam egguɓe en kuccat e ɓee ɓe nganduɗa ndillataa ko e koltu e ɓoornanteeri, ɓee ñootooɓe. Paame min ngoni ko e rewindaande haa jooni battane Koronaawiris e cate ɗe. Holko woni tiɗallaaji mo ɓee tawan e golle ñootol ? Mate keɓal jawdi ngal ene newii to ɓee faa hande ? Mate kilianjoɓe ene cooda comtii hono adann nii ? Holko woni ballal ñotooɓe e foolugol ñawu Koronaawiris e adunaaru du ? Mariama Jah e Siley Bah, ngonii hoɗɓe men. Ɓe ɗiɗo fof ndillataa ko e koltu e ɓornanteeri. Siley darani gollirɗe wiyeteende Pullo tekstil, Mariama Jah inniri gollirɗe mum ko ɓamtaare.
Juppuɗo yontere men hande wiyete ko Amadu Bari gooto e ardiiɓe Agridev, kawtal pelle sandaaji dilloɓe e ndemal. Rfi fulfulde waddi e makko yewtere e golle nde kawtal ngal darni cagg al googal jawtal ngal ? e holi paandaalemum ? Fulfulde Faminiinde :Yontere nde Tierno Isaa Jallo addi e damal fulfulde famminiinde ko kosam. ɗume mbi’eten kosam e fulfulde ?
Ko mbiiɗon hannde hucci ko e saɗɗallaaji ɓee ɓe ganduɗaa ko egguɓe gure mumen sabaanbundu hare, fitina, mooloyii nokkuule goɗɗe. Ɓee nguurɗam mumen tiiɗi ko adii ñawu koronawiris ene naata e leyɗe men (rafi nguura, rafi safaaro, rafi ndiyam, rafi laaɓal) Wadde hannde so nguu ñaw arii ene haani ƴeccitoɗenɓe jeewen holnoɓe nguurdi, Holko wonii caɗeele maɓɓe. Mbela woodi walluɓeɓe Ɗum noon en njaɓɓoto e dow nde yeewtere Amadu Jallo. Oo yoo gorko taweteeɗo Kutiala woni ko Sikasso to Maali. Amadu Jallo jeyaa ko e waaldeere wiyeteende Pinal Pulaaku. Nde fedde ene felliti wallude taweteeɓe e nokku egguɓe ley Mali. Men keɗo e ndee yeewtere seedaaku Hajja Jallo e dow tiiɗallaaji nde ɓe njiyan e e nokku egguɓe mo Seneraal Siise darni to Seenu illa ñawu koronaawiris naati ley Maali.
Juppuɗo yontere men hannde wiyete ko Ibrahima Dikko annditirteeɗo Buri. Oo yo suka jeyaaɗo Jalasagu serkel Bankas e ley laamu Mootti to Mali. Ana ɓuri duuɓi jeeɗiɗi ko mo udditi gollirde daraniinde moƴƴinde cenorde. Sukaabe noogay e ko fawi ngollata ton. Fulfulde faaminiinde :Yontere nde Ceerno Isaa Jallo addi e damal fulfulde famminiinde. Dume fulfulde wi’ata Jemma?
Illa ma ko ñawu Koronaawiris naati e leyɗe men, tiiɗallaaji e torraaji keewi sanne sanne e ley golleeje. Jannde natti, ƴeeyngu saɗii, keɓal jawdi tiiɗi, aynaaɓe, durooɓe e remooɓe fof tampii. Noy feere wadde ? Ko ɗum etoto ɗen anndude e ballal koɗo men Ceerno Ardo Soh lolluɗo e innde Muusaa Soh. O ko jannginoowo to duɗal jaaɓi-hattirde « Gaston Berger », kono kadi koo duroowo. Caggal Ceerno Soh men keɗo ko musiɗɗo men Issuf Sonde haalde e marooɓe jooɗiiɓe Wagadugu e dow sattende ɗe ɓe tawan e golleeji maɓɓe illa maa ko ñawu Koronaawiris naati ley Burkina Faaso. Musiɗɗo men Abdulaay Dikko maa sifano en kanium ne satteende keɓal jawdi e ley Mali.
Nde yontere Ko mbiiɗon ƴaɓɓotoo e ndingiral muuɗum ko suka biyeteeɗo Yero Gisse. Oo suka ko Matamnaajo taweteeɗo saare Gijilon (Senegaal). O sosii e hitaande ujunnaaji ɗiɗi e sappo e tati blog o inniri ɗum www.yeroguisse.org Fiirti ko dillata ko e bange karallaagal kessal, o moƴƴinii loowre nde gandanɗaa tawetee heen ko binndii, daarti, joljole aduna, eko heewi honno kabaruuji fuuta, dawrugol, faggudu, pinal hanki, fina tawaa fulɓe, diine, coftal ɓalli e ko way noon e ko way noon. E nder oo ɗoon blog ene tawee haa jooni ŋoƴaaƴi renndo fuuta, hirjanooji eko fewti e reende tariinde, ngam daɗde e waylo waylo weeyo… fandaare Yero noon wona goɗɗum, so wonaa daraanaade leñol e haalde ŋoƴaaƴi mum en haa jogitiiɓe laamu mbatta hakkille e gonka hettuɓe gure dow ɗee. Fulfulde faaminiinde :Yontere nde, Isaa Jallo, ekkinoowo en fulfulde, addi ko helmere „Ladde“. Holko seerndi ladde e wuro ? O addi banndi keewdi fii wallude en paamen ɗume won ko fulfulde wi‘ata ladde
Bandiraaɓe teskaama ngila ñawu Koronaawiris naati e weeyo meeɗen en ceeraani e fitina e banndiyaagal. To leydi Moritani nanaama hono suka debbo biyeteeɗo Hadijatu Umar Soh waraama. Sukaaɓe rewɓe heewɓe kadi njanaama toon. Fitina teskaaɗo haaɗaani tan to ndiin leydi. Sabu haa to leydi Siin nanaama ɓaleeɓe ene piye ene lepte e geɗe mbaaɗinoon. Haa ɗoo e Senegaal, en yii nde wiyaa yoo gooto e men kala heddo galle mum tuggi leere jeetati jemma haa leere jeego’o subaka woodi banndiiji, bonnooɓe yantuɓe heen ɓee heen ene nguƴƴa ɓee too ene mbaɗa ko boni. Ɗum waɗi min addude ngal naamdal ? Holko waɗii ooɗoo sahaa mo koronaawiris weeye meeɗen ene teskaa ene wayno fitina ɓuri heewde ? Ko saabii ooɗo fitina e won e leyɗe ? Hoɗɓe men e yeewtere nde maa mballu en ƴaabaade e naamde ɗe. Gooto oo nootirto ko e innde Mayram Baal. Kango woni mawɗo fedde taweteende “facebook” “Mauritaniennes du Monde” fiirti dendaagal rewɓe jeyaaɓe moritani taweteeɓe e adunaaru ndu kala. Ma o haal warngoo waɗu ngo e ñalee taaɓiiɗe ɗee to leydi Moritani Koɗo ɗimmo yeewtere nde kañum wiyetee ko Usmaan Bah. Koo neɗɗiyanke ma o wallu men faamde holko addi fitina teskaaɗo e rendo ngo ooɗoo wakati ? Aysaa Abdulaay Alfari, njaayniyanke taweteeɗo to leydi Nijer maa haal kanium ko teskaa e ndiin leydi to bange fitina eko nandiheen
Nde yontere min ngaddi e ndigiral meeɗen ko alkaali ɓamtaare gure dow ɗee. Juppuɗo yontere ko mbiiɗon, wiyete ko Jibiiru Mbaay dillata ko e ɗum. Kanko woni mawɗo dental sukaaɓe daraniiɓe ɓamtaare wuro Foora Jaawara. Ngoon wuro woni ko Matam e nder Kanel. Hay jeere moƴƴere alaano, kaɓirɗe suudu safrirduu ne yonaano, sukaaɓe tokosɓe ɓee ne wonɓe e ɗudal gootal tawateengal toon ne ngalaano defte moƴƴe mbela mbaawa njangude noo haaniri nii. Ko sabaabunde fedde ndee ɗum fof natti ɗoon. Hannde eɓɓo mango fedde ndeen woni wadde feere haa laktiriisi naata e wuro Foora Jaawara, galleji ɗii fof mbaawa heɓde jeeyngol (kuurang). Fulfulde faaminiinde :Yontere nde, ekkinoowo en fulfulde, Issa Jallo addi ko helmere Hoore. O addi bandooji keewɗi fii wallude enn paamen ɗume won ko fulfulde wi‘ata hoore.
Hono mbatten haa kisen e ñawu Koronaawiris ? Hol safooro ? Ɗum fof enn kaalino e jeewte taaɓiiɗe ɗee. Hannde noon kucceten ko e eɓɓooji pewtuɗi e ñawu ngu. To Burkina Faaso, suka biyeteeɗo Inusa Dao, feewni sooɗorgal (lootirde) ngal ganduɗaa joomum ene sooɗoo haa joofna tawa memata sooɗorgal ngal e jungo mum. Men kaal haala eɓɓande ɓiɓɓe leydi Senegaal ɗanniiɓe e dow yidde artirde temedde ɗiɗo gollooɓe e batte safaaru. Sen keddiima e ɗanniyankooɓe ɓe haa jooni men njokkondir e biyeteeɗo Hasan Dao. O jooɗi ko to dowlaaji dentuɗi. Eɗen gandi hannde ko toon limoore araaɓe ñawu ngu ɓuri heewde. Ma o haal hono ɓe guurdi e oo ñaw.
Min mbiino on gila fuɗɗoode Ko Mbiiɗon ko jeewte aduna, jeewte sukaaaɓe Afirik, sukaaɓe dillinɓe jamaano, sukaaɓe waɗuɓe fayida e golle mumen. Wadde hannde en njaɓɓoto gooto e ɓeen sukaaɓe. O wiyete ko Jibiril Jaw, kanko woni hooreejo fedde Fuuta Puular Hip hop. Hol ndeen ndee fedde sosaa ? Holko ummani ? Holko woni fandaare mum ? Ma en ngandu sen kediima haala Jibiril Jaw. Fulfulde famminiinde :Ceerno Issa Jallo addi hannde ko helmere laamu. Holko woni laamu ? Holno sifortoo ? Holko waɗi yimɓe ene njiɗi laamu ?
ooɗoo wakati ñawu koronaawiris wonii ngoƴa mawka e winndere nde (adunaaru ndu) kala. Sen tuubniima e limooje ɗee en tawan : hakke miliyon yimɓe keɓii nguu ñawu ; warii ko ɓuri capanɗe njeeɗiɗo yimɓe e adunaaru ndu ; ko selli ko tolnii tan ko e temedde tato yimɓe eko fawi. Kala nde pinɗen araaɓe ñawu koronaawiris ene laya e leyɗe men, kala nde pinɗen limo mayooɓe kadi en ɓeydoo. Ñawu Koronaawiris alaa mo ɗacci alaa ɗo ɗacci. Raaɓo Raaɓo ngo ene hulɓinii.Wadde hono mbatten haa kisen, kisnen bandiraaɓe men e nguu ñawu Mate poɗɗe Idoroksikolorokin wiiyaande ene safra Koronaawiris won ko waawi e nguu ñawu ?Ko ɗum woni loowdi yeewtere Ko mbiiɗon ñalawma asay sappo e go’o lewru nayaɓurdu (avril) hitaande ujunnaaji ɗiɗi e noogay. - Koɗoo men, Ahmadu Samba Soh, maa wallu en faamande rafi nguu. Koo cafroowo to Suudu safrirdu Matlabul Fawseyni woni ko e wuro wiyeteengo Tuubaa (Senegaal). Omo jeyaa e goomu haɓotooɓe ɗoo e senegaal rafi koronaawiris - Men keɗo kadi e nder yeewtere ko musiɗɗo men Abdulaay Dikko waddani en e dow toɓɓere nde - Timminta yeewtere nde ko naalanke iwɗo Gine Konaakiri omo wiye Sayfond Balde
Juppuɗo yontere men hannde wiyete ko Aysatu Bah, yo suka Debbo Sarɗiyanke to bange heblanaade mo dowla Gine. O haalatnat en mbelle faniyanke to bange sarɗiiji no woodi ngartam ? Holi woni yiyandemakko e darnde rewɓe et fannu mo dillata ? E hol wasiyaaje ngam sembinde darnde rewɓe faade kumpital e sarɗiiji? Fulfulde Faminiinde : Yontere nde Ceerno Isaa Jallo addi e damal fulfulde faaminiinde ko «Yiitere». Dume mbi’eten Yiitere e fulfulde ?
Ñalawma hannde min njeewtat ko yowwiti e ñawu biyeteeɗo Koronaawirus. Ooɗo rafi eno jokki laygol muuɗum e nder Afirik. Eno ɓuri jooni leyɗelle 40 de rafi on meemi. Yoga e leyɗelle ena miiji wonde haɗde yimɓe ɓen yaltude subaka et kiikide ino waawi faddaade ñawu ngu. Mbele ɗeeɗo kaɗɗe eno weeɓa e dongere Afirik de wonno yoga e yimɓe maa ndawa nde ndaña ko nguuri e ñalorma ? Koɗo men Dr Usmaan Bah neɗɗiyanke ma haalan en hono ɗum worri. Gollidiiɗo men Abdulaay Dikko kanium ne ma heɓɓ kongol ngam addude yiyande hettiyankooɓe jooɗiiɓe Maasina. Timminta yeewtere nde ko naalanke biyeteeɗo Bams
Bandiraaɓe heɗitiiɓe, yuppi yontere ndee ko Bookar Njaay. Oo noon yo suka taweteeɗo Baarñi (Dakaar) kono o nehii ko to wuro wiyeteengo Duungel (Podoor). Faandaare makko fof noon woni haɓaade waylo-waylo weeyo e battane mum e gure mum. Ɗum waɗi subaka kala omon yiilo joddaade e sukaaɓe hono makko mbella hirjindeɓe, mbella famminde ɓe caɗeele ɗe tuunde addata e gure men. - E dow ɗum min mbaddi e makko yeewtere mbella faamde honno golleɗe lelorii. E holko nanniimo e ɗum - Caggal nde keɗiɗen Bocar mamin kokkumon hirjino eko faati rafi Koronavirus - Timminiren yeewtere mo Abdulaay Dikko waddi oo naalanke nootirtoo innde Kadiija Bah. O yimii « Kawral ». Fulfulde faaminiindeCeerno Isaa Jalloh addi e damal fulfulde faaminiinde ko kelmere “laamu’’ holko fiirti ? holko sowii e kongol ngol ?
A yiyat sahan men hannde oo, resondirɓe ɓe nganduɗaa koɗi ko e fitina jamma e ñalawma. Ñaande weeti fof ko duko, ƴeddondiral, so ɓooyi nii mbattata ko fiyondirde. Ɗum ne nii ko e yeese ɓesngu nguu. Ngoonga mbiiɗen ko koddigal weeɓaani. Kono mate wiiɓe ko yiɗondirɓe haa ndesondiri ene kaani dukdude ? Mate fitina ene foti wonde hakkunde ɓee ɗoo ? Ko ɗum woni loowdi yeewtere Ko mbiiɗon ñalawma asay noogay e jeetati lewru tataɓurdu (mars) hitaande ujunnaaji ɗiɗi e noogay. -Koɗoo oo Faatumata Sih maa wallu en faamde holko addata duko hakkunde dewlondirɓe e holko ñawdata ɗum. Kanko noon koo neɗɗiyanke, O gollittooko e Ong wiyeteende „Union pour la solidarité et l’entraide“, Dental Ballondiral e nangondiral tambiinde golle galle Ahmadu Maalik Gay ɗoo e Dakar. - Men keɗo kadi e nder yeewtere ko musiɗɗo men Abdulaay Dikko waddani en e dow toɓɓere nde -Timminta yeewtere nde ko tinninooje ɗe “Conseil régional de la jeunesse du Sahel, “Waaldere Sukaaɓe Sahel” waɗi mbela renntinde yimɓe ɓe e nguu ñaw wiyeteengu Koronavirus
Juppuɗo yontere men hannde wiyete ko Muusa SANKARE. Yo suka baaroowo e duuɓi capantati e joy, omo jeyaa Sookura serkel Bankas e ley laamu Mootti. Ana ɓuri duuɓi nayi ko mo udditi gollirde daraniinde wayilitinde ɓiɓɓe leɗɗe waɗa ɗum njaram. Yimɓe noogay e nayon ngollata ton e ɓen rewɓe sappo e jeeɗiɗi ana hen. Hannden njaram maɓɓe ɗan na sotte e nokkuuje ɗee fuu e ley leydi Mali ndi. Fulfulde Faminiinde : Yontere nde Ceerno Isaa Jallo addi e damal fulfulde famminiinde ko Suudu. Dume mbi’eten uudu e fulfulde ?
Ñalawma hannde loowdi yeewtere nde ko ñaw biyeteeɗo Koronavirus. Ooɗo rafi eno jokki laygol muuɗum e nder winndere nde. Ɓuri heewde e leyɗeele memaaɗe e ooɗo rafi jetti faabuji teeŋtudi ngam faddaade laygol ñaw oo. Ko kuule baylotedi e nder leydi kala. Holko woni maale coronavirus? Holno ɗum raabatirnda ? Holno ooɗo rafi reentorte? Koɗomen Binta Samb Saar ko cafroowo e suudu safrirdu Lopital faan Kanko jogii kongol maɓɓe ma o jaabo e naamde ɗee. Ko adii eɗen totta konngol gollidiiɗo men Mamadu Alfa Jallo ton to wuro Sigicoor ɗoo e ley leydi Senegaa. Tongata yeewtere nde ko suka naalanke biyeteeɗo Seydu Caam.
Yuppi yontere ndee ko rewɓe ɗiɗo. Heen gooto nootirtoo ko innde Jeynaba Tuure keddiiɗo oo Ummu Sih. Sa nanii Jeynaba Tuure e Ummu Sih noon ko rewɓe dariiɓe heɓa yooltude hujjaaji rewɓe hono mum enn to leydi Moritani. E dow ɗum ɓe mbaɗii ñande jeetatii e nduu lewru ndu gonɗen kawtal to “Institu Faranse mo moritani ene wiyee “dimension femme sur le ring”. Ɓe kaaɗaani e ɗum tan. Sabu Ummu Sih e Jeynaba Tuure ndarnii eɓɓo wonngo waddngo fayida ene wiye “Parcours des vies brisées”. Holko fiirti ? holko yahata ? hono wayata ? holko woni faandaare nde ? Ko ɗum ɓe ngarii haalande en. Fulfulde faaminiindeCeerno Isaa Jalloh addi e damal fulfulde faaminiinde ko kelmere “ngoonga’’ holko fiirti ? holko sowii e kongol ngol ?
Hannde yeewtere Ko mbiiɗon addi ko haala kuule (jukkoore) pawiiɗi dow yanooɓe rewɓe wonii ko faransiire inniri “viol”. Holko sariya leyɗe men kaali e worɓe yanooɓe rewɓe ɓee, ɓiɓɓe rewɓe ɓee, sukaaɓe rewɓe ɓee ? E leydi Senegaal, e lebbi cakitiiɗi ɗii laamu tajii luwaa keso wonande kala jannɗo e debbo haa warii ɗum, soketaake duuɓi dabbi yaltaa, kuugal muusngal fawoto e ɗow mum. Ene gasa sokee duubi noogaas walle kaaddi nguurndam mum. Holko addi laamu lelniri ɗum nii ? Holko haɗi leyɗe goɗɗe ɗe sarɗinɗe noon kanium enne ? Njadaten e ndee yewtere ko mawɗo fedde rewɓe sarɗiyannke ɗoo e leydi Senegaal ene wiye Habii Jalloh. So ɗum ɓenni payen Bamako hedaade Meter Hassan Barii. Abdulaay Dikko laamdondirii e makko. Timminta yewtere nde noon ko Saajo Kodda. Oo naalanke taweteeɗo lesɗi Burkina jimoowo fulfulde.
Juppudo yontere men hande wiyete ko Binta Ba ardiido mutuelle bamtaare Matam e ley leydi senegal. Fulfulde Faminiinde :Yontere nde karamoko Isaa Jallo addi e damal fulfulde famminiinde
ɲalooma hande o men jewta ko yowiti e ɲalooma tediniraaɗo rewɓe. Holko Oodo ɲalooma waawi waylude e ngurdam rewɓe? Mbelle ngonka rewɓe Afrique no bamti e ɗiido duubi sappo jawtuɗi? Jewtiddo men e Ko mbiidon wiyetee ko Fatoumata Sy kanko non ko neɗiyanke Kono ko adii en jahad haa to Bamako jokondiren et joodaniido en ton Abdoulaye Diko. Njoofniren et totoudé kongol Gooto et sukaabe naalankoobe jeyaaɓe do e ley leydi senegal mbo wiyee Aboubacry Diallo ardiiɗo nde fedde nalankgaagal Goonga.