Listen to interviews, features and community stories from the SBS Radio Samoan program, including news from Australia and around the world. - Faafofoga i faatalanoaga, tala faalautele, ma tala o vaifanua i le polokalame Samoa a le SBS Radio – e aofia ai talafou mai Ausetalia ma le lalolagi.

O se vaega lenei o le talanoaga ma le peresitene o le fa'alapotopotoga le Aosinasina Samoa i Sini, Seiuli Talalelei Leota, ma le failautusi Seumanu To'ailoa.

Mo le ‘aufaifa'ato'aga i Ausetalia nei, e lē na o le maualuga o le tau o le suāu'u ua avea nei ma 'avega mamafa i le utuina o masini i faato'aga, le tau o le la'uina o fua o faatoa'aga ma manu i le maketi, ae ua fafa atu iai ma le si'itaga maualuga i le tau o le fa'alelei ‘ele'ele, le fertiliser.

Ua fa'alēaogāina e le fa'amasinoga o faigapalota i Samoa le tofi o le faipule o Falealili Numera 1, Toelupe Poumulinuku Anesemo, ina ua fa'amaonia tu'ua'iga o lona faia o ni faiga fa'aālatua ma solitulafono o le fa'atōsina i le campaign mo palota i le tausaga na te'a nei.

Na fa'aalia e le tina o Iman Nayef, ua fia taliu mai i Ausetalia ma o aso uma e feagai ai lana fanau ma le fefefe i le lē utuvā ona fa'alogoina pomu ma molimauina tagata manunu'a ma maliliu mai le taua.

O se talanoaga lenei ma se tasi o sui o le Pacific Islands Climate Action Network, le tama'ita'i Samoa o Jacynta Fa'amau, i le tāua o le fonotaga o soso'o nei a le COP 31 mo se tali i fa'afitauli ogaoga o suiga i le tau mo atumotu o le Pasefika.

A school in Vanuatu lay in ruins for years after a cyclone. The story's not rare for the Pacific Islands, which bear the brunt of extreme weather events. - Le falea'oga o se a'oga i Vanuatu ua tele tausaga talu ona fa'aleagaina e se afā e le'i toe fa'aleleia. O se va'aiga ta'atele i atumotu o le Pasefika o loo feagai ma fa'afitauli ogaoga o fesuia'iga o le tau.

Na saunoa le minisitā o puna'oa i le mālō tele, Madeleine King, o loo lava le sapalai i Ausetalia nei, e aofia ai le suau'u ma le penisini mo nu'u maotua.

O ni motu 'amu e 27 o le atumotu o Cocos Islands — e 2 motu 'ainā o Cocos Islands, masalo pe fa'atusa i le telē o Manono se tasi o ia motu o loo aumau ma nonofo ai tagata e 400 ma ona tupu. O le tapua'iga o loo mulimuli iai tagata uma o Cocos Islands, o le tapua'iga Isalama.

Na molimauina le tumutumu o tagata i ofisa o itumalo ma matagaluega o le malo Samoa i le vaiaso nei i le taliaina o le ta'i $150 o le fesoasoani mai le malo Samoa, o se fesoasoani fa'amāmā'avega mo le toe fo'i o fanau i a'oga.

I le kuata i le 3 i le aoauli o le Aso 11 o Mati 2011, na to ai se mafui'e na fuaina i le 9 le malosi i le fua mafui'e i le gataifale i Matu i Sasa'e o le motu o Honshu i Iapani.

Na fa'amanatuina i le Aso ua tuana'i (Aso 8 o Mati) le Aso Fa'avāomālō o Tinā ma Tamaita'i, le International Womens Day.

O loo faia se su'esu'ega a le matagaluega o le puipuiga i Amerika i tu'ua'iga o le osofa'ia e pomu mai a latou osofa'iga, o se a'oga i Iran.

E to'a 5 sui o le 'au soka a Iran, le Lionesses, na talosaga ma ua ofoina iai visa puipuia e le mālō tele analeilā, ma o loo tausia nei ma puipuia e leoleo a le Australian Federal Police.

O loo lava le sapalai fa'aleoleo o le suāu'u ma le penisini i Ausetalia nei, ma o le mafua'aga lea e lē tatau ai ona popole ma so'ona lolofi tagata i pamu penisini.

E ui i lana folafolaga na faia i le campaign na te lē amataina se taua i le lalolagi, o le faai'uga o le vaiaso na molimauina ai le matuā malepelepe o nisi o vaega o le taulaga o Tehran ina ua osofa'ia e pomu a le militari a Amerika ma Isara'elu.

O loo ‘ese'ese finagalo fa'aalia o tagata e āfua mai Iran o loo aumau i Ausetalia nei i le osofa'iga tu'u fa'atasi a Amerika ma Isara'elu o Iran, ma le fasiotia ai o le ta'ita'i o le setete Isalama, Supreme Leader Ayatollah Ali Khamenei.

Ua manumālō le vaega 'upufai a le Fa'atuatua i le Atua Samoa ua Tasi (FAST) i palota lāiti na toe faia mo itūmālō palota o Vaisigano Numera 2 ma Safata Numera, e pei ona sa toe tāloina i le mae'a ai o palota mo le palemene o Samoa i le tausaga na te'a nei.

O le fa'alapotopotoga lakapi mo fanau laiti a Samoa i New South Wales, e le gata i le ta'aloga lakapi iuni, ae a'oa'oina ai fo'i le gagana ma nisi o vaega o le aganu'u i fanau a le atunu'u o loo ola a'e i le setete o New South Wales i Ausetalia.

Ua 15 nei tausaga talu ona tō le mafui'e tele i Christchurch i Niu Sila lea na maliliu ai tagata e to'a 185.

O loo fuafuaina e le faigāmalo i Peretania se auala e tafi 'ese ai le igoa o Andrew Mountbatten-Windsor mai le laina o le fa'agasologa o tagata i le nofoa'iga tupu o Peretania ma Ao o isi atunu'u e pei o Ausetalia, Kanata ma Aotearoa Niu Sila.

O le lauga State of the Union aupito 'umi i le tala fa'asolopito o Amerika na fofogaina e Donald Trump i le vaiaso nei, na lata i le 2 itulā o vi'iga o lona fa'afoeina o le tofi peresitene o Amerika.

Ua fa'aalia e le ta'ita'i o le Senate i Amerika, le sui o le Democrats Chuck Schumer, o loo taumafai nisi e fa'alafi ma taofia pepa o fa'amatalaga ia Jeffrey Esptein.

Ua fa'aalia e le itū-agai se fuafuaga e fa'asalaina ai tagata e fesoasoani i le toe fa'afo'i maia o fafine na nonofo ma fitafita a le IS ma a latou fanau i Ausetalia, e o'o i le 10 tausaga i le falepuipui. O loo faitioina e le mālō tele lenei fuafuaga e le āga tatau ma le fa'avae, pe unconstitutional.

O loo fa'aauau le taua i lafoga e fa'asino i le ta'ita'i o le vaega upufai a le One Nation, Pauline Hanson i se fa'amatalaga na ia faia e faifai ai i tagata Moselemi.

Na maua se avanoa e talanoa ai ma le ta'ita'ifono poo le peresitene o le Fono a Samoa i New South Wales, le Afioga Fata Galumalemana Masini, i nisi o fuafuaga a le Fono mo lenei tausaga.

Na saisaia Mountbatten-Windsor i le aso tonu o lona aso fanau e atoa iai le 66 tausaga lona matua, ma o loo su'esu'eina e leoleo pe na ia lafoina ni pepa o fa'amatalaga puipuia i fefa'ataua'iga a le mālō Peretania ia Jeffrey Epstein i le 2010.

Ua maliu se tasi o toa manumanu o le Mau mo aiā tatau a tagata i Amerika, le fa'afeagaiga ia Reverend Jesse Jackson, ina ua 84 tausaga lona soifua.

O le masina nei (Aso 14 Fepuari) na atoa tonu iai le 60 tausaga o Tupe Tesimale i Ausetalia.

Ua mae'a le mata'upu na fetōa'i ai le vaega ‘upufai a le Liberal Party i lona ta'ita'iga.

Ua fesiligia e nisi ona o pepa nei fa'ato'ā tatala i tua, pe tatau ona fa'amalosia se tasi o alo o le tupu tama'ita'i o Peretania na te'a nei, Elisapeta II, o ia lea o Andrew Mountbatten-Windsor, e tula'i e tali fesili i luma o se komiti a le fono faitulafono le congressional committee i Amerika.

Ua amata ona taunu'u mai i Ausetalia nei tagatanu'u o Tuvalu lea ua talia e nonofo mau i lalo o le maliega le Falepili Union Treaty i le vā o Tuvalu ma le mālō tele.

Ua maualuga atu le lagolagoina o le vaega ‘upufai a One Nation ma lona ta'ita'i o Pauline Hanson nai lo le Liberals ma le Nationals i le Coalition.

PICAA (The Pacific Island Creative Arts Australia) Inc., is celebrating their 10th anniversary this year starting with the MUA Festival.

Ua fa'ailoa mai le fa'asologa o ta'aloga mo le tauvaga o le Ipu o le Lalolagi i le Lakapi Iuni, le Rugby World Cup (RWC), lea o loo fa'amoemoe e faia mai i Ausetalia i le tausaga fou 2027.

A Samoan man in Mount Druitt took a pay cut to be the Pasefika liaison officer in a primary school, and he created a cultural festival, a dance academy and holiday programs to keep Pasefika kids in touch with their identity.

E ui i le Sa i le faia o savali tete'e i Sini, o loo iai le fa'amoemoe o nisi e taunu'u lava ona faia se savali tete'e e fa'asaga i le peresitene o Isaraelu, Isaac Herzog, lea o loo fa'amoemoe e taunu'u mai i Sini i le Aso 9 o Fepuari, le Aso Gafua o le vaiaso o muamua.

E to'a lua tagata ua fa'amaonia le pesia i le vairusi le nipah virus i Initia i le itūmālō o West Bengal.

O le TV, le Televise na muamua gaosia e se tagata Sikotilani e igoa ia John Logie Baird i le 100 tausaga ua mavae.

O le vala'au e toe iloilo le feagaiga i le va o Amerika ma Ausetalia ua atili leo tele talu ona toe fo'i mai Donald Trump i le tofi peresitene o Amerika, ma ana fa'ai'uga i tiute o 'oloa ma lona folafolaina o le fāoa fa'amalosi o isi atunu'u e pei o Greenland.

I le fa'amanatuina o le aso o le atunuu i le Aso Gafua na te'a nei (Aso 26 o Ianuari), na fa'ailoa mai ai fo'i ma le Tagatanu'u o Ausetalia, le Australian of the Year.

Na saunoa Associate Professor Bassina Farbenblum, e tele aogā o le polokalame mo tagata Pasefika o loo faigaluega i le PALM Scheme, fa'apena fo'i mo le ‘aufaifa'ato'aga ma Kamupani o loo ofoina galuega.

Na tapunia uma nuclear reactors i Iapani i le 15 tausaga ua tuana'i ina ua fa'atama'ia e le sunami ma liki ai le otaota niukilia; o se fa'alavelave sili ona mata'utia e fa'atusa i le liki o le otaota niukilia i Chernobyl i Ukraine i le 1986.

Ua fa'atusaina e nisi le so'ofaatasiga le Coalition a le Liberals ma le Nationals i le palemene tele i se fale ua mū i le ‘ele'ele, ua na o le 'aloiafi, le efuefu ma le asu o loo totoe – se ‘Smoking Ruin'.

O ananafi Aso 22 o Ianuari, na fa'amanatuina ai le Aso Fa'avauvau o le Atunu'u - le National Day of Mourning - mo tagata e to'a 15 na maliliu i le osofa'iga terorisi i le Aso 14 o le masina na te'a nei i Bondi Beach.

E lē faigofie ona tu'ua ‘āiga ma uō ae sifi i seisi nofoaga. Ae fa'apefea pe a o le nofoaga o le a sifi iai, o se nu'u o Tagata Muamua i se nofoaga maotua i le Northern Territory?

O le maketi o i'a i Sini, o se tasi o vaega mata'aga e fiafia tagata e asiasi iai mo fa'atauga o soo se itu'aiga i'a ma figota o le sami e maua ai.

O le asō, Aso 20 o Ianuari ua atoa tonu iai le tausaga talu ona toe tula'i mai Donald Trump mo le taimi lona lua i le tofi peresitene o Amerika.

January 26 is one of the most debated dates in Australia's history. Often described as the nation's birthday, the day marks neither the formal founding of the colony nor the creation of the Commonwealth. Instead, it reflects a layered history shaped by colonisation, political decisions, and ongoing First Nations resistance. Understanding what actually happened on January 26 reveals why the date is experienced so differently across the country. - O le Aso 26 o Ianuari o loo molimauina pea le malolosi ma 'ese'ese iai o finagalo fa'aalia o tagata i Ausetalia. E fa'aigoaina e nisi o le aso fanau o le atunu'u, ae le o le aso lea na fa'avaeina ai le Malo Taupulega o Ausetalia. Peita'i o se aso i le tala fa'asolopito o loo fa'ailogaina i le te'ena o faigamalo kolone ma o loo fa'aauau ona tete'e iai tagata muamua i Ausetalia.

Ua fa'ataututū le faigāmālō i Amerika ma atunu'u o Europa o loo i le Feagaiga le NATO, i le fia pulea e Amerika o le motu o Greenland.

O se osofa'iga a leoleo i le maketi i Savalalo i le amataga o le vaiaso nei na saisaia ai ni tagata se to'a 7 i tu'ua'iga o le faatauina o le vaila'au fa'asaina le 'aisa (methamphetamine) mai i ni fale'aiga e fa'atau ai keke pua'a.