Podcasts about iako

U sjeni Svjetskog nogometnog prvenstva namještaju se pozicije za izbore u Hrvatskoj. Iako vladajući niječu skore parlamentarne izbore, manjinski koalicijski partner u vladi čini se lovi u svoju korist. Oporba baš i nije presretna izborom vlade za novog guvernera Hrvatske narodne banke. Koliko stoji novi Hrvat, holivudski glumac John Malkovich? Ministar turizma odgovara – dobro smo prošli! Hrvatska nakon Engleza čeka Panamu i Ganu.

Tužilac Radovan Lazić u razgovoru sa sudijom Miodragom Majićem otvoreno govori o greškama u proceni kolega, ceni napredovanja u pravosuđu i neophodnosti velikog reseta nakon promene režima. U novom izdanju Radar Foruma, sudija i pisac Miodrag Majić ugostio je Radovana Lazića, tužioca Apelacionog javnog tužilaštva u Novom Sadu, predsednika Upravnog odbora Centra za pravosudna istraživanja i člana Predsedništva Udruženja tužilaca Srbije. Predstavljajući svog gosta, Majić je istakao da je Lazić jedan od retkih tužilaca koji je uvek bio spreman da otvoreno govori o problemima u sistemu, ali je naglasio i da se njihova mišljenja o pojedinim društveno-pravnim procesima i te kako razlikuju, što ih, kako kaže, nikad nije sprečavalo da vode civilizovani dijalog. Na samom početku razgovora, Majić je otvorio pitanje dometa ustavnih reformi koje su, prema proklamovanim ciljevima, trebalo da donesu osamostaljivanje tužilačke organizacije. Radovan Lazić se osvrnuo na prethodna normativna rešenja, ali je naglasio da se pozitivni efekti ne mogu posmatrati izolovano od dubokih promena i buđenja koje se u međuvremenu dogodilo u samom društvu. „Iako je prošlo nekoliko godina od te reforme, sadržinski i dalje mislim isto što i tada. Kada je reč o normativnim rešenjima za tužilaštvo – jer se sudstvom nisam toliko bavio – podsetiću da je prema prethodnom Ustavu sve tužioce, koji su tada zapravo bili samo šefovi tužilaštava, birala Skupština na predlog Vlade. Takođe, i sve članove Državnog veća tužilaca birala je Narodna skupština, iako je bila vezana preliminarnim izborima kandidata u samom tužilaštvu. Ali šta nam je u praksi donelo to normativno okruženje? Teško je posmatrati izolovano njegove pozitivne efekte, jer su se u međuvremenu dogodile ozbiljne društvene promene. Pre svega, pokrenuo se studentski pokret i društvo se probudilo. Ljudi su postali svesni dugotrajne uzurpacije institucija – i tu više ne govorim o preuzimanju, već o otvorenom otimanju.“

Tko sudi u hrvatskoj, a tko bira suce? Tko je oslobodio Zagreb? I je li Zagreb uopće oslobođen? Iako je iza Drugog svjetsko rata prošla 81. godina, podjele su još uvijek važnije od životno važnih stvari. Glazbena skupina Lelek u finalu Eurosonga s posebnom porukom i tetovažama. Građanski nogometni klub Dinamo nakon prvenstva uzeo i kup.

Savezna vlada je najavila veliku reformu Nacionalne šeme osiguranja za osobe s invaliditetom (NDIS) s ciljem smanjenja prevara i troškova u programu vrijednom 50 milijardi dolara. Iako pozdravljaju neke aspekte reforme, zagovornici prava osoba s invaliditetom upozoravaju da je potrebna dodatna jasnoća o smanjenju podrške i kriterijima za ostvarivanje prava, uz strah da bi oni kojima je pomoć najpotrebnija mogli izgubiti pristup ključnim uslugama

Sudbina najznačajnijeg međunarodnog pozorišnog festivala u regionu, Bitefa, postala je jedna od najvažnijih tema debate o političkoj kontroli kulture u Srbiji. Prošlogodišnji presedan, kada se festival po prvi put u istoriji nije desio u planiranom obliku, otvorio je pitanje opstanka ove institucije pod pritiskom cenzure i kadrovskih rešenja koja stručna javnost ocenjuje kao nepodobna. O tome kakva je trenutna situacija i da li postoji nada za relevantnost 60. Bitefa, u Radar Forumu sa teatrologom i profesorom FDU Ivanom Medenicom razgovarala je Jelena Knežević, asistentkinja na FDU, producentkinja i bivša dugogodišnja izvršna direktorka festivala. Ivan Medenica podseća da je prošle godine selekcija reditelja Miloša Lolića bila cenzurisana iz političkih razloga, konkretno zbog govora reditelja Mila Raua, što je dovelo do povlačenja celog tima. Iako je došlo do delimične promene Upravnog odbora, Medenica ističe skandaloznu činjenicu da su zadržana dva člana koja su prošle godine glasala za cenzuru, dok novi predsednik, Spasoje Milovanović, prema njegovim rečima, nema reference za kustoske prakse niti međunarodnu saradnju na svetskom nivou. U novoj strukturi rukovođenja festivalom, Jelena Knežević prepoznaje promenu koja prevazilazi puku administraciju. Ona ukazuje na to da je institucija odbora, iako formalno demokratska, u aktuelnom režimu postala sredstvo za kontrolu onih manifestacija koje se smatraju „rizičnim“. Prema njenim rečima, kontrola se više ne sprovodi samo preko jedne osobe, upravnika, već kroz kolektivna tela koja deluju kao pojačanje u nadzoru i naglašava da je situacija ove godine, na sopstveno iznenađenje, možda i gora. Više na radar.rs

Send us Fan MailU ovoj epizodi pričam o tome kako nastaje obrazac pretjerane odgovornosti i zašto toliko ljudi danas nosi osjećaj da je “na njima sve”.Kroz odrastanje mnogi od nas su naučili da preuzimaju više nego što im pripada: da brinu o emocijama drugih, održavaju mir, budu odgovorni i “drže stvari pod kontrolom”. Vremenom, to prestaje da bude samo ponašanje i postaje način na koji živimo.Iako na prvi pogled djeluje kao snaga, ovaj obrazac nas često vodi ka iscrpljenosti, preplavljenosti i nemogućnosti da se zaista odmorimo.A šta ako nije sve na tebi? Šta ako odgovornost koju nosiš već dugo nije tvoja? Saznaj više o tome u novoj epizodi.

Postavi pitanje: ⁠https://forms.gle/bSGXwqRJV6Qno7cX8⁠Prijava za Uvodnu ponudu: ⁠https://www.jovanamiljanovic.com/uvodna-ponuda⁠Prijava za Biznis bazu: ⁠https://www.jovanamiljanovic.com/biznis-baza⁠

Šta se desi kada zamenik predsednika banke odluči da osvoji krov Afrike – bez dana planinarskog iskustva?

Iako na neke stvari ne možeš uticati kada učiš engleski, postoji jedna stvar koja zavisi isključivo od tebe. Preslušaj ovu epizodu. Ukoliko želiš da učiš engleski u English Lane školi sa Zoranom, pogledaj kako da se prijaviš ovde: https://englishlane.net/onlineskola/ Link ka ovoj epizodi podkasta na blogu: https://englishlane.net/onlineskola/203-kako-da-naucis-engleski/

Savezna vlada prešla je u sljedeću fazu prvog australskog projekta brze željeznice, pokretanjem dvogodišnje razvojne faze za dionicu između Sydneya i Newcastlea. Početak gradnje predviđen je za 2028. godinu. Iako je riječ o projektu čija se ukupna vrijednost procjenjuje na gotovo 90 milijardi dolara, te unatoč skepticizmu javnosti zbog dugogodišnjih odgoda, zagovornici tvrde da će planirana mreža duga 1800 kilometara dugoročno transformirati stanovanje i produktivnost diljem istočne obale.

Join Iako Jikia, Co-Founder and CEO of Helio AI, for a high-energy conversation on the intersection of peak performance and technology. A former professional tennis player who transitioned into the startup world after a career-ending injury, Iako brings a unique level of discipline and resilience to the AI recruiting landscape. In this episode, we explore how Helio AI is automating global hiring processes and the vital parallels between the mindset of an elite athlete and a successful founder.

Iako je poznato da mačkama brkovi pomažu u održavanju ravnoteže i detektiranju okoline, znanstvenici su otkrili da i brkovi slonova igraju važnu ulogu. Oko 1000 brkova prekriva njihove surle, omogućavajući im osjećaj dodira koji kompenzira debljinu njihove kože i oslabljen vid. Istraživači u Njemačkoj trenutačno rade na tome da slonov osjetljivi dodir prenesu u robotičku znanost.

Od Münchena do Melbournea, stotine tisuća ljudi okupile su se u znak prosvjeda protiv iranskog vjerskog vodstva, nakon brutalnog obračuna s prosvjednicima unutar zemlje. Iako se mišljenja razlikuju oko toga tko bi trebao zamijeniti aktualnu vlast, prosvjednici su jednoglasno izrazili želju za Iranom oslobođenim od represivnog sustava.

Iskoristili smo malo duži boravak ekipe Dubaija u Beogradu za razgovor sa njihovim trenerom, Juricom Golemcem. Iako je intervju bio kratak, dotakli smo se ključnih tema. Užvajte u razgovoru!00:00:00 Uvod00:02:40 Duplo kolo u EL00:06:00 Bez emocija u kosarci00:11:30 11 kola do kraja00:16:00 Kako se gradi klub/tim od 000:20:20 Tvoj trenerski profil00:27:30 Odluka da postanes trener00:30:00 Sezona 13/14 Cibina00:33:50 Koga vidis na F400:35:10 NBA Evropa00:36:20 Uzori00:38:00 Najteži protivnik00:39:10 Najveći talenat00:41:20 Šta ti je košarka donela?00:42:00 Savet za mlade00:42:50 5orka saigračaPratite nas na društvenim mrežama!Instagramhttps://www.instagram.com/jaomile_podcast/Facebook https://www.facebook.com/JAOMILEPODCASTTikTokhttps://www.tiktok.com/@jaomile_podcastTwitter https://twitter.com/mileilicGost: Jurica Golemac Datum: 11. februar  2025. Autor i domaćin: Mile IlićLokacija: Studio Long MileProdukcija: Jao Mile#jaomilepodcast #juricagolemac #dubai  #crvenazvezda #kkpartizan #NikolaJovic #nba  #nikolajokic #abaliga #jokic #bogdanovic #euroleague #doncic #nikolatopic #micic

Podrška stranci One Nation je naglo porasla zbog antiimigracijskog stava njezine čelnice Pauline Hanson. Iako je ova stranka dosegla neviđenih 26 posto podrške birača kao stranka prvog izbora, stručnjaci kažu da bi sve veća zainteresiranost za strankama koje se protive establišmentu mogla preoblikovati australski politički krajolik.

Oraingo honetan Gaizkarekin partekatu dugun saioan, azken egunetako gure esperimentu teknologikoez hitz egiten hasi gara. Gaizkak esan digu kaxa aldatu duela eta ordenagailuaren PUZa hoztu duela, eta aire-fluxua optimizatzeko prozesuaz eta hozte likidoaz hitz egingo dugu, PUZ baten tenperatura nabarmen murrizteko. Ondoren, aste honetako fenomeno teknologikoaz hitz egingo dugu, OpenClaw. IAko agente berri horrek, Moltbot […]

U ovoj epizodi donosim svoj psihološki osvrt na nedavni susret dvaju divova industrije - Alex Hormozi i Toni Robbins - te analiziram što nam njihova dinamika govori o stvarnoj pozadini postignuća. Iako su oni uzori mnogima, taj razgovor otvara ključnu temu: zašto mnogi poduzetnici, unatoč velikim rezultatima, ne osjećaju onu očekivanu sreću na cilju? Kroz epizodu razbijam mit da uspjeh mora biti težak i da ispunjenost dolazi tek "jednom kada" ostvarimo sve planove. Dijelim s tobom zašto vjerujem da je ravnoteža između privatnog života i biznisa zapravo najteži, ali i najvažniji zadatak, te kako pronaći zadovoljstvo u trenutku, umjesto da ga stalno odgađamo za budućnost.U nastavku pričam o tome zašto su emocije i tijelo ključni resursi za skaliranje biznisa, a ne prepreke koje trebamo ignorirati. Kroz primjere objašnjavam kako kvalitetni međuljudski odnosi i autentična povezanost direktno utječu na našu prodaju i osjećaj smisla, nasuprot transakcijskom pristupu koji vodi u otuđenost. Također, velika mi je želja pomoći ti da otkriješ što te koči, stoga u ovoj epizodi najavljujem i svoj novi besplatni alat "Saboterometar". Saznaj koji se nesvjesni saboteri kriju iza tvojih staklenih stropova i kako da negativnu motivaciju iz neugode zamijeniš onom koja te vodi u lakoću i daljnji rast.Želim da ovaj mjesec zajedno radimo na uklanjanju tih prepreka, a sve počinje tvojom prijavom. Svoj primjerak “Saboterometar” alata, kao i ulaznicu za besplatni serijal predavanja koji slijedi, dobijaš prijavom na newsletter ovdje: https://saraperanic.com/#newsletterU ovoj epizodi ćeš čuti:Što nam susret Alexa Hormozija i Tonyja Robbinsa otkriva o iluziji da će nas ostvarenje velikih ciljeva automatski učiniti sretnima i ispunjenima.Zašto je uvjerenje "postić ću više ako radim više" zamka Kako prepoznati razliku između negativne motivacije i pozitivne motivacije, te zašto te ona prva dugoročno vodi u burnout.Zašto je važno dopustiti si biti početnik u drugim sferama života i kako to direktno utječe na tvoje samopouzdanje u biznisu.Kako ti novi alat "Saboterometar" može pomoći da precizno detektiraš nesvjesne prepreke koje te drže na istom financijskom nivou, unatoč tvom trudu i radu.

Od belog mantila do zlatarskog stola! U novoj epizodi podkasta Pojačalo, Ivan razgovara sa Nikolom Barjaktarevićem, osnivačem juvelirske radionice Barjaktarević, čovekom čiji je put do vrhunskog zanatlije bio sve samo ne uobičajen. Iako je karijeru započeo kao fizioterapeut, a oprobao se čak i u dentalnoj kozmetici, Nikolu je urođena ljubav prema manuelnom radu i „čačkanju“ alata - koju je poneo iz očeve automehaničarske radionice u Kumodražu - na kraju dovela do sveta plemenitih metala. Kroz razgovor saznajemo kako je izgledala tranzicija od bolničkih hodnika do zlatarskog stola i zašto je, u moru trgovaca i preprodavaca, odlučio da postane istinski majstor koji stvara rukama. Nikola otvoreno govori o značaju mentora, posebno ističući lekcije legendarnog „deda Duleta“ koje se ne mogu naučiti u modernim školama, kao i o svojoj filozofiji da nakit mora imati dušu i trajnu vrednost. Epizoda donosi i niz zanimljivih tehničkih detalja: od razlika u karataži zlata i legurama, preko laboratorijskih naspram prirodnih dijamanata, pa sve do toga zašto zlato ostaje večna investicija. O čemu smo pričali: - Najava razgovora - Kad porastem biću - Školski dani - Priča o fizikalnoj terapiji - Viša škola i dalje - Ulazak u juvelirski posao - Zanat, kreativnost i umetnost - Budućnost juvelirstva Podržite nas na BuyMeACoffee: https://bit.ly/3uSBmoa Pročitajte transkript ove epizode: https://bit.ly/3LAxLce Posetite naš sajt i prijavite se na našu mailing listu: http://bit.ly/2LUKSBG Prijavite se na naš YouTube kanal: http://bit.ly/2Rgnu7o Pratite Pojačalo na društvenim mrežama: FB: https://www.facebook.com/PojacaloRS/ IG: https://www.instagram.com/pojacalo.rs/ X: https://x.com/PojacaloRS LN: https://www.linkedin.com/company/pojacalo TikTok: https://www.tiktok.com/@pojacalo.rs

Mlada hrvatska tenisačica završila je svoj prvi nastup na Grand Slamu. U drugom kolu Australian Opena Petra Marčinko poražena je od Amerikanke Peyton Stearns rezultatom 6:2, 7:5. Iako se turnir nije završio pobjedom, Petra za naš radio donosi svoja iskustva s najveće svjetske pozornice, dojmove s terena i planove za budućnost.

Šta povezuje glumu, luksuzne jahte i ajvar na Maldivima? U 352. epizodi Pojačala, Ivan razgovara sa Todorom Vukčevićem, jednim od najperspektivnijih mladih šefova kuhinje u regionu. Iako je odrastao u umetničkoj porodici i prvobitno maštao o glumačkoj karijeri, Todorov životni put naglo je skrenuo ka gastronomiji, gde je pronašao svoju pravu pozornicu. Kroz dinamičan i duhovit razgovor, Todor deli svoju inspirativnu priču o „kaljenju čelika“ - od prvih praksi i surovog profesionalnog otrežnjenja, preko rada u Beogradu pod mentorstvom Nikole Nikolića, do sticanja vrhunskog znanja u Splitu uz Marka Đuraševića. Saznaćete kako izgleda rad u „mašineriji“ američkih hotela, ali i kako se tokom pandemije, iz malog stana na Vračaru, rodio uspešan preduzetnički poduhvat „Gurme Turšija“. Todor nas vodi i na egzotična putovanja, opisujući iskustva rada na luksuznim jahtama na Sardiniji i u prestižnim rizortima na Maldivima. Čućete neverovatne anegdote o zahtevnim gostima, logistici na pustom ostrvu i tome kako je uspeo da napravi autentični balkanski ajvar usred Indijskog okeana. O čemu smo pričali: - Najava epizode - Početak razgovora - Kad porastem biću - Odrastanje i detinjstvo - Počeci u kulinarstvu - Gastronomska scena kroz godine - Rad kod Mišelin majstora - Povratak u Srbiju - Preživljavanje tokom Covida - Rad u Americi - Povratak u Crnu Goru - Rad sa poznatima - Ajvar na Maldivima - Zaključak razgovora Podržite nas na BuyMeACoffee: https://bit.ly/3uSBmoa Pročitajte transkript ove epizode: https://bit.ly/4bBd8qH Posetite naš sajt i prijavite se na našu mailing listu: http://bit.ly/2LUKSBG Prijavite se na naš YouTube kanal: http://bit.ly/2Rgnu7o Pratite Pojačalo na društvenim mrežama: FB: https://www.facebook.com/PojacaloRS/ IG: https://www.instagram.com/pojacalo.rs/ X: https://x.com/PojacaloRS LN: https://www.linkedin.com/company/pojacalo TikTok: https://www.tiktok.com/@pojacalo.rs

"Iako je pojedinačno strašno, zajedno uvek bude malo manje strašno." Novogodišnja epizoda Pojačala je tradicionalna retrospektiva godine koja ostaje iza nas i pokušaj da se, bez ulepšavanja, pogleda u ono što dolazi. Godina 2025. bila je teška, iscrpljujuća i puna neizvesnosti, posebno za ljude koji pokušavaju da grade i održe biznise u okruženju koje se stalno menja i sve manje prašta greške. U ovoj epizodi Ivan govori o stanju u društvu i privredi, o zatvaranju malih biznisa, o potrebi da redefinišemo prioritete i naučimo kako da preživimo period koji nije namenjen rastu, već opstanku. Epizoda za kraj godine, za one koji žele da razumeju gde smo, zašto nam je teško i kako da u novu godinu uđemo sabranije, realnije i hrabrije. Srećna Nova godina i hvala vam što ste uz Pojačalo. Podržite nas na BuyMeACoffee: https://bit.ly/3uSBmoa Pročitajte transkript ove epizode: https://bit.ly/3L9zd51 Posetite naš sajt i prijavite se na našu mailing listu: http://bit.ly/2LUKSBG Prijavite se na naš YouTube kanal: http://bit.ly/2Rgnu7o Pratite Pojačalo na društvenim mrežama: FB: https://www.facebook.com/PojacaloRS/ IG: https://www.instagram.com/pojacalo.rs/ X: https://x.com/PojacaloRS LN: https://www.linkedin.com/company/pojacalo TikTok: https://www.tiktok.com/@pojacalo.rs

Sve greške koje smo napravili. Dotičemo se svakakvih klišeja i grešaka koje su toliko tipične da su pomalo i smiješne. Iako nikome nisu smiješne dok prolaziš kroz njih. A što bi samo nama bilo teško kad može biti i vama? Uživale smo stvarajući ovu epizodu s vama i vašom listom svega što je bilo pametnije da - niste. Bili, napravili, rekli. Ili oprostili, zaboravili, ostali. Bi li se opet udale za iste partnere? Da li bi mijenjali zanimanje? Koje greške nas najviše bole? I ima li smisla razmišljati o tome jer - da je baba muško, zvala bi se Duško. Uče li nas greške zapravo nečemu i možemo li možda naučiti od drugih?Šta je nama ovo trebalo i zašto ne znamo drugačije?

Australska povjerenica za internetsku sigurnost objavila je regulatorne smjernice za korištenje društvenih mreža, čime se provodi vladina zabrana korištenja istih mlađima od 16 godina. Iako će zabrana stupiti na snagu tek 10. prosinca, povjerenica ističe da želi da ista bude što manje nametljiva. Prema smjernicama, na platformama društvenih mreža neće se morati provjeravati dob svakog korisnika.

Iako je dokazano da je to tretman koji spašava živote, svaki peti Australac kojemu je potrebna radioterapija nije u mogućnosti doći do tog tretmana. Ove godine je prvi put obilježen Svjetski dan povećanja svijesti o radioterapiji. Stručnjaci kažu da je to svojevrsna prilika za uklanjanje strahova od takve vrste liječenja.

U Iranu su obavezne zakonske odredbe o nošenju hidžaba prije tri godine pokrenule masovne prosvjede potaknute smrću Mahse Jina Amini tijekom policijskog pritvora. Iako se prisutnost tzv. moralne policije smanjila, režim tvrdi da sada koristi digitalne alate poput aplikacija za nadzor građana, dronova i prepoznavanja lica kako bi provodio represiju. No, žene pronalaze nove načine otpora.

S Australskog instituta za zdravlje i dobrobit su dali uvid u zdravlje žena tijekom životnog vijeka. Iako su stope raka kod žena pale u posljednjih 25 godina, kod mlađih žena se i dalje bilježe veće stope depresije i drugi problemi mentalnog zdravlja.

Kako bi ubrzala ponudu stambenih jedinica, vlada je obećala pauzirati promjene u sklopu Nacionalnih građevinskih propisa, a sada ubrzava i proces proširenja programa Jamstva za kupnju prvog doma. Iako je ideja o proširenom pristupu tržištu nekretnina hvale vrijedna, kritičari kažu da će ono, ako se ne uskladi s povećanjem ponude, povećati cijene nekretnina.

Education is a pathway to opportunity, but for too long, Indigenous students in Australia have faced barriers to success. While challenges remain, positive change is happening. In this episode we'll hear from Indigenous education experts and students about what's working, why cultural education matters and how Indigenous and Western knowledge can come together to benefit all students. - Obrazovanje otvara vrata novim prilikama, ali predugo, mladi pripadnici Prvih naroda u Australiji nailaze na prepreke na tom putu. Iako izazovi i dalje postoje, pozitivne promjene su vidljive. Sve više mladih pripadnika Prvih naroda završava školovanje, sveučilišta sve više uvažavaju znanja i tradicije Prvih naroda, a programi koje vode same zajednice pokazuju konkretne rezultate. U ovotjednoj epizodi Vodiča za useljenike, poslušat ćemo mišljenja stručnjaka za obrazovanje Prvih naroda i samih učenika o tome što donosi rezultate, zašto je kulturno obrazovanje važno, i kako znanja Prvih naroda i zapadnjačka znanja mogu zajedno obogatiti obrazovanje za sve.

Iako se od veštačke inteligencije ne može pobeći, ovu epizodu počinjemo lepom pričom o projektu jednog Evropljanina da donese USB-C priključak svakom iPhoneu koji ga nema. Na linku ispod sve to možete pogledati i sami, što najtoplije preporučujemo, budući da su i cilj i put do cilja zanimljivi. OpenAI predstavio je ChatGPT Agenta, dok je Google konačno obelodanio malo više detalja o tome kako će ChromeOS ispod haube postati Android. I Gave Every iPhone USB-C: https://youtu.be/KUXQzVD1TdI

Zašto često čujemo "Ne, hvala, dobro sam" – iako vidimo da osoba pati?U ovoj epizodi razgovaramo o tome zašto ljudi odbijaju pomoć, kako prepoznati da ti je potreban coaching, te što učiniti kada vidiš da netko ima obrasce ponašanja koji mu ne koriste, ali se ne želi otvoriti.

Samsungovo letnje pojavljivanje stalo je u jednu reč - tanko. Tanka silueta koju je prošetao Galaxy Fold7 spasiće Samsung svega ostalog što smo videli na letnjem raspakivanju. Sedmicu u imenu dobio je i Flip, a satovi imaju novi dizajn i staru priču. Iako je Samsung dao sve od sebe da nas ubedi kako je AI novi UI, ključna AI tačka ovog puta je Gemini koji na Androidu počinje da prati i druge aplikacije, pa se naoružajte oprezom pre nego što uskočite u taj vagon. Danska proba LibreOffice umesto Microsoftovog, Windows će vas doslovno zavijati u crno, Cloudflare proba alat kojim ćete AI botovima moći da naplaćujete ulaz na svoj sajt, OpenAI bi mogao da napravi browser, a prva kompanija koja je prešla cifru of 4 biliona ipak je Nvidia. Hvala na slušanju!

Policija i javnozdravstveni sustav pretstavili svoje pripreme pred koncert pjevača Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu ove subote. Iako se najavljivala brojka od pola milijuna posjetitelja, prodano je 450.000 karata, izvijestila je policija. Potpredsjednik Sabora, predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava neće u Vladu kao četvrti potpredsjednik, već će voditi povjerenstvo koje će se baviti istraživanjem komunističkih zločina tijekom Drugog svjetskog rata i poraća. U prvih 6 mjeseci ove godine ostvareni su bolji turistički rezultati nego u prvoj polovici prošle godine.

Ja sam Aleksandra Vančevska, geštalt terapeutski savetnik i UKCP terapeut pod supervizijom. Cilj mi je da kreiramo prostor gde se uspeh sastaje sa spokojem. Želim da podržim one koji u životu dosta postižu da nauče kako da stave negu sebe, autentičnost i ispunjenje na prvo mesto, a da pritom ostanu uspešni u onome što rade. Zakaži sesiju: https://calendly.com/aleksandra-vanchevska/discovery-callPodrži podkast tako što ćeš kliknuti SUBSCRIBE ili podeliti sa onima koje voliš.Ina Poljak je završila psihologiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Samozaposlena je kao konsultantkinja, pa ljudima i njihovim brendovima pomaže da svoje priče ispričaju na autentičan način. Redovna je kolumnistkinja na portalu „Velike priče“ i autorka na biznis portalu „Naša mreža“.Iako se ceo život, na ovaj ili onaj način, bavi pisanjem, Dobar momak je njen prvi roman.https://www.linkedin.com/in/inapoljak/https://preacha.seOvaj podkast predstavlja lične stavove i mišljenja mojih gostiju i mene. Sadržaj ovde ne treba shvatiti kao medicinski ili psihološki savet. Sadržaj je namenjen u informativne svrhe, a kako je svaka osoba jedinstvena, konsultujte odgovarajućeg stručnjaka za sva konkretna pitanja koja imate.S'ljubavlju,Aleks

The term was used as an insult towards Greek and Italian migrants who arrived after the Second World War. But the generations that follow have reclaimed 'wog', redefining their cultural identity. - Kad je 1975. godine pokrenut SBS - tada kao dvije radijske postaje – 2EA u Sydneyju i 3EA u Melbourneu – grčki i talijanski bili su među prvim jezicima koji su se čuli u eteru. Grčka i talijanska zajednica bile su medju onima s najdužim useljeničkim stažom, no te su zajednice često bile suočene s diskriminacijom – nazivani su „Wogs“, što je uvredljiv izraz koji se u Australiji obično odnosi na ljude mediteranskog podrijetla. Iako neki i dalje taj izraz doživljavaju kao rasistički, mnogi su ga s vremenom prisvojili i počeli koristiti kao izraz identiteta ili čak kao izraz dragosti. U novoj epizodi serije SBS Examines istražujemo kako se značenje tog izraza mijenjalo kroz vrijeme i kako su grčke i talijanske migrantske zajednice oblikovale australski identitet.

Home and contents insurance is a safety net many households expect to rely on during difficult times. But it's also a financial product that even experts can find challenging to navigate. Whether you own or rent your home, understanding your level of cover, knowing what fine print to look out for, and learning how to manage rising premiums can help you make more informed choices as a consumer. - Iako nije ugodno razmišljati o incidentima koji ugrožavaju vašu stambenu nekretninu i ostalu imovinu, oni nisu neuobičajeni. Vremenski događaji poput poplava, šumskih požara, oluja i ciklona su redovne pojave u mnogim dijelovima Australije. Čak i ako iznajmljujete stambenu nekretninu, i dalje ste podložni štetama od poplava ili provala. U ovoj epizodi Australia Explained, stručnjaci analiziraju osnove osiguranja imovine, uključujući uobičajene izuzetke, odnosno sva ona sitna slova na koja treba obratiti pozornost. Osim toga, stručnjaci savjetuju što vam je činiti u slučaju povećanja premija.

Janoš Žemberi gost je kod Vladimira Stankovića u 183. epizodi podkasta Biznis priče.

„Plan je bio da imamo troje dece, ali sad ih je šestoro, okolnosti su se menjale, pa smo i posle petog deteta, pre dve godine, poželeli opet jednu bebu“, priča u novoj epizodi Mamazjanije Milena Kostić, poznata kao „Mama iz magareće klupe“, u čijoj kući, sa tri devojčice i tri dečaka, uzrasta od dve do 15 godina, nikad nije dosadno. Iako većina mama ne može da zamisli dan bez multitaskinga, Milena smatra da ako radimo više stvari istovremeno, na kraju ništa ne završimo kako treba. „Dugo sam praktikovala multitaskovanje jer deluje kao jedina opcija kad imate više dece, ali sad postavim prioritete, pa jedno po jedno. Ima dana koji deluju da traju 48 sati, a opet ima i onih koji se lakše podnose“, priča ova dobro organizovana mama. U kući sa šestoro dece uvek je izazovno i nema vremena za dosadu. „Imamo stariju, srednju i malu decu. Jedno dete, najstarija ćerka, sprema se za srednju školu, najmlađi sin je u jaslicama, jedan se priprema sad za prvi razred, a jedno dete za peti. Ovo je za nas vrlo tranzitni period. Škola nam je veoma važna, pa često vikendom suprug i ja sednemo sa njima da radimo bekap, tačnije sve ono što možda u školi propuste ili što im nije rečeno, nadoknade sa nama“, objašnjava Milena.

Margarita i Maja iskreno i subjektivno razvaljuju temu o kojoj svi šute, a svi je živimo: što znači biti "default parent" i što se dogodi kad se razvedeš – a ništa se zapravo ne promijeni? Osim što sada sve radiš sama, bez iluzije da će itko uskočiti.Zašto sud misli da je 50/50 raspored isto što i 50/50 odgovornost?Tko pamti kad je bio zadnji sistematski? Tko zna koje veličine trebaju kome i kad će patike postati male? Tko zna gdje su dokumenti, a gdje knjižica cijepljenja i kad radi pedijatar? Tko se sjeća gdje je ostala pozivnica za rođendan i kome što treba kupiti za poklon?Spoiler: nije tata.

Upalne bolesti crijeva, Crohnova bolest i ulcerozni kolitis su hronična oboljenja. Crohnova bolest može uzrokovati upalu bilo gdje u probavnom sistemu, iako obično pogađa crijeva. Ulcerozni kolitis, često nazivan jednostavno "kolitis", može uzrokovati upalu i čireve u debelom crijevu i rektumu. Po broju oboljelih Australija je među vodećim zemljama u svijetu. Iako tačni uzroci bolesti još nisu poznati, sve više saznajemo o tome kako se može živjeti sa bolestima crijeva, pa čak i kako ih eventualno spriječiti.

Ako je trudnoća zdrava, žena treba da se ponaša sasvim normalno, pa ako oseća da može da trči maraton, zašto da ne?! Ukratko bi bila poruka gošće nove epizode Mamazjanije Nele Bunčić Vukomanović, pasionirane trkačice, popularne Jugoslovenke, koja je od pre devet i po meseci mama jedne male Lole, koja joj uveliko pravi društvo na trkačkoj stazi i svetskim maratonima. Sve do porođaja, Nela je trčala maratone, vežbala u teretani, osluškivala svoje telo i nije prelazila određene granice. „Nisam bila neustrašiva trudnica, imala sam i ja neke strahove, naročito u petom mesecu kada su krenule iznenadne kontrakcije. Međutim, to je prošlo, bila sam dobro, osećala sam da mogu da treniram, a moje prirodno stanje je da se krećem. Bilo bi mi strašno da sam morala da ležim, da se ne pomeram“, priča Nela. Okolina nije uvek sa odobravanjem gledala na njeno ponašanje u trudnoći, čak je i mama bila u strahu, svaki put kada bi otišla da trči. „Dešavalo se da me mama zove i kad joj kažem da idem na trčanje nije joj bilo svejedno, ali to sam ja. Slušala sam svoje telo, sa lekarom sam se dogovorila da smanjim treninge, ali nije bilo potrebe da prestajem. Žene u trudnoći treba da znaju da je to prirodno stanje, nije bolest, kao što se naše društvo često odnosi prema ‚drugom stanju‘. Ako je trudnoća zdrava, onda se ponašamo normalno i poželjno je da se krećemo i budemo aktivne“, objašnjava Nela. Porođaj je, uz manje probleme, prošao kako treba i rođena je Lola, koja iako još nije prohodala, sa mamom redovno trči. „Vodim je na maratone i oduševljena je gužvom, ljudima, a posebno kad prođemo kroz cilj, pa bacaju šarene konfete na sve strane, to joj je omiljeno. Lola je divna beba, koja se stalno smeje, dobro jede, sisa, spava“, priča Nela, koja najviše vremena provodi sa svojom bebom, uprkos obavezama. Iako većina mladih mama ne stižu da se posvete bebi onoliko koliko bi želele i uživaju u odrastanju svog deteta, koje brzo prođe, Nela je Lolu maksimalno uključila u svoj život. „Ona je tu da se prilagođava nama. Ako ja vežbam, tu je pored mene i to joj je jako zabavno, tada se najviše smeje. Kad idem da trčim maraton, neretko je povedem, kad trčim rekreativno, ona je sa mnom, guram je u kolicima, učesnik je u mom životu i tako provodimo vreme zajedno. Kad je gladna dojim je, gde god da se nađemo u tom trenutku, jer i dalje sisa i pored čvrste hrane, ali mleko je za nju obrok kojeg se još ne odriče“, priča gošća Mamazjanije. Upoređujući, kroz razgovor, svoje nemirno detinjstvo, iz kojeg nosi avanturističke uspomene na brojne padove sa rolera, posekotine iz igre, Nela zaključuje da deca treba da budu slobodna, da ih pustimo i da se povrede jer to su prvi koraci suočavanja sa traumama i početak osamostaljivanja, kao i način da sebe nauče da čuvaju u kasnijem periodu. „Lolu već sad puštam da se igra sa našim kucama, koje su u odnosu na nju dosta velike, ali ona je sa njima opuštena, navikla je i kad laju, prave buku, njoj ne smeta da spava u toj gunguli. Kad prohoda, planiram da ogradimo dvorište i da je pustimo da šeta, pada, i nauči da se dočeka i zaštiti, ali to je jedino moguće ako joj pružimo slobodu i ne stojimo neprestano ‚nad glavom‘“, kaže Nela. Ubrzo nakon što se porodila, Nela se suočila sa najvećim bolom u životu, kada joj je preminuo otac, koji se tokom šest godina lečio od teške bolesti. „Bio je to najveći izazov za mene sa kojim ništa drugo ne može da se poredi, period u kojem sam želela da budem sama, da tugujem jer to je bol koja ne prolazi. Međutim, Lola je bila tu i njen osmeh je sve nas održao. Naša veza je toliko jaka da u periodima kada sam bila sa tatom u bolnici i nisam mogla da budem sa njom, ona je spavala, nije plakala, niti bila zahtevna ni na koji način. Kao da je, zaista, osetila da treba da mi pomogne. Dala mi je snagu bez koje ne znam kako bih izdržala“, zaključuje Nela.

Kako je Google I/O postao Google A/I. Gledali smo uvod u Google I/O 2025, ali ovog puta ne da vi ne biste morali. Iako nismo bili tamo, probali smo da zavirimo iza kulisa ovogodišnje centralne Googleove predstave koja je nacrtala najbolju sliku njegove budućnosti koju smo do sada videli. A šta se tačno konkretno desilo i kojim redom, to već AI može da vam ponudi bolje od nas. Hvala na slušanju!

Pravo na subvencionisani stambeni kredit imaju državljani Srbije starosti 20-35 godina. Do sada je odobreno oko 4.700 zahteva, od toga 65 odsto u Beogradu i Novom Sadu, od čega je 70 odsto zaposlenih. Za nezaposlene kredit glasi na jemca, koji to može biti do 70 godine starosti. Ako je to prva nekretnina, moguće je dobiti povraćaj PDV-a. Uslovi otplate su 1,5 odsto kamate prvih 6 godina, a nakon toga subvencija u margini banke, što je 50 evra mesečno manje u odnosu na komercijalni kredit, dakle do 30.000 evra uštede do kraja isplate. Trošak obrade kredita je oko 100 evra i učešće 1 posto. Na uzetih 100.000 evra banci vratite 180.000 na 40 godina. Subvencionisani stambeni krediti imaju ograničen budžet, pa je procena je da je limit do 9000 korisnika. Država garantuje bankama vraćanje kredita u potpunosti. Zbog ekonomske situacije u svetu i smanjenja potrošnje, novac će biti povoljniji, što će pojeftiniti kredite. Međutim, to ne znači i da će cene nekretnina pasti. U Srbiji se godišnje izgradi 30.000 stanova, populacija u Srbiji se smanjuje, a tražnja za nekretninama raste. Iako, naizgled nema logike, ko onda kupuje stanove, odgovor je dijaspora i kompanije. Gost: Vladimir Vasić, finansijski konsultant i bivši generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.

 “Iako zvuči kao floskula, svaka tehnološka transformacija počinje s promjenom kulture. Bez ljudi, ni najbolja tehnologija ne može pomoći, nego upravo suprotno, završiti u projektima koji se vrte godinama i troše budžet”, kaže Ružica Abramović Dragišić, voditeljica poslovnih analitičara u Raiffeisen banci.S njom smo u ovoj epizodi razgovarali o tome kako izgleda tehnološka, odnosno, digitalna transformacija u banci koja nije završila tako. Kako su od mukotrpnih deploymenta noću i vikendom tijekom koji su aplikacije korisnicima bile nedostupne došli do nekoliko deploymenta dnevno koje korisnici, a ni dev timovi, ne osjete.Epizodu je sponzorirala RBA._______________0:00 Uvod0:30 Što rade poslovni analitičari?4:00 Kako izgleda digitalna transformacija kada nije floskula?7:00 Uložili su u svoje inženjere kako bi jednog dana drugi učili od njih10:00 Kako se RBA rješava tehničkog duga: "nema smisla lagati sebi da ćemo uvijek imati savršen kod"12:50 Regulacija ih je oslobodila, a nikada usporila16:00 O predrasudama IT-ja u bankama18:40 Razvijaju chatbot s kojim se upravlja glasom 23:35 Pape Franjo podržava AI, ali moramo biti odgovorni i evo kako ćemo to postići...Top i FLOP29:05 Krajem 2026. godine dobivamo AGI?31:54 Kako je Donald Trump "nabildao" svoj memecoin?33:10 Google proglašen monopolistom, Apple dobio kaznu od 500 milijuna eura...39:00 Svi gledaju film Konklava_______________

Biti majka nije uloga, to je nešto najlepše na svetu, ali nije sve što jedna žena može i treba da bude, priča u novoj Mamazjaniji Marta Lović, poznatija na mrežama kao Mada Faka Maka, mama četvoromesečnog Tadije, koji je njenom suprugu i njoj stigao kao „novogodišnji paketić“. Želja da postane majka, kod Marte se, kaže, javila, onda kad je shvatila da više ne želi da bude sebična. „Bilo je vreme da moje potrebe padnu na drugo mesto, prosto svi smo mi sebični dok smo mladi i bez dece i to je normalno i skroz u redu. Međutim, kad sam upoznala mog muža i zaljubila se, jako brzo smo se i venčali, poželela sam da tu ljubav podelimo sa trećim bićem, a onda i sa četvrtim, petim, videćemo“, sa osmehom priča naša gošća. Na nju nisu mnogo uticala upozorenja, predviđanja i zastrašivanja koja su stizala sa svih strana i koja često okružuju trudnice sa pričama o mogućim komplikacijama na porođaju, teškoćama sa bebom u prvim mesecima, problemima u braku zbog hormona, psiho-fizičkih promena i tome slično. „Očekivala sam da se nešto od toga obistini, ali nije, nekako je sve do sada išlo lagano i bez stresa. Tadija je divna beba, toliko da ne smem svima to da pričam jer ima majki koje mesecima ne spavaju. On se do ujutru ne budi, a zaspi u osam uveče. Dobro jede, veseo je, a sa nama učestvuje i u videima koji su duhovitog sadržaja. Nekako sa njim je sve lakše, daje nam dodatnu energiju i inspiraciju“. Ljubav i međusobna podrška između Marte i njenog supruga, doprineli su da i Tadija bude mirna i zadovoljna beba. „Verovatno ima veze sa našim odnosom u kući, jer nekako toliko smo ga želeli i bili presrećni kad se rodio, da beba to oseća. Kad nismo kod kuće, samo čekamo da se vratimo i da budemo sa njim jer nam nedostaje. Sve te priče da ću ‚tek videti kako će nam biti i šta me čeka‘, još se ne dešavaju, a nadam se i da neće, ali ljudi iz najbolje namere imaju potrebu da upozore, pa to nekad dobije neočekivne razmere i ne zvuči baš dobronamerno“, priča Marta. Ona ističe da je na porođaju, a kasnije sa bebom super prošla, ali da ima pomoć njene i Lazarove majke, pre svega, ali tu su i drugarice i ona i suprug koji sve dele. Ipak, nisu svi te sreće. „Ima žena koje su same sa detetom i nije im lako. Majke koje rade kao preduzetnice, recimo, nemaju nikakve benefite, niti privilegije u društvu, a o tome niko ne govori“. Takođe, ženama često treba pomoć nakon porođaja, jer nisu sve u dobrom psihičkom stanju, ističe ona, i normalno je da dođe do promena, ali ovde podrška izostaje, što mora da se menja. „Kao neko ko se bavi društvenim mrežama, meni nije bilo teško da se brzo vratim na posao, iz porodilišta sam snimala video i izvinjavala se pratiocima što kasnim, jer ‚eto, porodila sam se‘. Iako mi često treba predah i od mog posla, drugačije je onima koje rade same, vode firmu i izdržavaju porodicu. Previše očekivanja je danas na ženama, koje su i majke“, objašnjava Marta. Okolina je ta koja postavlja imperative i očekivanja. „Kad smo suprug i ja otišli jednom na rođendan, a Tadija je imao samo mesec dana, ‚razapeli‘ su me na mrežama. Kako sam mogla da ostavim dete, zašto foliram da se dobro provodim na rođendanu, kad je to nemoguće i tome slični komentari. Ljudi prosto sebi mnogo daju za pravo. Mi smo savesni i brižni roditelji, a imamo pravo i jedno na drugo, ipak smo nas dvoje par, a ljudi često zaborave da su u braku jer se opsesivno posvećuju deci. Dete je srećnije, ako su roditelji srećni, zadovoljni i ostvareni jer onda i sa decom imaju bolji i kvalitetniji odnos“, zaključuje Marta.

Autohtone zajednice pozivaju za veću pomoć u repatrijaciji posmrtnih ostataka njihovih predaka iz Velike Britanije. Posmrtni ostaci 36 osoba - predaka pripadnika Prvih naroda koji su bili pohranjeni u Prirodnjačkom muzeju u Londonu vraćeni su njihovim zajednicama. Iako repatrijacije postaju sve češće, aboridžinski lideri pozivaju britansku vladu da pruži veću pomoć kako bi se još više ostataka moglo vratiti na svoje ognjište.

S obzirom da se savezni izbori održavaju za nekoliko sedmica, čini se da će manjinska vlada biti sve vjerovatnija, jer su posljednji izbori donijeli najveći broj nezavisnih poslanika u historiji Australije. Iako je najjednostavniji način za formiranje vlade osvajanje većine mjesta u Donjem domu na izborima - postoje i druge opcije. Kada je izabrana manjinska vlada nijedna stranka ili koalicija nemaju većinu mjesta u Donjem domu.

Danas govorimo o državi u kojoj se režim urušava brže nego kula od karata, gde diktator preko noći od "vođe naroda" postaje begunac u sopstvenoj zemlji, a dotadašnji saborci neuhvatljivom brzinom menjaju strane. Dobro došli u Italiju 1943. godine – mesto gde je fašizam pao na najdramatičniji mogući način. Kada se saveznički vojnici iskrcavaju na obale Sicilije u julu 1943, Evropa je već četiri godine u plamenu. Iako oči sveta gledaju ka istoku i epskim okršajima na sovjetskom frontu, jedan novi, iznenađujući front otvoren je upravo na vratima Hitlerovog saveznika – Musolinijeve Italije. Naša dva sjajna istoričara, Nikola Đukić i Nikola Šipka, vode vas kroz splet neverovatnih događaja koji su zauvek promenili tok Drugog svetskog rata.

Biznis priče konferencija 2. i 3. aprila 2025. u Novom Sadu.

Prijava za Biznis bazu:https://www.jovanamiljanovic.com/biznis-bazaKnjige koje su mi pomogle:https://shorturl.at/nA6Sfhttps://shorturl.at/Cmd0ahttps://shorturl.at/wmd6thttps://shorturl.at/1NYRthttps://shorturl.at/KDEQvhttps://shorturl.at/XFfjbhttps://shorturl.at/kTjaShttps://shorturl.at/dyODMhttps://shorturl.at/NWosnhttps://shorturl.at/tpVFThttps://rb.gy/lpuyeshttps://rb.gy/cktip1