Podcasts about urednici

Tradicionalni ponedeljkov večer Društva slovenskih izobražencev v Peterlinovi dvorani v Trstu bo nocoj prinesel pogovor o slovenskih vojnih letih v arhivu dr. Albina Šmajda. Po objavi druge knjige dokumentov iz zapuščine omenjenega politika (ti v mnogočem zadevajo tudi Trst in Primorsko) bosta govorila njena glavna urednika Mateja Jeraj in Matevž Košir iz Arhiva Republike Slovenije iz Ljubljane. O Trstu, njegovi kulturni dediščini, bralni kulturi v mestu in še o marsičem, tudi o knjigah o mestu, bosta jutri dopoldne v Josipinini knjigarni Društva slovenskih pisateljev v Ljubljani govorili urednici Martina Kafol (ZTT) in Nadia Roncelli (Mladika). Prvo je izdalo prvi slovenski vodnik po mestu Kako lep je Trst, druga pa se lahko pohvali z vodnikom, ki je namenjen nekoliko mlajšim: Po vodi, po suhem in počez. Potepanja od Barkovelj do Škednja. Urednici bosta predstavili tudi pomen založb tako za Slovence, ki živijo v Italiji kot za italijanske bralce, ki prek prevodov spoznavajo slovensko kulturo.

Gošća u ovoj epizodi je hrvatska voditeljica, influenserica i pjevačica Ida Prester. Ida je ikona društvenog aktivizma i alternativnog modnog stila, žena koja se jednako bori za ekološku osviještenost i očuvanje okoliša kao i za osviještenost o nužnosti sistemskog spriječavanja nasilja nad ženama. Ona je žena koja se ne libi javno iznositi svoje stavove o podršci manjinskim skupinama, od izbjeglica iz Sirije, Afganistana, Ukrajine, do dugogodišnje podrške LGBTQ zajendici u regiji. Svojom kampanjom pod nazivom Štit, koju je promovirtala krajem 2023. na Međunardoni dan borbe protiv nasilja nad ženama, okupila je značajne javne ličnosti, od glumaca i glumica, pjevača i pjevačica, sportista i sportistkinja, književnika, influensera i influenserica s ciljem podizanja svijesti o nužnosti spriječavanja nasilja nad ženama u cijeloj regiji. Na muzičkoj sceni je prisutna više od 15 godina sa svojim bendom Lolobrigida i u Sarajevu je početko juna učestvovala na Kvirhana festivalu. Ona je i modna ikona, žena koja promovira drugačiji modni stil, koji podrazumijeva i nošenje second hand odjeće te odjeću od recikliranih materijala. U ovoj smo epizodi pričali i o njenom aktivizmu, strau od starenja, nacionalističkim obrascima mržnje i entolerancije i starim patrijarhalnim obrascima koji su nas potpuno zarobili u ovom regionu, te na koncu šta učiniti i kako spriječiti nasilje koje nas okružuje. S Idom smo razgovarali o :0:00:00 Najava i uvod epizode00:02:20 Susret u Berlinu 2023. u okviru BPB projekta vezan za Jugosferu00:05:00 "Ja živim u koferu putujući Titovim stazama revolucije"00:08:58 Društveni aktivizam i angažiranost u podršci manjinskim zajednicama, od izbjeglica do LGBTQ zajednice00:10:42 Ja propagiram opuštenost u životu i da nismo ovisnici o statusnim simbolima00:11:26 Žena nikad nije bila manje oslobođena nego danas00:12:50 Tradicija se jako nesretno povezala sa tehnološkom revolucijom00:13:57 Tik Tok sadržaj je uzrokovao porast poremećaja u prehrani kod djevojčica00:15:55 Problem s narodima na Balkanu je da uvijek čekamo nekog prosvjetitelja i Mesiju00:17:04 Zašto je kurikuralna reforma u Hrvatskoj bila ključna stvar?00:19:05 Posljednji Pride u Zagrebu je prošao bez skandala jer je to bila politička odluka nove gradske vlasti 00:21:58 Bila sam kuma beogradskog Pride-a 2023.00:24:49 Zašto se u ovom se regionu već 20 godina vlada strahom?00:27:11 "Mi smo medijski urednici svojih vlastitih života"00:29:35 Kad radiš na sebi ti svoju sreću prenosiš i na druge oko sebe 00:31:49 Na Balkanu su i najbolji i najgori ljudi na Planeti00:35:05 Mi smo društvo koje ne radi na agresiji00:38:49 Femicid u Gardačcu je bio okidač za kampanju Štit00:41:26 Svakodnevno dobijam poruke od žena koje trpe nasilje00:43:43 Sve je krivo, od obrazovanja, sudstva do policije...00:46:29 Beograd u odnosu na Zagreb ima totalnu drugačiju dinamiku00:47:32 Moj Vani u Zagrebu pravi restorančić s domaćom klopom00:48:35 Moj screentime je skoro 8 sati00:51:22 Priča o snimanju spota za pjesmu 70- te00:53:26 Borba žena sa strahom od starenja00:55:06 Ja više ne razumijem ovu novu generaciju djece, mojih Svemiraca00:58:10 Sve je prolazno i treba uživati u trenutku01:00:04 Želim širiti pozitivnu sliku oko sebe01:01:08 Kad pronađeš u sebi mir ti više nemaš potrebe ići u osvajačke ratove01:03:29 Često pitam one koji mi šalju zle komentare zašto misle da sam se iz pakosti udala za Srbina01:04::58 Ja volim ljude i ljudi vole mene01:06:58 Ja sam glasnogovornica u familiji, jer Vani nije za javnost01:07:45 Odgojila me je baka ZeničankaProdukcija: Kolektiv znanjaAudio: Nino ŠkiljićMuzika: Alan OmerovićDesign: Effect AgencyJednokratne donacije:...

Tokrat kopljemo po drobovju tedenskih TV oddaj Tarča in Epilog. Urednici Špela Šipek in Suzana Lovec povesta več o tem, kako izbirajo teme in...

S obzirom na nepodnošljivu temperaturu u redakciji, jedan zadatak koji se na moru, mora istražiti novinarima dolazi kao poručen. Paulu i Filipa put vodi u Hamburg. Tamo je u lučke vode zalutao morski pas. Pauli, Filipu i Ajhanu nije lako. Vrućina u redakciji je nepodnošljiva, a ventilatora nigde. Paulinu želja za izlet na moru ili jezeru Kompu nije nemoguće ispuniti. Novinari moraju naime u Hamburg gde je u luci primećen morski pas. Urednici ne uspevaju da se probije kroz masu znatiželjnih koji su došli da vide zalutalu životinju. I za profesora je situacija komplikovana. Ovoga puta je potpuno posvećen nastavku muškog člana u akuzativu. A negacija „kein“ se po istom principu prilagođava imenici.

Urednici pokušavaju istražiti značenje riječi „getürkt“. Osim toga, posjećuju neobičnu luku u kojoj se svaki brod pozdravlja na poseban način. U luci Willkomm-Höft svaki brod se pozdravlja nacionalnom himnom zemlje pod čijom zastavom plovi. U jednoj maloj epizodi insceniranoj poput radiodrame Paula i Philipp podsjećaju na početke ove tradicije. S njima je povezano i moguće objašnjenje riječi „getürkt“. Dok ih Ayhan u redakciji čeka, ubija vrijeme knjigom o sovama. Kako Eulalia ne zna sama čitati, Ayhan joj čita iz knjige. I u ovom nastavku bavimo se glagolskim prefiksima. Kako se prefiksom mijenja značenje glagola?

S obzirom na nepodnošljivu temperaturu u redakciji, jedan zadatak koji treba istražiti na moru urednicima dolazi kao naručen. Paulu i Philippa put vodi u Hamburg. Tamo je navodno u lučke vode zalutao morski pas. Pauli, Philippu i Ayhanu nije lako. Vrućina u uredu je nepodnošljiva a nemaju ni ventilatora. Paulinu želju za izletom na more ili jezero Compu može lako ispuniti. Urednici moraju otputovati u Hamburg gdje je u luci viđen morski pas. Urednici se ne uspijevaju probiti kroz masu znatiželjnika koji su došli vidjeti navodnog morskog psa. I za profesora je stvar komplicirana. Ovoga puta se potpuno posvećuje nastavku muškog člana u akuzativu. A negacija „kein“ po istoj shemi se prilagođava imenici.