Podcasts about istovremeno

Naša posljednja rasprava o tome hoće li umjetna inteligencija uzeti poslove odvila se u kontekstu krize zapošljavanja koja je pogodila juniore. U ovoj epizodi donosimo konkretnije odgovore koje se temelje na uglavnom neohrabrujućim brojkama. Istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma pokazuje da 40 % poslodavaca planira rezati broj zaposlenih zbog AI-ja, a najviše su na udaru početničke pozicije niskog rizika i repetitivnih zadatakaVC fond SignalFire primijetio je zabrinjavajući trend: u 2024. godini big tech kompanije zaposlili su 25% manje juniora u 2024. godini, a u odnosu na pretpandemijsko vrijeme – čak 50% manje. Istovremeno, raste potražnja za iskusnim stručnjacima._______________0:00 Uvod0:32 40% poslodavaca će smanjiti broj zaposlenih gdje AI može preuzeti zadatke3:40 koje pozicije su najviše i najmanje tražene?7:05 Elon Musk dobio otkat i što to znači za DOGE?TOP i FLOP11:11 Trump ne poštuje sudbena tijela vlastite države11:52 Gdje nestaju ukradeni Iphonei?14:22 Kenija razvija AI prevoditelje znakovnog jezika16:00 Kuhalo koje se ne može pokvariti?_______________

U 192. epizodi Njuz podkasta, Vučić pokušava da napravi spektakl u Nišu, ali se sve pretvara u sat i po tišine, mokrih transparenata i Aca Lukasa koji nastupa pred praznim trgom. Istovremeno, Suzana Vasiljević ulazi u obračun sa Macutovim obezbeđenjem, vičući “sad ću da mu j**em mater”, dok Vučić dan kasnije u kecelji peče ćevape i objašnjava da ne voli reč "crta" – ni kao drogu, ni kao organizaciju. Pričamo i o policiji koja prvi put bije “svoje”, o “Ćacilandu” koji postaje pokret, o falsifikovanim papirima u aferi Generalštab, hapšenju i puštanju aktivista u Novom Sadu i Kraljevu, i o planu da Njuz kupi pravu pećinu za redakciju. Sve zvuči kao skeč? I jeste – ali je i stvarnost.

Ovog mjeseca se obilježava 50 godina od završetka Vijetnamskog rata i početka jedne od najvećih poslijeratnih migracija u Australiji. 1975. SBS je počeo emitirati višejezične radijske programe kako bi dopro do sve većih zajednica migranata u Australiji. Istovremeno se odvijala i izvanredna akcija evakuacije beba i djece iz vijetnamskih sirotišta, koji su u takozvanoj „operaciji Babylift“ dovedeni u Australiju.

Na intersekciji podcasta Dopisi iz Diznilenda i ExKurs Podcast nalazi se Peder, Pop i Pravnik Podcast. Miljan (Peder) kao poveznica između Vukašina Milićevića (Pop) i Nemanje Paleksića (Pravnik). Sve teme iz oba podcasta i one kojima u njima nema mesta, ovde, na jednom mestu. Vidimo se (i čujemo), za sad, dvaput mesečno. Poslije velikog sabora studenata u Nišu čekamo Beograd 15.03. i pitamo se - šta dalje? Paralelno se odvija drama u Republici Srpskoj, jer je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane bavljenja politikom, ali šta to tačno znači, ako išta znači? Istovremeno, mitropolit kruševački David naziva studente ustašama, a drugi episkopi ih brane, pa se pitamo - dolazi li do nekakvog višeglasja u SPC? Zašto Ana Brnabić koristi privatni Fakultet za Medije i Komunikacije za pokušaj razbijanja studentskih blokada svih fakulteta i zašto se ona kao nenadležna oglašava uopšte? Reagujemo i na katastrofalnu konferenciju za novinare trojca Tramp, Vens, Zelenski. Miljan tizuje BTS PZE i konačno, novo izdanje nove redovne rubrike: čitamo poeziju Mitropolita Fotija. Pratite nas na: https://www.youtube.com/@dopisiizdiznilenda www.facebook.com/DopisiizDiznilenda/ www.podcast.rs/autori/dopisi-iz-diznilenda/ Ako želite da nam pomognete u održavanju servera na soundcloudu, uplate rado primamo na PayPal: mtanic@gmail.com ili postanite naš patron na www.patreon.com/dopisi Miljan: fb: /mtanic, Twitter/Instagram: @mtanic YouTube: /Mtanic Nemanja: fb: /paleksic Soundcloud: @diznilend iTunes: itunes.apple.com/us/podcast/id1223989792 Stitcher: https://www.stitcher.com/show/dopisi-iz-diznilenda-podcast Pocket Casts: pca.st/pT2h podcast.rs/show/dopisi-iz-diznilenda/ Spotify: https://open.spotify.com/show/4U3wm6QOkJ30QEbk1kvqZS?si=RM6QdrOlTuO0WUJzYBl7hA

Na intersekciji podcasta Dopisi iz Diznilenda i ExKurs Podcast nalazi se Peder, Pop i Pravnik Podcast. Miljan (Peder) kao poveznica između Vukašina Milićevića (Pop) i Nemanje Paleksića (Pravnik). Sve teme iz oba podcasta i one kojima u njima nema mesta, ovde, na jednom mestu. Vidimo se (i čujemo), za sad, dvaput mesečno. U današnjoj epizodi bavimo se svakako dalje studentskim protestima - dok studenti iz Novog Sada, Beograda, Novog Pazara, Niša i drugih gradova marširaju ka Kragujevcu, gdje se 15.02. održava veliki protest, vlast pokušava sve što joj padne na pamet da razbije proteste - a na studente se ništa ne lijepi, kao da su teflon. Istovremeno se vodi kampanja razbijanja blokada privatnih fakulteta, a mi se pitamo i da li aktuelni studentski pokret može da doprinese promeni društvene svesti o privatnom obrazovanju, kao i promeni kvaliteta privatnog obrazovanja uopšte. Srpska Pravoslavna Crkva za to vrijeme vodi svoje besmielene ratove protiv sopstvenih teologa koji se usuđuju da imaju svoj glas u ovoj situaciji, a mitropolit Fotije internet zasipa svojim pjesmicama. Pratite nas na: https://www.youtube.com/@dopisiizdiznilenda www.facebook.com/DopisiizDiznilenda/ www.podcast.rs/autori/dopisi-iz-diznilenda/ Ako želite da nam pomognete u održavanju servera na soundcloudu, uplate rado primamo na PayPal: mtanic@gmail.com ili postanite naš patron na www.patreon.com/dopisi Miljan: fb: /mtanic, Twitter/Instagram: @mtanic YouTube: /Mtanic Nemanja: fb: /paleksic Soundcloud: @diznilend iTunes: itunes.apple.com/us/podcast/id1223989792 Stitcher: https://www.stitcher.com/show/dopisi-iz-diznilenda-podcast Pocket Casts: pca.st/pT2h podcast.rs/show/dopisi-iz-diznilenda/ Spotify: https://open.spotify.com/show/4U3wm6QOkJ30QEbk1kvqZS?si=RM6QdrOlTuO0WUJzYBl7hA

U Australiji su u posljednjih nekoliko tjedana zabilježena tri smrtonosna napada morskih pasa, a najnoviji je odnio život 17-godišnjakinje u Queenslandu. Istovremeno, postavljanje mreža za morske pse izaziva kontroverze zbog utjecaja na okoliš i upitne učinkovitosti. Je li situacija doista sve ozbiljnija i što se može učiniti kako bi se napadi spriječili?

Godišnje jedna trećina ukupne proizvodnje hrane završi u otpadu.To je ne samo veliki etičko-socijalni problem nego i financijski i klimatski. Istovremeno još preko 820 milijuna ljudi na svijetu gladuje. Kako izbjeći ovaj začarani krug i bacanje hrane svesti na minimum? Nenad Kreizer razgovara s Brankom Ilakovac i Aidom Kožar o pozadini fenomena bacanja hrane i praktičnim savjetima iz svakodnevice koje bi mogli pomoći u smanjenju količine hrane koja završava na otpadu. Von Nenad Kreizer.

Nedavno smo videli ekstremno visoke temperature u Srbiji i drugde u svetu. Istovremeno, pojedini delovi planete prolaze kroz jake kise i poplave. Da li su te vrućine i poplave zapravo manifestacija klimatskih promena? Za Radio karantin govore Met Kolins sa Univerziteta u Egzeteru, Vladimir Djurdjevića sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Krišna Aćutarao, direktor Centra za atmosfersku nauku u Nju Delhiju.

Natjecateljski automobil zabio se u gledatelje u Čepinu, šest osoba je ozlijeđeno. Istovremeno je na borbi bikova bik ozlijedio starijeg muškarca. Održan je Zagreb Pride, zagrebačka LGBTQ+ zajednica zahtijeva LGBT Centar i QUEER novine. Tajni kupci provjeravali su kvalitetu hrane kojoj su trgovci snizili cijene, rezultati su poražavajući.

Radnja romana smještena je u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika na području sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa). Pritom se kao likovi u romanu, uz roba Kaliju i fiktivnog Vjetropira, pojavljuju i pojedine životinje. Roman pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske po-vijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Suživot s prirodom istaknuti je motiv romana, a vrijednost tog suživota očituje se u razvoju kompleksnoga odnosa prema okolišu koji nas okružuje. Istovremeno povijest i fikcija, bajka i intimistička studija ovaj roman osvaja od prvih rečenica pa je tako zasluženo našao mjesto i u ciklusu radijskih emisija Radio roman ovoga puta u deset nastavaka kroz dva tjedna. Apdaptacija : Ivana Gudelj, režija : Stephanie Jamnicky U glavnim ulogama: Siniša Popović, Alma Prica, Lovro Juraga, Goran Grgić, Dražen Šivak, Jelena Miholjević, Slavko Juraga i drugi.

Radnja romana smještena je u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika na području sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa). Pritom se kao likovi u romanu, uz roba Kaliju i fiktivnog Vjetropira, pojavljuju i pojedine životinje. Roman pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske po-vijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Suživot s prirodom istaknuti je motiv romana, a vrijednost tog suživota očituje se u razvoju kompleksnoga odnosa prema okolišu koji nas okružuje. Istovremeno povijest i fikcija, bajka i intimistička studija ovaj roman osvaja od prvih rečenica pa je tako zasluženo našao mjesto i u ciklusu radijskih emisija Radio roman ovoga puta u deset nastavaka kroz dva tjedna. Apdaptacija : Ivana Gudelj, režija : Stephanie Jamnicky U glavnim ulogama: Siniša Popović, Alma Prica, Lovro Juraga, Goran Grgić, Dražen Šivak, Jelena Miholjević, Slavko Juraga i drugi.

Radnja romana smještena je u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika na području sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa). Pritom se kao likovi u romanu, uz roba Kaliju i fiktivnog Vjetropira, pojavljuju i pojedine životinje. Roman pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske po-vijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Suživot s prirodom istaknuti je motiv romana, a vrijednost tog suživota očituje se u razvoju kompleksnoga odnosa prema okolišu koji nas okružuje. Istovremeno povijest i fikcija, bajka i intimistička studija ovaj roman osvaja od prvih rečenica pa je tako zasluženo našao mjesto i u ciklusu radijskih emisija Radio roman ovoga puta u deset nastavaka kroz dva tjedna. Apdaptacija : Ivana Gudelj, režija : Stephanie Jamnicky U glavnim ulogama: Siniša Popović, Alma Prica, Lovro Juraga, Goran Grgić, Dražen Šivak, Jelena Miholjević, Slavko Juraga i drugi.

Novih pet epizoda: Radnja romana smještena je u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika na području sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa). Pritom se kao likovi u romanu, uz roba Kaliju i fiktivnog Vjetropira, pojavljuju i pojedine životinje. Roman pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske po-vijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Suživot s prirodom istaknuti je motiv romana, a vrijednost tog suživota očituje se u razvoju kompleksnoga odnosa prema okolišu koji nas okružuje. Istovremeno povijest i fikcija, bajka i intimistička studija ovaj roman osvaja od prvih rečenica pa je tako zasluženo našao mjesto i u ciklusu radijskih emisija Radio roman ovoga puta u deset nastavaka kroz dva tjedna. Apdaptacija : Ivana Gudelj, režija : Stephanie Jamnicky U glavnim ulogama: Siniša Popović, Alma Prica, Lovro Juraga, Goran Grgić, Dražen Šivak, Jelena Miholjević, Slavko Juraga i drugi.

Većina hrvatskih građana ne podržava bijeli štrajk sudaca. Istovremeno, štrajk su počeli pripremati i liječnici. Optužuju vladajuće za tjeranje liječnika iz javnog u privatno zdravstvo te za iseljavanje mladih liječnika. Vladin kandidat za glavnog državnog odvjetnika ražestio je predsjednika države. Milanović kaže: „Plenković bježi iz Hrvatske, Turudić će mu čuvati leđa“.

Ljubav ili strast zbog koje glavna junakinja umalo posve gubi kontrolu nad vlastitim životom i potraga za tim izgubljenim vlastitim bićem osnova su radnje ovog iznimnog romana. Istovremeno divlja i dramatična, a poetična i začudna ova knjiga čitatelja hvata u svoju mrežu, ispunjava okusom , zvukom i gotovo opipljivim mesom svake riječi i slike . U režiji Silve Ćapin u radijskom eteru „Psi“ su prije svega poziv na čitanje ovog iznimnog romana. Uloga pripovjedačice i glavne junakinje povjerena je mladoj Dori Dimić Rakar. Adaptacija : Ivana Gudelj

Njuz POPkast EP14: Jedna serija nas je istovremeno i žestoko razočarala i oduševila by Njuz Net

Je li kofer moja domovina ili je domovina gdje je kofer? U potrazi za odgovorom veliki hrvatski redatelj Rajko Grlić (U raljama života, Čaruga, Karaula...) napisao je knjigu koja obiluje detaljima iz privatnog i profesionalnog života. Istovremeno njegove Neispričane priče koncipirane su kao neka vrsta filmskog leksikona. Zašto? Književni stručnjak Davor Korić pojašnjava pozadinu. Amir Kamber u razgovoru s Rajkom Grlićem između ostalog želi znati gdje su bolje slike - u knjizi ili filmu? Von Amir Kamber.

Hrvatska je uništila dva milijuna doza cjepiva protiv COVID-a, potvrdio je glavni državni epidemiolog Krunoslav Capak. Sindikati javnih i državnih službi odbili su Vladinu ponudu za povećanje materijalnih prava. Istovremeno je Vlada na doradu povukla svoju ponudu sucima. Premijer i predsjednik u novoj epizodi javne svađe; raspravljalo se tko utječe na Državno odvjetništvo, a tko šmrče kokain.

Lap 76 No.259 | F1: Pregled sezone 2022. (2/3)PRAZNIČNE EMISIJE F1 PREGLED SEZONE 2022. (2/3)PARADOKS FERRARIJAPOBEDE I KATASTROFE (ISTOVREMENO)+Put se otvara Maxu Verstappenu i Red Bullu+Poskakivanje za bukvalne glavobolje+Gde su Aston Martin i Daniel RicciardoDomaćini: Srđan Erceg,Pavle Živković i Dejan Potkonjak#lap76#infinitylighthouse #f1 00:00:00 Početak00:01:39 Uvod i start podkasta00:08:50 Vesti iz F100:16:00 Analiza 8. trke - Velika nagrada Azerbejdžana01:19:20 Analiza 9. trke - Velika nagrada Kanade01:29:02 Analiza 10. trke - Velika nagrada Velike Britanije01:51:35 Analiza 11. trke - Velika nagrada Austrije02:19:00 Analiza 12. trke - Velika nagrada Francuske02:33:00 Analiza 13. trke - Velika nagrada Mađarske02:49:00 Osvrt na našu 2022.godinu03:11:00 Pozdrav za naše Pokrovitelje i Svetioničare PODRŠKAPatreon: https://www.patreon.com/infinitylight... YT: https://www.youtube.com/channel/UCQ2D...NAŠA PRODAVNICASvi koji žele da obogate svoju biblioteku prelepim delima o Formuli 1 i MotoGP-u ili se obuku u naše, zajedničke, boje, tu je naša zvanična prodavnica knjiga, majica i kačketa.️https://shop.infinitylighthouse.com https://shop.infinitylighthouse.com/m...https://shop.infinitylighthouse.com/k...https://shop.infinitylighthouse.com/k...PATREON I YOUTUBE MEMBERSHIP ️Podrška na Patreonu i YouTube-u nam veoma znači i pre svega hvala svim našim pokroviteljima, a ukoliko ste u  mogućnosti i vi da nas podržite, pomoćićete nam da dalje napredujemo i razvija se naša, nadamo se zajednička, priča.NAŠE DRUŠTVENE MREŽE Instagram - https://instagram.com/infinitylighthouse Facebook - https://facebook.com/theinfinitylight...Twitter - https://twitter.com/infinitylighthsSPORTSKE VESTIhttps://sportsmagazin.rsMusic credit: Envato Elements Item/Orchestralis=======HUMANITARNI KUTAK======Pomozimo Branku!Slanjem SMS poruke: Upišimo 917 i pošaljimo SMS na 3030Slanjem SMS poruke iz Švajcarske: Upišimo human917 i pošaljimo SMS na 455Uplatom na dinarski račun: 160-6000000795270-51Uplatom na devizni račun: 160600000079558770IBAN: RS35160600000079558770SWIFT/BIC: DBDBRSBGUplatom platnim karticama putem linka: E-doniraj (https://www.budihuman.rs/edonate/sr?u...)Uplatom sa vašeg PayPal naloga putem linka: PayPal (https://www.budihuman.rs/paypal/sr/do...)Datum: 27. decembar 2022.Lokacija: Studio na kraju UniverzumaProdukcija: Infinity Lighthouse https://www.youtube.com/infinitylight...Website: https://infinitylighthouse.com/Zabranjeno je svako kopiranje i neovlašćeno preuzimanje video i/ili audio snimaka i postavljanje na druge kanale! Nije dozvoljeno koristiti materijal sa ovog kanala, bilo u celosti ili iz segmenata, bez licenciranja / plaćanja kako za komercijalnu, tako i za nekomercijalnu upotrebu.Svaka upotreba bez licenciranja za komercijalnu ili nekomercijalnu / privatnu upotrebu biće procesuirana. Za sve informacije o pravima, za upite o licenciranju i dobijanju dozvole za korišćenje možete nas kontaktirati putem naše zvanične email adrese.Copying, re-uploading and illegally distributing this copyrighted work is strictly prohibited! Label and copyright: Infinity Lighthouse ★ Support this podcast on Patreon ★

U Šangaju je u oktobru počela vakcinacija novim tipom kovid vakcina koje se udišu a ne ubrizgavaju. Istovremeno sa radom na vakcinama bez igle, naučnici pokušavaju da nadju i lekove koji će na kovid delovati preventivno i sprečiti da se uopšte zarazimo virusom. Za to vreme zemlje tzv Globalnog juga udružuju i sa SZO pokreću incijativu za izgradnju kapaciteta za proizvodnju vakcina i lekova širom planete jer ih od bogatog Severa ne dobijaju u dovoljnim kolicinama.

Ova godina bila je izazovna - i privatno i poslovno. Istovremeno, riječ i namjera s kojom sam ušla u ovu godinu bila je flow. Priznajem, nisam u svakom trenutku ove godine bila u flowu. :) No, ponosna sam na svaku i najmanju situaciju u kojoj sam zadržala pozitivan stav bez obzira na okolnosti. Ako te zanima kako u svakom trenutku možeš promijeniti vlastiti stav, a onda i rezultate koje posljedično ostvaruješ u biznisu - ova epizoda je za tebe. Intuicijom do CILJA: Rezerviraj svoje mjesto: https://membership.teatime.com.hr/intuicijom-do-cilja DRUŽIMO SE I NA: www.instagram.com/teazavacki

U Vukovaru je obilježena 31. godišnjica pogibije heroja Domovinskog rata Blage Zadre. Istovremeno je patrijarh Porfirije u Vukovaru posvetio crkve svetog Nikolaja. Pravoslavne vjernike je pozvao da mole za svoje žrtve, ali i za žrtve Hrvata katolika. Platforma možemo demantirala je navode o mogućoj koaliciji s HDZ-om.

Lansiranje je često najstresniji dio jednog online biznisa. Ako te pomisao na lansiranje ispunjava anksioznošću, strahom i stresom - nisi jedina. Ja sam se prva osjećala upravo tako prije nego što su uslijedile godine izgradnje samopouzdanja i sustava koji mi danas omogućuju da lansiram bez stresa, i to kroz različite planirane i neplanirane životne situacije. Protekla tri tjedna i dva paralelna lansiranja istovremeno su se preklopila s tehničkim izazovima, zdravstvenim dijagnozama (još uvijek obilazimo veterinare), obiteljskim putovanjima i temperaturom. Istovremeno, ovo je bilo najlakše i najjednostavnije lansiranje do sada. U ovoj epizodi dijelim s tobom kako je izgledalo nedavno lansiranje #radimposvom AKADEMIJE bez kompliciranih strategija i skupog oglašavanja. #radimposvom AKADEMIJA: http://membership.teatime.com.hr/ *Ako se želiš pridružiti AKADEMIJI po staroj cijeni - javi mi se na mail tea@radimposvom.com.hr do petka 23.09.2022. DRUŽIMO SE I NA: www.instagram.com/teazavacki

Na jugu Hrvatske 42-godišnji vatrogasac poginuo na zadatku. Istovremeno, u jeku protupožarne sezone neobjašnjivo kasne popravci kanadera i air traktora. Vlada i dalje ograničava cijene goriva, mali distributeri najavljuju tužbu protiv države. Ni nakon tjedan dana ne nazire se kraj redukcije vode u Istri.

Prvu epizodu ove godine posvećujemo tome šta smo pogodili, a šta smo pogrešno predvideli u prošlogodišnjoj epizodi gde smo govorili o tome šta možemo da očekujemo u 2021. godini. Istovremeno, ova epizoda poslužiće kao pregled čitave 2021. godine, ali i uvod u to šta možemo da očekujemo od nove, 2022. godine. Mada smo 2021. godinu dočekali sa nadom da u njoj maske više nećemo morati da nosimo, gadno smo se prevarili. Pre oko godinu dana počela je prijava interesovanja za primanje vakcine protiv korona virusa koja je mogla da se obavi onlajn ili putem telefona. I dok u većini zemalja nije bilo izgleda da će vakcinu skoro dobiti, građani u Srbiji birali su između pet vrsta. Kako prosečan građanin nije medicinski stručnjak, vakcina se uglavnom birala po tome kojoj naciji najviše verujemo. Mada kraj pandemije i dalje nije ni na vidiku, dolaskom vakcina donete su mogućnosti i mere koje delu javnosti omogućavaju provod samo nalik onom kakav je bio pre pandemije. Iako su delu javnosti kovid propusnice omogućile nesmetan i relativno siguran provod, drugima su bile razlog za bunt i predstavljalo je vid diskriminacije. Antivakserski protesti su širom sveta bili aktuelni prošle godine. Međutim, oni su ipak - tek jedan u nizu. Prema Globalnom indeksu mira za 2021. godinu, neredi, štrajkovi i demonstracije protiv vlasti širom sveta porasli su za 244 odsto u poslednjoj deceniji. Tako je u 2021. godini bila aktuelna serija ekoloških protesta zbog usvajanja izmenjenog Zakona o eksproprijaciji, Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi i planiranog ulaganja korporacije Rio Tinto u rudnik litijuma. Kako je do ovih protesta uopšte došlo, objašnjava član neformalne grupe građana Eko Brigada Jagodina Veljko Gligorijević. “Po saznanju da će na teritoriji naše opštine doći do istraživanja litijuma, bora i pratećih elemenata, grupa ljudi iz Jagodine se organizovala u tu neformalnu grupu građana i rešila da započne borbu i da započne uopšte informisanje građana o problemu koji nas čeka. Prethodna godina 2021. je bila puna aktivnosti, pre svega ona označava početak naše velike borbe čiji glavni deo tek predstoji”, navodi Gligorijević. Veljko Gligorijević podvlači da protesti nisu završeni, a taj nastavak borbe najavljuje i Milan Ristović iz udruženja Zaštitimo Dobrinju i Okolinu. Kako kaže, očekuje se da će aktivnosti ekoloških udruženja u 2022. godini biti mnogo učestalije. “Budućnost je nepredvidljiva. Mi očekujemo da ćemo imati mnogo više aktivnosti nego u prethodnoj godini, baš zbog toga što i firme koje će raditi istraživanja će imati - već oni su prvi deo istraživanja završili, sada kreće drugi deo kada će krenuti sa bušilicama. Znači samim tim i naše aktivnosti će biti mnogo veće. Sa blokadama nastavljamo, sa protestima nastavljamo dok se ne ispune naši ciljevi i ono što smo tražili Vlade Republike Srbije, to je da se povuče projekat Jadar iz prostornog plana Republike Srbije, ne samo - nama ništa ne bi značilo da se otera Rio Tinto, jer projekat Jadar mora da se povuče, da umesto Rio Tinta nekad u budućnosti ne dođe neka druga firma”, kaže Ristović. Osim najavljenog nastavka ekoloških protesta, ova godina značajna je svakako i za izbore. Već 16. januara izlazimo na biračka mesta glasajući protiv ili za predlog ustavnih promena u oblasti pravosuđa. Interesovanje političkih aktera je malo za kampanju, bilo za ili protiv. Svega nekoliko pokreta poput Ne davimo Beograd, Suverenista i ponovo registrovane zabranjene organizacije Obraz sa istim ljudima i programom, ali malo promenjenim imenom, prijavili su Agenciji za borbu protiv korupcije kampanju u vezi sa glasanjem na referendumu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nekoliko dana pre referenduma je putem društvenih mreža pozvao građane i građanke Srbije da izađu na referendum, pravdajući to evropskim putem Srbije, ali nije eksplicitno pozvao da se glasa za ili protiv. Neki političari iz vladajuće kolacije naveli su da će glasati protiv promena, dok su neki političari iz opozicije ocenili je ovaj čitav referendumski proces način da se zasene izbori u aprilu. Politikolog Vujo Ilić navodi da misli da to nije slučaj, ali da bilo koji rezultat svakako odgovora trenutnoj vlasti. “Mislim da se pre radi o tome da je čitava ova kampanja ugnežđena unutar mnogo šire i duže kampanje koja se odvija za izbore u aprilu, koja je počela zapravo i pre referendumske kampanje. Rekao bih da sa jedne strane većina izbora odgovara vlasti, odnosno svi ishodi odgovaraju vlasti. Vlast ima načina da svaki mogući ishod, dakle veliku izlaznost, malu izlaznost, veliki broj glasova ZA ili glasova PROTIV može da preokrene na takav način da iskoristi u svojoj propagandi. Sa druge strane, mislim da ne vidimo kampanju iz opozcionog spektra upravo zbog toga što je veoma teško poslati jasnu poruku i odrediti se prema ovom referendumu”, navodi Ilić. Vujo Ilić smatra da je direktna demokratija jedini način da građani zapravo učestvuju u donošenju odluka, pa tako i kada je reč o ustavnim promenama u oblasti pravosuđa o čemu je i referendum koji nas očekuje. Međutim, iako se ne zna kako će građani glasati jer nije bilo dovoljno relevantnog istraživanja javnog mnjenja, Ilić vidi veći problem u tome što građani ni ne znaju o čemu treba da se izjasne. “To je veoma loše iskomunicirano, ako je uopšte komunicirano. Neke zakonom predviđene stvari jednostavno nisu urađene - Republička izborna komisija je bila u obavezi da obrazloži građanima argumente za i protiv, to nije urađeno. Na javnoim servisu, na nacionalnim medijima nemamo dovoljno debata o ovome i, zapravo, glasaće se 16. a kampanje nije ni bilo. Tako da kao i svaki drugi referendum - građani imaju moć da odluče o tome, ali je glavno pitanje da li su građani dovoljno informisani i da li zaista mogu da imaju uvid u to šta će biti posledica te njihove odluke”, kaže Vujo Ilić. Na podkastu rade: Sanja Kosović, Iva Gajić, Sanja Đorđević, Irena Čučković i Nemanja Stevanović.

Novak Djoković prolazi kroz možda najveću krizu u svojoj blistavoj karijeri. Zapadna publika nije mu naklonjena već dugo - zbog čega? Istovremeno, u Srbiji je veoma teško voditi kritičku debatu o najuspešnijem teniseru i prišati i o njegovim manama, a ne samo uspesima. Da li u obožavanju Djokovića srpsko društvo prelazi granicu zdravog odnosa prema uspešnima? Da li nam Djoković služi za dalje podgrevanje mita o Srbima kao žrtvama? Koja je uloga vrhunskog sportiste u društvu? O tome za novi Radio karantin govore antropolog sporta Ivan Djordjević i kolumnista Dragan Bursać. Radio karantin, sreda 12 januar.

Svatko tko kreira sadržaj online se već susreo ili će se kad-tad susresti s negativnim komentarima. Istovremeno, strah od negativnih komentara često je jedan od glavnih razloga zbog kojeg sjajni ljudi ne dijele svoju priču i iskustvo online. U ovoj epizodi dijelim s vama vlastiti pristup negativnim komentarima zbog kojeg je ne samo jedan negativni komentar na kraju završio - suradnjom. :) FREE EDUKACIJE:

Dan nakon velikog prosvjeda protiv epidemioloških mjera, policija istražuje tko su organizatori. Prosvjednici su pokušali zauzeti i javnu radio-televiziju, no spriječila ih je policija. Na prosvjedima su vrijeđani i udarani novinari. Osim strukovne udruge, istragu traži i pučka pravobraniteljica. Istovremeno epidemija ne jenjava. Liječnici upozoravaju da su na izmaku snaga. Nema dovoljno specijalista za njegu COVID pacijenata, upozoravaju iz Liječničke komore.

U 68. epizodi podkasta Reaguj govorili smo o stanovanju, tačnije o ceni stanovanja u velikim gradovima u Srbiji, kao i o uticaju pandemije na promene tih cena. Samo tokom jula ove godine zaključeno je oko 13 hiljada ugovora o kupoprodaji nekretnina u Srbiji. Ovo predstavlja rast od šest odsto u odnosu na isti mesec prošle godine i rast od 22 odsto u odnosu na jul pretprošle godine, navodi se u Republičkom geodetskom zavodu. Najviše nepokretnosti kupljeno je u Vojvodini, oko četiri hiljade i trista, dok je skoro duplo manje kupljeno na jugu i istoku zemlje. U izveštaju koji se bavi prvim polugodištem tržišta nepokretnosti, navodi se da je četvrtina od ukupne kupoprodaje nekretnina bila u prestonici, i da se najviše trguje u razvijenim opštinama. Ono što je interesantno za temu o kojoj smo govorili jeste i to što je ove godine u odnosu na prvu polovinu prošle godine trgovina nekretnina porasla za 60 posto. Što se tiče zemljišta, više od polovine predmeta trgovine bilo je građevinsko zemljište. Najviše zemlje za koje je planirana gradnja kupovano je u Novom Sadu. Devedeset i četiri posto obejkata sa kojima se trgovalo bilo je stambenog tipa, od kojih je 93 posto kuća. Najviše kuća kupljeno je u Subotici, Novom Sadu i Zrenjaninu. Porastao je broj kupljenih vikendica, naročito u drugoj polovini prošle godine, a najviše vikendica kupljeno je u Vojvodini. Iako je trgovina nekretnina u prvoj polovini prošle godine maltene stagnirala, broj kupljenih vikendica u Vojvodini je čak i tada rastao. Najviše stanova kupljeno je u Beogradu, i oko 40 posto ukupne trgovine stanova obavilo se upravo u ovom gradu. Novi Sad nalazi se odmah iza. Niš i Kragujevac, iako takođe veliki gradovi, slabo se pominju u ovom izveštaju. Najviše se trguje u evrima. Skoro sva trgovina poslovnim objektima, gotovo 90 posto ostalih objekata plaćano je u evrima. Oko 70 posto trgovine zemljištem takođe je plaćano ovom devizom. Ostale devize korišćene su ispod nivoa statističke greške, navodi se u polugodišnjem izveštaju o stanju na tržištu nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda. Kako je na lokalu? Kakva je situacija kada su u pitanju izmene cena na lokalu, pokazuje i tekst portala Magločistač iz Subotice objavljen 13. septembra ove godine. Prosečna cena kvadrata u novogradnji u Subotici je 2018. iznosila gotovo 750 evra, a u prvom polugodištu tekuće, 2021. godine više od 850 evra, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda. Istovremeno, za kvadrat novogradnje je trebalo izdvojiti minimalno oko 500 evra, a oko 1.100 maksimalno 2018. godine, dok se ove, 2021. taj raspon cena kreće od oko 600 evra minimalno do oko 1.200 evra maksimalno po metru kvadratnom novogradnje. Takav skok cena ne utiče, međutim, na potražnju za novim stanovima. Samo tokom prvih šest meseci ove godine zaključeno je preko 250 ugovora o kupovini stana od investitora, dok je, na primer, čitave 2018. takvih transakcija bilo gotovo duplo manje, oko 150, navodi subotički Magločistač. Šta kažu agencije za nekretnine? Vojislav Ristić iz agencije za nekretnine Cityexpert kaže da su u njegovoj kompaniji radili analizu promene cena nekretnina, te da su zaključili da je cena po kvadratu u Novom Sadu porasla čak do 300 evra. On smatra da pandemija jeste uticala na promenu cene nekretnina, posebno kada se poredi 2021. godina, u odnosu na godinu pre pandemije. Ristić objašnjava da postoji nekoliko faktora koji su uticali na rast cene nekretnina u toku pandemije, i dodaje da iako postoje značajne promene u cenama nekretnina, što se tiče najma stanova, ne postoje prevelike promene. Šta kaže struka? Jovana Timotijević, arhitektica i članica tima Ministarstva prostora, objašnjava da se promena cena nekretnina nije desila samo tokom pandemije. Pre bismo mogli reći da pandemija nije uspela da zaustavi višegodišnji rast cena stanovanja, koji je globalni trend i nije specifičan samo za Beograd ili za Srbiju. Ona objašnjava da, pored rasta cena stanovanja, imamo i rast profitne stanogradnje. Sagovornica podkasta Reaguj! objašnjava da cene stanova nisu porasle kao direktna posledica porasta potražnje za stambenim prostorom, već je porasla količina novca koji se ulaže u stanovanje, bez obzira da li je porasla ta potražnja za stambenim prostorom. Arhitektica i novinarka portala Mašina Iskra Krstić za podkast Reaguj! navodi da je to pokazatelj da se stanovi grade zbog čuvanja kapitala, a ne zbog realne potrebe da se usele mladi koji još uvek žive u višegeneracijskim domaćinstvima. Iskra Krstić smatra da je moguće da je po sredi pranje novca i ističe da nije broj stanova koji se izdaje pokazatelj da su građani u većoj finansijske moći. Prema istraživanju organizacije Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, očigledno je da pandemija nije uticala na sektor građevine u Srbiji, a da je skok u cenama posledica kombinacije skoka cena građevinskog materijala na svetskom nivou, budući da je Srbija orijentisana na uvoz materijala, i prisustva pranja novca, navodi se na portalu Magločistač. Kako kaže Jovana Timotijević, zbog ovoga govorimo o tržištu nekretnina kao o spekulativnom tržištu. Tu postoji više faktora koji utiču na to da se baš na ovakav način razvija spekulativno tržište nekretnina i da rapidno rastu cene stanova. Ti faktori se razlikuju od države do države, ali neki od njih su zajednički za sve nas. Sa druge strane, Timotijević kaže i da država stalno podstiče vlasništvo nad stanom kao nešto što je ultimativni uspeh ili kao nešto što je jedini način da se osigura sopstvena egzistencija, tako što čini sve ostale stambene statuse potpuno nesigurnim. Šta mogu biti rešenja? Jovana Timotijević objašnjava da je ono što Ministarstvo prostora kao organizacija vidi kao dugoročno rešenje jeste odustajanje od privatnog vlasništva nad stanovima. Arhitektica i novinarka Iskra Krstić navodi da sve treba da krene od sprečavanja prljavog novca, ali je bitno da i stanovi budu dostupniji kada je u pitanju kupovina. Sagovornica podkasta Reaguj! Iskra Krstić navodi da bi kontrola rente mogla da se izvrši ukoliko, kao što predlažu iz Ministarstva prostora, stanovi ne budu u privatnom vlasništvu. Uvođenje u legalne tokove, rešenje je koje Iskra Krstić predlaže kada je u pitanju regulacija cena iznajmljivanja stanova, jer veliki broj na crno izdaje stanove. Na podkastu rade: Nemanja Stevanović, Sanja Kosović, Sanja Đorđević, Irena Čučković i Iva Gajić.

S.L.A.M.A sa Vama! Umjesto simfonije, sarkazmi i ironije! Indijanci i Bosanci NA SVOJOJ ZEMLJI nisu previše uživali. Istovremeno, kada se sretnu, nije im trebao prevodilac. Ičega. Ničega... S.L.A.M.A sa Vama! By Vladimir Kreća

S.L.A.M.A sa Vama! Umjesto simfonije, sarkazmi i ironije! ...cijela planeta UGLAVNOM "japajajka" a ISTOVREMENO svi propovjedaju kako je baš to otrov nepoželjni!!!!! S.L.A.M.A sa Vama! By Vladimir Kreća

U 110. epizodi Pojačalo podkasta gost Ivana Minića je Petar Vojinović, medijski preduzetnik - osnivač, glavni i odgovorni urednik vazduhuplovnog portala Tango Six. Poput mnogih dečaka koji sanjaju da postanu piloti, naš sagovornik je to pretočio u javu upisavši Akademiju, ali i pored svih predispozicija da se ostvari u ovoj profesionalnoj ulozi, on se ipak okreće ka nečem sasvim drugom, što na kraju biva Tango Six. Upravo na to se nadovezuje naredna priča o projektu koji je prevalio dugačak put, od malog bloga do vodećeg portala u regionu što se tiče vazduhoplovne scene. Takođe, Petar neće zadržati za sebe, već će rado podeliti sa nama kako je bez mnogo novca uspeo da stvori uspešan blog pa portal, a kasnije i da ga unovči. Zahvaljujući pre svega sopstvenoj inicijativi, koju smatra preduslovom za sve i koja mu je otvorila mnoga vrata, čućete neke neverovatne priče, iskustva i dogodovštine iz raznih delova sveta. U drugom delu emisije gost će govoriti o Tango Six Group, kojom je objedinio sve usluge koje on i njegova kompanija mogu da ponude klijentima. Istovremeno dotaći se pristupa kojim pokušava da dopre do potencijalnih klijenata i zagolica im maštu o eventualnoj saradnji. Za kraj, iskusni analitičar daće nam svoje viđenje trenutne situacije u avio-industriji i posledicima pandemije, kao i prognozu kada možemo da očekujemo potpuni oporavak. Teme u podkastu: - Uvod i predstavljanje - Kad porastam biću... - Počeci Tango Sixa - Neverovatna iskustva koja su došla s poslom - Inicijativom do svakog kutka sveta - Tango Six Group - objedinjenje usluga - Kako ostvariti komercijalnu saradnju - Pošast i na nebu - presek trenutne situacije Pročitajte transkript ove epizode: https://bit.ly/3nlfmzB Posetite naš sajt i prijavite se na našu mailing listu: http://bit.ly/2LUKSBG Prijavite se na naš YouTube kanal: http://bit.ly/2Rgnu7o Pratite Pojačalo na društvenim mrežama: Facebook: http://bit.ly/2FfwqCR Twitter: http://bit.ly/2CVZoGr Instagram: http://bit.ly/2RzGHjN

S.L.A.M.A sa Vama! Umjesto simfonije, sarkazmi i ironije! Magarci bespogovorno pokupe najgrđe "epitete" ŠUTKE! Istovremeno ti isti magarci NE ODUSTAJU. I - ne lažu... S.L.A.M.A sa Vama! By Vladimir Kreća

Božić je vrijeme blagovanja, no mnogi useljenici se suočavaju s izazovima pronalaska prehrambenih proizvoda koji bi ih okusima približili svojim rodnim zemljama. Upravo je to razlog koji je potkanuo jednog izbjeglicu iz Konga da pokrene prvu komercijalnu afričku farmu prehrambenih proizvoda na australskom tlu.

Sve je spremno za proslavu 25. obljetnice Oluje, vojno-redarstvene akcije kojom je od velikosprske okupacije oslobođena trećina hrvatskog teritorija. Istovremeno traju komemoracije ubijenim srpskim civilima na području takozvane Krajine. Bošnjaci traže da predsjednik Zoran Milanović odustane od odlikovanja generala Mije Jelića na kninskoj tvrđavi. Hrvatski građani nisu prihvatili mobilnu aplikaciju STOP COVID_19.

Stvaramo li dovoljno digitalaca, dovoljno programera, marketingaša i dizajnera? Sudeći po nedavnom Eurostatovom istraživanju, mladi u Hrvatskoj imaju najbolje digitalne vještine u Europskoj uniji - što je odlična vijest. Istovremeno, Algebra postaje prvo privatno sveučilište u području tehničkih znanosti u Hrvatskoj! Odličan povod da o temi obrazovanja za digitalnu industriju razgovaramo s Hrvojem Balenom, jednim od osnivača i danas članom uprave za marketing i prodaju Algebre: ► Stvaramo li dovoljno kvalitetnih digitalnih kadrova; ► Što zapravo znači da je Algebra postala sveučilište s akreditiranim programom FER-a; ► Gdje je Hrvatska po pitanju kvalitete i dostupnosti obrazovanja; ► Kako poslodavci mogu pomoći u razvoju edukativnog sustava; ► Kako COVID-19 utječe na obrazovanje, a kako će u budućnosti; ► Što je digitalno vodstvo u kontekstu industrije; ► Gdje su humanističke znanosti u digitalnoj industriji. __________ PRIMAJTE NETOKRACIJA NEWSLETTER Besplatno u vašem inboxu ► https://netokracija.com/newsletter DOJAVITE VIJEST Imate prijedlog ili želite dojaviti vijest ► info@netokracija.com PRATITE NETOKRACIJU NA DRUŠTVENIM MREŽAMA Pratite nas na Twitteru ► http://twitter.com/netokracija Pratite nas na Instagramu ► http://instagram.com/netokracija Lajkajte nas na Facebooku ► http://www.fb.com/netokracija PRATITE SVOJE NETOKRATE Ivan Brezak Brkan (IBB) https://www.instagram.com/ivanbrezakbrkan https://linkedin.com/in/ivanbrezakbrkan Mia Biberović http://www.twitter.com/cyberkoza https://www.instagram.com/cyberkoza https://www.linkedin.com/in/miabiberovic/

U Hrvatskoj samo pet novozaraženih koronavirusom u 24 sata. Mijenjaju se pravila za vjenčanja i sprovode. Šef Sabora Gordan Jandroković primio je prijetnje. Smatra da su one posljedica uvreda koje mu je uputio predsjednik SDP-a Davor Bernardić. Premijer Andrej Plenković komentirao je odlazak predsjednika Zorana Milanovića s komemoracije u Okučanima, kaže – to je kukavičluk. 40. je obljetnica smrti Josipa Broza Tita. U Kumrovcu je održana komemoracija uz polaganje vijenaca pred Brozovom kućom. Istovremeno su desni političari u Gračanima održali minutu šutnje za žrtve komunističkog režima

Balancing the impact of the Coronavirus and at the same time moving forward with a democratic movement pose yet new challenges for the Platform for Progress.  Efforts continue on a weekly basis, via virtual meetings, to establish the formal messaging of the Platform which address a unified country but at the same time remain sensitive to the concerns and beliefs of the multiple ethnicities throughout the country.  When speaking with Mirsad Hadzikadic recently, he also spoke of how the coronavirus may impact the local elections in the Fall of 2020, how the platform is strategizing as a result and the current status of the virus throughout the country. Istovremeno upravljanje korona virusom i demokratskim pokretom Balansiranje uticaja korona virusa i istovremeno napredovanje s demokratskim pokretom predstavljaju nove izazove za Platformu za progres. Napori se nastavljaju na sedmičnoj osnovi putem virtualnih sastanaka, kako bi se uspostavilo formalno slanje poruke Platforme u njenom obraćanju ujedinjenoj državi, ali istovremeno zadržala osjetljivost na brige i vjerovanja nekoliko etničkih grupa širom zemlje. Kad sam nedavno razgovarao sa Mirsadom Hadžikadićem, on je govorio i o tome kako korona virus može uticati na lokalne izbore u jesen 2020. godine, kako Platforma razvija strategiju u skladu s tim, kao i o trenutnom stanju sa virusom u cijeloj zemlji. 20.03.2020. Kliknite ovdje da pročitate intervju sa Mirsadom Hadžikadićem na službenim jezicima Bosne i Hercegovine

Episode 15 Je li kontraproduktivno istovremeno učiti više stranih jezika? Please check out my newest book: 21 Self-Limiting Beliefs on Learning a Foreign Language – Smashed! USA & worldwide Kindle: https://www.amazon.com/dp/B082J2L8YT Paperback: https://www.amazon.com/dp/1673536964 UK Kindle: https://www.amazon.co.uk/dp/B082J2L8YT Paperback: https://www.amazon.co.uk/dp/1673536964 Canada Kindle: https://www.amazon.ca/dp/B082J2L8YT Paperback: https://www.amazon.ca/dp/1673536964 Australia Kindle: https://www.amazon.com.au/dp/B082J2L8YT Metoda GO "Godinama živim u Njemačkoj. Prošao sam sve razine i položio potrebne ispite. Unatoč tome, i dalje radim previše pogrešaka da bih se ozbiljno zaposlio u svojoj profesiji. " Lako je pokrenuti strani jezik. Potrebna je samo praksa i život u inozemstvu da biste stekli tečnost. Da biste naučili zadnjih (!) 5% i da biste govorili bez grešaka, trebat će vam potpuno drugačiji pristup. Metoda GO pomaže vam da se riješite svojih kroničnih grešaka iz gramatike i izgovora primjenom psihologije i načela upravljanja kvalitetom. Nudimo korektivne tečajeve za neke jezike, kao i opći sustav za poboljšanje vaše upotrebe bilo kojeg jezika. Podržavamo tvrtke u poboljšanju poznavanja jezika ključnih zaposlenika. Gerhard Ohrband Pomogao je više od 1200 studentima da unaprijede svoj studij i profesionalnu karijeru stekavši izvrsne njemačke i španjolske vještine. Psiholog i učitelj jezika, iz Hamburga / Njemačka (* 1979). Oženjen, jedan sin. Magistrirao psihologiju na Sveučilištu u Hamburgu. Više od 15 godina iskustva kao sveučilišni predavač psihologije, kao i savjetnik za UNICEF, Terre des Hommes, IOM, EU i privatne tvrtke. Govori 21 jezik. Kontakt Pošaljite nam e-mail: gerhard.j.ohrband@gmail.com Naša početna stranica: https://thegomethod.org/ Naši internetski tečajevi: https://gerhards-school.thinkific.com/ Naš Youtube kanal: https://www.youtube.com/channel/UC3n5LCxW8N3uPatViww-Okw/ Naš podcast: https://anchor.fm/croatiango Naš blog: https://thegomethod.blogspot.com/ Naša Facebook stranica: https://www.facebook.com/pg/Psihologija-i-strani-jezici-110897763672286/ Na Linkedinu: https://www.linkedin.com/in/gerhard-j%C3%B6rg-ohrband-22525147/ Twitter: https://twitter.com/JOhrband Ako želite uštedjeti vrijeme na učenju stranog jezika bez nastavnika, pogledajte moju knjigu „Metod GO“ na Amazonu.

Kako naći svog mentora u digitalnoj industriji i ubrzati si razvoj karijere bilo radeći u tvrtki ili razvijajući svoj startup, otkrivamo u epizodi posvećenoj mentorstvu. Kao što primjer mladog inovatora Alberta Gajšaka koji je mentora za svoj Makerbuino našao u karlovačkom sugrađaninu Tomislavu Caru, jednom od osnivača jedne od najbrže rastućih digitalnih tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi Infinum, tako ćete i vi svog mentora ili mentoricu! U ovoj epizodi Albert eksluzivno za Netokraciju otkriva najveću vrijednost mentorstva za svoju poduzetničku karijeru i zašto je mentorstvo vrijednije od kapitala! Istovremeno ćemo Mia i ja podijeliti svoje iskustvo u mentoriranju u sklopu programa poput Seedcampa, ali i Netokracijinog Ladies of New Business programa. Otkrijte: ► Kakvi mentori uopće postoje i tko može biti mentor? ► Što vam mentor može pružiti: Iskustvo, znanje i mrežu kontakata ► Kako - i gdje - naći mentora? ► Kako komunicirati s mentorom za maksimalne rezultate? PRIMAJTE NETOKRACIJA NEWSLETTER Besplatno u vašem inboxu ► https://netokracija.com/newsletter DOJAVITE VIJEST Imate prijedlog ili želite dojaviti vijest ► info@netokracija.com PRATITE NETOKRACIJU NA DRUŠTVENIM MREŽAMA Pratite nas na Twitteru ► http://twitter.com/netokracija Pratite nas na Instagramu ► http://instagram.com/netokracija Lajkajte nas na Facebooku ► http://www.fb.com/netokracija PRATITE SVOJE NETOKRATE Ivan Brezak Brkan (IBB) https://www.instagram.com/ivanbrezakbrkan https://linkedin.com/in/ivanbrezakbrkan Mia Biberović http://www.twitter.com/cyberkoza https://www.instagram.com/cyberkoza https://www.linkedin.com/in/miabiberovic/

Iako klimatske promene ne diskriminišu i utiču na sve, žene i muškarci, zbog različitih društvenih uloga, mogu različito da iskuse posledice klimatskih promena, pri čemu su žene često nesrazmerno negativno pogođene ovim promenama. Žene, u poređenju sa muškarcima, često imaju ograničen pristup resursima, manji pristup pravdi, ograničenu mobilnost i ograničen glas u kreiranju odluka i uticaju na politiku. Istovremeno, rodne uloge i odgovornosti koje se generalno pripisuju ženama su prilika za angažovanje, pošto žene, zbog znanja i iskustava koje imaju, donose različita i bitna rešenja za izazove klimatskih promena. Pojedina istraživanja pokazuju da kada su klimatske promene i zaštita životne sredine u pitanju, žene su nositeljke svesti i pozitivnih promena. O tome zašto je važno uvesti rodnu komponentu u dispciplinu koja izučava klimatske promene, kao i tome zašto su nam potrebne žene na položajima moći ili kao vlasnice i zemljoposednice, pričali smo sa Milenom Zindović, koja je ove godine u Njujorku predstavila projekat o ženama i klimatskim promenama u Srbiji.

Tomislav Tomić je odvjetnik koji se počeo baviti vedrijim temama, te je preko iskustva bavljenja mindfulnessom iz studentskih dana došao do toga da je jedan od prvih domaćih life & business coacheva, te trener drugih coacheva. Osnivač je i urednik popularne Facebook stranice “Dobre vibre” koja trenutno ima preko 16000 fanova. Postanite fan strance “Dobre vibre” i primajte dnevnu dozu inspiracije za svoj FB zid. Tomislav je ostavio karijeru odvjetnika koji se bavi nekretninama i počeo se baviti transformacijama. Istovremeno je vrlo jednostavan i racionalan oko koncepta coachinga; malo koga tko se bavi ovim poslom ćete čuti da kaže da coaching nije nužan - a Tomislav to kaže otvoreno. S druge strane, želite li čuti zašto je to ipak nešto korisno, i kako to da sve više ljudi traži coaching da bi si uštedjeli vrijeme i izbjegli probleme, poslušajte ovu zanimljivu epizodu podcasta! S Tomislavom smo pričali o: Kako je to bilo početi kad je kod nas coaching bio nepoznanica Što je zapravo coaching Kome treba coaching Ima li smisla razdvajati poslovni i "životni" coaching Kako se od odvjetnika odlučio za ovo čime se sada bavi Što se može naučiti od coacha Kakav je njegov odnos prema prodaji i marketingu Kako iz hobbya preći u posao Kako se odnositi prema "zašto" i "kako" u svemu što radimo Tomislav preporuča: Jack Canfield: The Success Principles Knjige Briana Tracya Lajkajte našu Facebook stranicu da bi saznali za nove intervjue, i pogledajte na koje sve načine možete slušati ovaj i druge podcaste!

Philipp kreće na put ka Berlinu. Ali, ni to ne ide onako kako je zamislio. Vremenski uslovi ga ometaju. Istovremeno nam se predstavljaju neki likovi ovog kursa.Philipp je automobilom krenuo prema aerodromu u Minhenu. Želi da stigne na avion za Berlin. Međutim, baš kao što su javili u vremenskoj prognozi, kiša i oluja čine da vožnja traje duže nego što je planirao.    Istovremeno se u ovoj epidozi predstavljaju saradnici Radija D, Philipp, te njegova majka. Načini predstavljanja jasno ukazuju na razliku između prijateljskog i formalnog, zvaničnog predstavljanja.

Filip započinje put ka Berlinu. Ali to se ne odvija onako kako je zamislio. Vremenski uslovi ga u tome ometaju. Za to vreme pojavljuju se i neki likovi ovog kursa. Filip autom kreće ka aerodromu u Minhenu. Planira da uhvati let za Berlin. Međutim, baš kao što su meteorolozi najavili, kiša i oluja stvaraju probleme i usporavaju vožnju koja traje duže nego što je planirao. Istovremeno se u ovoj epizodi pojavljuju isaradnici Radija D, Filip kao i njegova majka. Princip predstavljanja jasno ukazuju na razliku između prijateljskog i formalnog, zvaničnog predstavljanja.

Philipp kreće u Berlin. No, to ne ide tako glatko kao što je očekivao. Loše vrijeme mu osujećuje planove. Za to vrijeme se neke osobe predstavljaju. Philipp se automobilom vozi prema münchenskoj zračnoj luci. Odatle namjerava odletjeti za Berlin. No, kao što je i najavljeno u vremenskoj prognozi, zbog žestoke kiše i oluje vožnja traje dulje nego što je Philipp računao. Istovremeno se u ovoj epizodi predstavljaju djelatnici redakcije Radija D kao i Philipp i njegova majka. Različiti načini predstavljanja pokazuju kako se pozdravlja među prijateljima, a kako službeno.