Listen to interviews, features and community stories from the SBS Radio Samoan program, including news from Australia and around the world. - Faafofoga i faatalanoaga, tala faalautele, ma tala o vaifanua i le polokalame Samoa a le SBS Radio – e aofia ai talafou mai Ausetalia ma le lalolagi.

O le masina o Fepuari 2020 na amatalia ai le Aoga Amata (Pre School) a le EFKS Fairfield i le Hall a le Lotu i le 391 Cabramatta Road i Cabramatta.O le sini autu o lenei faamoemoe pei ona saunoa iai le faiaoga le faletua ia Michiko Ete Lima o le tapu'eina ma fafau le Gagana Samoa i le soifua tuputupu ane o le fanau. " Ua iai sailiiliga ua mautinoa e moomia e tamiti laiti ni gagana se lua e atina'e ai ma olaola le faiai a o soifua ane." E le gata i lea a o le faitauina ai o le tusi paia ma malamalama i la tatou gagana Samoa ma le tu ma agaifanua. O Aso Lulu ma Aso Faraile mai i le 10am agai atu i le 12noon i le aoauli vasega o le vaiaso.E toaono tamaiti laiti na amatalia le aoga ia Fepuari 2020 ae o le taimi nei ua atoa le toaluasefulu o tamaiti o le Aoga Amata.O le mamao o nofoaga e malaga mai ai matua e momoli ma fa'aao'oga le fanau e sau mai Penrith,Austral ma Edmondson Park. Saunoa fo'i le faletua ia Michiko o totonu lava o aiga e amata mai ai lenei aoaoga taua tele i le talanoa faasamoa i taimi uma i le fanau iti.O se popolega i le lumanai ua totoe nei na o fanau second generation na fananau i fafo ua avea ma matua ma e ono mou malie atu ai le gagana vagana aoga faapenei e fesoasoani e puipui le faatumauina o le tautala faasamoa.O le numera a Michiko e faafesootai mai ai matua mo le aoga o le 0414439754.Mo Tala Fou ma Tala o Taaloga mai Samoa aemaise mea o tutupu i Ausetalia ma le lalolagi atoa,faafofoga i le SBS Samoan Aso Lulu 2pm ma le Aso faraile 2pm i vaiaso taitasi.

Nai Turisi ua taunuu atu i fanua i le uafu i Matautu,Apia Samoa.O le toatele o tagata tafafao atu e omai i Ausetalia.O lenei avanoa e faaauau ai galuega i tausaga uma a le Ofisa Turisi Samoa i Liverpool i ana faalauiloa i totonu o Ausetalia mai le tele o tausaga.O le masina fou ua saunoa le Tamaitai Ofisa Sinia ia Aniva Nickel o le a feiloai ai le Ofisa STA i Samoa ma Sini nei ma ofisa malaga uma i Ausetalia e faalauiloa atili Samoa.Mo tala fou mai Samoa ma tala o taaloga faalogologo mai le SBS Samoan 2pm Aso Lulu ma le 2pm Aso faraile o vaiaso taitasi.

Ua loa tausaga faatoa siitia lea o totogi o Pasi ma taavale laiti i Samoa.O se fiafiaga tele i avetaavale ae ua leva na tatau ona faia lea suiga e pei ona saunoa iai le Peresetene o le Asosi.I se talanoaga ma Tapualii Fagafua Epati Tamati ua masani lava tagata i le totogi tuai o pasese ma e pei faatoa siitia ae ua leva na alu ai lava i totogi ua leva na faaoga.Mo tala fou ma tala o mea tutupu mai Samoa ma Ausetalia nei faafofoga i le SBS Samoan Aso Lulu 2pm Aso Faraile 2pm o vaiaso taitasi.

Ua sauni atu le NSW Samoan Senior Rugby Union mo la latou Gala Ball 2026 i le Aso Toonai o le vaiaso fou 15th Aokuso ma ua vaai foi le sologa lelei o tapenaga a latou au i le tauvaga o faagasolo.Saunoa le tamaitai failautusi ia Emeline Volkman pe tusa ma le 189 tama taaalo lakapi mai Samoa ua sao mai i totonu o lenei polokalame ma maua a latou konekarate lakapi e agai atu ai i atunuu Asia pei o hong kong ma Shri Lanka.O le faaauau ai pea o lenei auaunaga sa sau ai a o tau amata mai e nisi suafa iloga i le lakapi pei o Nua Tavita Sio,Gisa Vili Alaalatoa,Francis Betham ma nisi o tamalii.E toatele foi sui o le Manu Samoa na fofoa atu ai i lenei Iuni e pei o Fua Veiru,Nifo Vaeluaga,Fosi Palaamo,Michael Alaalatoa ma nisi.Mo nisi o tala fou ma tala o taaloga faafofoga mai le SBS Samoan i Aso Lulu 2pm ma toe faasalalauina i le po 10pm.Faapea foi le Aso Faraile 2pm ae toe faasalalauina i le po Aso Sa 10pm.

Mai le toa fasefulufa o le au taalo a Samoa na malaga atu na o le lua pine a Samoa na ausia e aofia ai le Pine Auro a Seine Stowers e na o le sefuluvalu ona tausaga.O leisi pine o le siliva na maua e John Tafi i le aupaga 71kg a alii.Mo stowers na ia tatae'a ai foi ma le rekoti a le si'i malele (snatch) faapea le si'i ma malolo (clean & jerk) e ui na faaleaogaina e faamasino.O le maoae pea o le taumafai a le au siisii a Samoa i tauvaga a le lalolagi ua filifilia ai foi la latou Peresetene ia Tuaopepe Jerry Wallwork e avea ma Peresetene a le Commonwealth Weightlifting Federation i seisi mataia mo le Asosi Si'isi'i uamea mamafa a Samoa.Mo nisi Tala Fou mai Samoa faafofoga mai i le SBS Samoan Aso Lulu 2pm toe faasalalauina Aso Lulu 10pm ma le polokalame lona lua o le vaiaso 2pm Aso Faraile ae toe faasalalauina i le Aso Sa10pm.

O Seine Stowers le Siamupini a Samoa i le aupaga 77kg lea na ausia le Pine auro mataina i Glasgow Sikotilani i taaloga a Malo o taupulega.Na ia tatae'a foi le rekoti o le si'i malele(snatch) faapea le si'i malolo(clean and jerk) e ui na fai mai faamasino sa le taulia.O Seine Stowers e na o le sefuluvalu ona tausaga ma o lenei matatia ua fofola mai ai lona lumanai manuia mo tausaga e tele e ono ausia ai nisi matatia.O le alii ia John Tafi leisi pine a Samoa mai le 71kg a alii na manumalo ai i le Pine Siliva.O le maoae pea o le tausinio a Samoa i taaloga siisii uamea mamafa i le lalolagi ua filifilia ai foi le Peresetene ia Tuaopepe Jerry Wallwork e avea ma Peresetene o le Commonwealth Weightlifting Federation i se matati'a maoae.Mo nisi Tala fou mai Samoa i vaiaso taitasi faafofoga mai i le SBS Samoan i Aso Lulu 2pm ma toe faasalalauina i le 10pm po Aso Lulu.O le polokalame lona lua o le vaiaso i Aso Faraile 2pm e toe faasalalauina i le po o le Aso Sa 10pm.

I le tuanai ai o le Ipu o le lalolagi ma le Siamupini o Spain 2026 ua faaauau pea galuega atinae a le FIFA mo atunuu resitara i lenei taaloga numera tasi i le lalolagi.I Samoa lava ia ua vaaia pea le alualu i luga o le atinae o aufili soka i le vaeag laiti e pei ona sao atu ai au a tama ma teineiti laiti i tauvaga faaitulagi ma le Ipu o le lalolagi pei o le U17 a tamaitai mo le Ipu o le lalolagi i Morocco 2026.E le gata i lea o le U16 a tamaitai na tulaga lua i le Oceania OFC 2024 i se tauvaga na iloga ai Samoa.Mo faamatalaga taua i talafou ma taaloga mai Samoa ma le lalolagi Atoa faafofoga mai le SBS Samoan i Aso Lulu 2pm ma Aso Faraile 2pm i vaiaso uma.

O se meaalofa i se malae taalo basketball,soka ma se suigi ma faasee na faimeaalofa atu ai le Terry Campese Foundation mo le aoga tulaga lua a Asau.E le gata i lea o ni laptops e 20 mo mataupu suesue a le fanau ma sa vaaia le talia ma le agaga faafetai e le Aoga.O lenei fesoasoani faifua e Terry Campese na malaga atu ai i Toga ma Papua ae o lea ua manuia ai ma Samoa.Saunoa Terry Campese e faia i tausaga uma lenei galuega fesoasoani ma e aoga tele mo tamaiti e 41 na o latou malaga atu mai Ausetalia.Mo nisi tala maoae o fesoasoani faapenei ma tala mai Samoa ma atunuu mamao.Faafofoga mai i le SBS Samoan i Aso Lulu 2pm ma Aso Faraile 2pm i vaiaso taitasi

Ua faaalia mai e le Fono a le Samoa Community Support Services Western Sydney Incorporated le galulue faatasi ma Leoleo a Niu Sau Uelese e saili ni talavou Samoa e fia avea ma leoleo i Sini nei.Mo Tala Fou mai Samoa ma tala i totonu o Niu Sau Uelese faafofoga mai i le SBS Samoan mo lo outou silafia i mea o tutupu.Tala i Taaloga ma atunuu mamao i Aso lulu taitasi 2pm faapea Aso Faraile 2pm o vaiaso taitasi.

Susuga ia Adrian Tofilau o loo avea ma Pule o le faalauiloa mo le Taitoafitu iloga ia Oketopa i Cairns 2026.Ua tele tausaga o faafoe lenei taamilosaga e le community Fiti i Cairns ae o loo filo ai ma le susuga ia Adrian Tofilau le alii Pule o le marketing aua le faasoa atu o lenei avanoa mo tama taaalo o le pasefika.E le gata mo le lelei i tama taaalo lakapi ae ua faaoga foi e isi atunuu pei o Solomona ma Papua Niu Kini e faalauaitele ai a latou fefaatauaiga mo se alamanuia.

O se tasi o tama taalo na a'e mai Avele,Moataa ma sao atu ai i le Manu Samoa i lana taitoafitu ma le sefululima.O se tasi o tama taalo na a'e mai avele.Moataa ma sao atu ai i le Manu Samoa i lana taitoafitu ma le sefululima.O le taimi nei o loo ua aumau i Central Queensland o loo faia ai sa na polokalame lakapi mo fanau iti ma o loo faufautua i nai o tatou tagata o malaga mai Samoa mo galuega faavaitaimi.O loo ia faasoa iai i talavou e uiga o le tauaveina o le suafa o Samoa i lona tauleleia i luga o a latou galuega ma tafaoga i taimi paganoa.O lenei galuega faaleuso ua toe fafagu ai taimi o ia taitaia le au a le atunuu faapea le kalapu a lona afioaga o Moataa i vaitau o le malosi tele o lenei kalapu.

Afioga Aupaau Maposua i fesoasoani a le Council a Blacktown mo tagata Samoa ma le pasefika i Niu Sau Uelese.

O loo galue nei mo se taimi puupu le fomai talavou ia Dr Setu Petaia i le medical centre i Powell Street Medical Centre.O loo galue nei mo se taimi puupu le fomai talavou ia Dr Setu Petaia i le medical centre i Powell Street Medical Centre.O Dr setu Petaia e tupuga mai se aiga fomai e pei o lona tina ia Dr Lisi Aiafi Petaia,si ona uncle ia Papalii Samuelu Petaia ma lona tausoga ia Tanyamarie Petaia.E na o le luasefulufa tausaga o lona soifua a o lenei ua i'u mai ma ua sauni e tautua le atunuu Pele

I le aso lona sefululima o le Ipu o le lalolagi na maua ai se ai faaopoopo o Ausetalia i le uma o le la taaloga ma Paraguay. O Ecuador na faateia Siamani ina ua manumalo 2-1 ma sao atu ai i le tauvaga lona lua mo au e 32. O isi au ua sao atu i le 32 e aofia ai Côte d'Ivoire, Netherlands, Japan ma Sweden.

O le Aso 13 o le Tauvaga na faateia ai le lalolagi i le maoae o taaloga.

O se aiga ua tautua le Tama ma le atalii mo Samoa e ala i le lakapi le 1991 na faateia ai e le Manu Samoa le lalolagi i na ua sao atu i le 1/4 finals mo le uluai Ipu o le lalolagi ua ofi atu ai.O le mataina a lenei au e leai se faiaina i lana pulu malosi sa iai Ausetalia le au na sao atu lava ma siamupini i lea lava tauvaga.I le la taaloga o le pulu a Ausetalia ma le Manu Samoa e leai ni sikoa vagana ai sala e tolu a Ausetalia ae tasi Samoa manumalo Wallabies 9-3. Na manumalo le Manu Samoa i isi taaloga i lana pulu ia Uelese faapea Argentina i se Ipu o le Lalolagi faagalogata.O le tausaga lea na taalo ai Tavita Sio i le aufili a Samoa ma faaigoa ai lona atalii ia Scott faapupuu mo Scotland lea sa latou fetaui i le 1/4 final.

Lalau Leo Tanoi o lana misiona ia fesootai ma malamalama lana augatupulaga o loo soifua i totonu o Ausetalia ma o latou faasinomaga i Samoa.Lalau Leo Tanoi o lana misiona ia fesootai ma malamalama lana augatupulaga o loo soifua i totonu o Ausetalia ma o latou faasinomaga i Samoa.Ua toeitiiti atoa le tolusefulu tausaga o faasalalau i luga o le leitio Samoan Dreaming lana polokalame e taua o le Samoan Dreaming.E faasoa e Lalau Leo Tanoi ma Etina Hosana Faletoese polokalame e aoga mo tupulaga Samoa o soifua ane i Ausetalia e toe fesootai ai i le faasamoa ma o latou faasinomaga.Ua tele se aoga o lenei polokalame ma ua talia nei le ata tifaga "Tenor" My name is Pati e fai ma molimau i lenei polokalame taua tele.

Ua Sao nei mexico i le taamilosga lona lua o le tauvaga FIFA World Cup 2026.Mataina le manumalo a mexico ae afaina ai se tasi o a latou fetu pupula.

O le taimi muamua lenei i le Ipu o le lalolagi ua ausia ai ese tama taalo ni sikosa se tolu talu na amataO le alii iloga ia lionel messi ua loa na taalo ma ua vaaia pea le maoae o lana tapenaga ina ua sikoa faatolu i lana taaloga analeila.

O se Vaaiga i taaloga i le Aso lona lima o le Ipu o le lalolagi a le FIFA 2026.Lima Taaloga lima Tutusa leai se manumalo poo se au e faiaina.Talofa mai le Ipu o le Lalolagi FIFA 2026.

Nanai Anae Zion Faavae Eli ma le faletua ia Sina Faavae Eli.Ua Sauni atu nei e tauave le Tofi faifeau o si ona tuaa ia Rev Elder Itione Faavae Eli.O lenei tofiga ua taualuga ai le soifua tautua o Nanai i lana Ekalesia Uniting i North Campbelltown.Soifua Auauna e ala atu i le taleni o le Musika ma le ta piano a le Afioga Nanai Anae Zion Faavae Eli.

Faatalanoaga ma Afato Sooalo i le amataga mai o lana taleni mai Mauga Savaii,Avele,Malisi ma le Manu Samoa.Uigi logologoa a le Manu Samoa sa lauiloa i lona tinoiti ae matautia le sitepu ma le saoasaoa a o taalo ai mo Avele,Malisi,Manu Samoa ma le Crusaders.

Faatalanoaga ma le Tamaitai Peresetene o le iuni Lakapi A Samoa NSW i tapenaga mo le 2026.O se avanoa lelei mo alo ma fanau i NSw e ofi atu ai mo nisi avanoa lakapi i totonu o NSW ma Ausetalia.

Tapena le Fono Samoa NSW mo le faailogaina o le Tutoatasi.Saunoa Tafilipepe Anna Ioane e amatalia i le Aso Sa nei le Sauniga Lotu Amata ae le'i faia le Samoa Day i le Aso Malolo o le kings birthday.Ua matagofie le polokalame ua fuafuaina mo le Tutoatasi i NSW.

An insight into the Media life of New SBS Samoan Producer Jerry Uesele.

Australia's petrol and diesel prices remain under pressure. The RBA's decision to hike the cash rate this month is adding to the financial strain facing many households. We look at some free and independent support services that are available to help people manage financial stress. - Ua matauina le faigata o le faasoaina o seleni a nisi aiga i le taugata o le penisini ma le tiso talu mai le amataga o le taua a Amerika ma Iran. Tusia i le Igilisi e Sahil Makkar ae tapenaina e Jerry Uesele.

O le ta'amilosaga o le Nations Championships e amata ia Iulai e tau ia Novema, ma o le grand final e faia i Lonetona.

Na saunoa le minisita lagolago o le matagaluega o sitiseni ma Multicultural Affairs, Julian Hill, i le polokalame le SBS Gujarati, e iai nisi o loo tala'i i latou o migration agents ma o loo ofoina fautuga lē moni ma fa'asesēina ai nisi ma gau ai a latou tupe.

O mata'upu na ave iai lana fa'amuamua - o fale, femalaga'iga ma lafoga. Na ia saunoa i se lumana'i manuia e taugofie ma tele ai le sapalai o le suau'u ma le malosi'aga, ola pisinisi ma manuia faato'aga.

O le tala i le tupe lona 5 lenei ua tapenina ma laulauina mai e le teutupe Jim Chalmers ma na ia ta'ua o se tala i le tupe o loo lauina mai i taimi o lē mautonu ma fesoua'ina le lalolagi i le taua i Iran ma lu'itau i le atina'e o le tamao'aiga e afua mai ai.

O le asō, Aso Tofi 14 Me, o loo fa'amoemoe e feiloa'i ai le peresitene o Amerika, Donald Trump, ma le peresitene o Saina, Xi Jinping, i le laumua o Saina i Beijing. O nisi o mata'upu o le a talanoaina ai, e aofia ai le toe tatalaina o le Vāinu'u o Hormuz, ma le vā o Saina ma Iran.

Indo-Fijians reflect on the journey of their ancestors from India to the sugarcane plantations of Fiji. More than 60,000 of their descendants now call Australia home. But the echoes of that trauma filled era persist as many grapple with their identity. - Ua toe tō manatunatu tagata Initia-Fiti i le malaga na asā e o latou tua'ā mai Initia e galulue i togātolo i Fiti. E ‘ova i le 60,000 tagata e tupuga mai ia i latou nei ua aumau nei i Ausetalia. Peita'i, o loo feagai pea le to'atele o nisi o i latou ma ātugaluga poo ai i latou.

Na auai i le malae va'alele i Melbourne nisi o aiga, leoleo ma le ‘autusitala ina ua taunu'u mai i latou, ma e to'a 2 fafine na saisaia e leoleo i le taimi na taunu'u mai ai ma molia i le auai i se fa'alapotopotoga terorisi ma isi soligatulafono.

Ae o sauni atu le malo tele i le laulauina mai o lana tala i le tupe i le po a taeao, ua fa'aalia e le teutupe Jim Chalmers, o le tala i le tupe lenei ua fa'amaopoopoina ma le fa'auauta ma le fa'amoemoe e sefe mai ai tupe mo le malo tele ma le atunu'u.

O le fa'alapotopotoga le Saltwater Alliance na fa'avae e ni tama'ita'i Pasefika ma tagata muamua i Ausetalia e tuleia ai le malamalama i a'afiaga o tagata i fesuia'iga o le tau ma fesoasoani ai i le fa'alauiloaina o tū ma aganu'u.

Talu ona fa'avaeina le nofoa o Farrer i le 1949, na o vaega 'upufai a le Nationals ma le Liberals na umia le nofoa. O le sui mulimuli nei, o Sussan Ley, lea na 25 tausaga o se'ei i le nofoa, ae na fa'amavae i le tausaga nei ina ua lē toe palotaina o ia e le fa'afaletui e ta'ita'ia le Liberal Party ma le itū-agai.

I le atunu'u o Kenya i Aferika, e tāua tele le fa'aalia o le agaga fa'avauvau ma le nutimomoia e auala i le tagi auē i le taimi ua tu'ua ai e se tagata le lalolagi nei i le vala'au a le maliu.

E foliga mai ua malepelepe le maliega o le ceasefire i le va o Amerika ma Iran ina ua osofa'ia e Iran nisi o va'a i le Vainuu le Strait of Hormuz.

Na atoa i le vaiaso talu ai, le Aso 28 Aperila le 30 tausaga o le osofa'iga i Port Arthur, Tasmania. E to'a 35 i latou na maliliu ai ma le to'atele na manunu'a.

Ua fa'ailoa i se ripoti a le Komisi o Aiā Tatau a Tagata, le Human Rights Commission, a'afiaga ogaoga o loo feagai ma nisi o tagata i le atunu'u mai faiga ma manatu fa'ailoga lanu.

I le talanoaga lenei ma le Susuga a Gabriel Satiu, na ia ta'ua ai le taumafaiga e fa'aolaola le gagana, siva, ma fagogo a Samoa i le fanau i pitonu'u i Sisifo o Sini.

Ua fa'aalia e Jarome Luai o le a ia tu'ua le kalapu a West Tigers e ta'alo mo le kalapu fou, le Chiefs i Papua New Guinea, o loo fa'amoemoe e ulufale i le tauvaga o le NRL i le 2028.

Ua vala'au atunu'u o le Pasefika mo se feagaiga e taofia ona toe fa'aaogāina le suau'u ma le kasa i le gaosiga o le malosi'aga. O le feagaiga, le Fossil Fuel Treaty, na fa'ai'ugāfonoina i le fonotaga na faia i le vaiaso nei i le ‘a'ai o Tassiriki i Vanuatu.

O savali tete'e na faia e fa'asaga i le malo Isalama i Iran i le amataga o le tausaga nei, na tuleia ai le mau mo sa'olotoga ma aiā tatau a tagata, ae miase le tulaga o loo solipalaina ai aiā a le itupa o tinā ma tama'ita'i i Iran. Peita'i ua avea lea ma mafua'aga o le sauāina ai e le malo Isalama o nisi o tagatanu'u o Iran e lē o ni Moselemi. O se tasi o tapua'iga o loo aupito sauāina ai o le Fa'atuatuaga Baha'i.

Ua vala'au le failautusi aoao o malo ‘aufa'atasi, Antonio Guterres, i le sa'ilia o se filemū i le taua i Sasa'e i Totonu e auala i feutaga'iga ae lē o osofa'iga. Na ia saunoa e leai se tali fa'amilitari o le fa'afitauli lenei.

Na o ni itulā na vā ai le fa'aaliga o le maliega i le vā o Iran ma Amerika e taofia le taua mo se 2 vaiaso ae tatala ai le Vainu'u i Hormuz, e foliga mai ua toe fo'i i le fetaua'i ina ua fa'aauau ona osofa'ia e Isara'elu le atunu'u o Lepanona.

Forgotten ANZACs from the Pacific Island of Niue. Descendants recall the tragedy filled journey of 150 volunteers, from an isolated tropical atoll, who were thrust into the cauldron of World War I. - Fitafita na galo o le ANZACs mai motu o Niue i le Pasefika. Toe fa'amanatu e suli o fitafita e to'a 150 mai Niue le tautua na ofoina e o latou tua'a i le Taua Muamua o le Lalolagi.

Na mafuli fe'au o le Eseta o lenei tausaga i le vala'au i atunu'u o loo faia taua ma osofa'iga ina ia tu'uina i lalo a latou a'upega ae aga'i e feutaga'i se filemū.

O le mata'upu lenei i le ta'ita'iga o le HRPP na lalaga i luga i le vaiaso nei ina ua fa'ailoa e nisi o sui na lotolotoi i le fa'afaletui a le HRPP le lē toe fia ‘auai i lea vaega 'upufai ma ua aga'i i le itū a le malo le Fa'atuatua i le Atua Samoa ua Tasi (FAST).

O le Aso To'ona'i nei (11 Aperila ) o le a faia ai se fa'aaliga o tū ma aganu'u a tagata Pasefika i le fale māta'aga le National Gallery o Vitoria (NGV).