Podcasts about ministarstvo

Novosadska policija uhapsila šest osoba, među kojima je i dekanesa Medicinskog fakulteta pod sumnjom da su oštetili budžet države za preko milion i po evra, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.

Nakon što je administracija na čelu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom Sveučilištu Harvard oduzela mogućnost upisa stranih studenata, oni su sada prisiljeni prijeći na neko drugo sveučilište koje ima dozvolu za primanje stranih studenata, ili se u suprotnosti suočiti s deportacijom iz zemlje. Iz američke administracije su obavijestili Harvard da je ova odluka donesena u sklopu istrage nad ovim sveučilištem koju provodi Ministarstvo domovinske sigurnosti.

Hrvatska će Beogradu uputiti oštru diplomatsku notu zbog protjerivanje hrvatskih državljana iz Srbije. Ministarstvo prosvjete Srbije postavlja rokove za početak nastave, studenti u blokadi ne odustaju od zahtjeva. Protest studenata u Sarajevu, traže odgovornost za smrt 26 ljudi u poplavama.

Navijači su ispunili Trg bana Jelačića u Zagrebu, svečano su dočekali hrvatsku rukometnu reprezentaciju koja se sa Svjetskog prvenstva vratila sa srebrom. Ministarstvo pomorstva objavilo je rezultate istrage pada rampe trajekta Lastovo u kojem su poginula trojica radnika, obitelji idu na nagodbu s Jadrolinijom. Eduardo da Silva posvjedočio na sudu: U slučaju njegove smrti, sav novac bi išao Zdravku Mamiću.

Beograd na vodi se širi zbog kršenja zakona i pravne gimnastike. Nije moguće doneti Plan detaljne regulacije za Sajam kojim bi se predvidelo njegovo rušenje, zato se za duplo proširuje plan Beograda na vodi, koji nije urbanistički već Plan područja posebne namene koji je Vlada proglasila za projekat od značaja za republiku. Na taj način vlast zaobilazi zakon. Marko Stojčić, glavni gradski urbanista je u sokobu interesa jer raspolaže budžetskim sredstvima za izradu planova izgradnje Beograda, a ujedno je i predsednik komisije za planove, koja bi trebalo da obavlja stručnu kontrolu tih istih planova. To u praksi znači da Stojčić sa investitorima može bez kontrole da dogovara planove gradnje. Beograd nema pravac razvoja jer nema Generalni urbanistički plan. Gradi ko kako hoće jer institucije popuštaju pod pritiskom vlasti i investitora. 2003. godine Beograd je imao 16 posto javnih zelenih površina. 2019. procenat je pao na 9 posto. Ako se tako nastavi, građani će leti da se kuvaju od vrućine, zimi da se guše od smoga. Gošća: Božena Stojić, Ministarstvo prostora.

„Kao kandidat za EU, očekujemo da Srbija podržava vladavinu prava i ljudska prava“, poručilo je Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke. Na slobodu okupljanja povodom aktuelnih protesta u Srbiji podseća i Evropska unija. Šta deklarativne izjave znače u praksi? Gost Danice Vučenić u "Iza vesti" bio je politikolog i profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber.

Za sada bez izvlačenja hrvatskih građana iz Sirije, Ministarstvo vanjskih poslova prati situaciju. Bez većih problema izabrani su ustavni suci. Dio oporbe dogovor HDZ-a i SDP-a naziva igrokazom i duopolom. Zbog malih plaća prosvjedovali su radnici Hrvatske pošte.

Danica Popović, profesorka Ekonomskog fakulteta u penziji, ugostila je u petnaestoj epizodi Radar Foruma, Vesnu Rakić Vodinelić, profesorku prava. Diskutovale su o pravosuđu u Srbiji - dugotrajnim sudskim procesima, neuspehu pravosudnih reformi, političkim uticajima na sudstvo – ali i o rudarenju litijuma, odnosno njegovim pravnim i ekonomskim implikacijama. Govoreći o političkim uplivima u pravosuđe, Rakić Vodinelić je naglasila da se mora razdvojiti politički od stranačkog stava. „Normalno je da sudija, kao i svaki čovek, ima svoje političko mišljenje. Ako se donosi ili menja neki zakon na osnovu koga on sudi, sudovi moraju da imaju pravo da kažu šta o toj promeni misle. Ali ono što je ovde teško razdvojiti, zato što je takva atmosfera napravljena, jeste politički ili pravno-politički stav sudije od stranačkog stava. Jer vi ako ne razmišljate onako kako razmišlja Ministarstvo pravde, vi ste odmah opozicija i gotovo, ti si sudija i ti izražavaš svoj politički stav i sram te bilo. Zabrane koje kod nas postoje su dovoljne – sudija ne sme biti član političke stranke i ono što je vrlo bitno, sudija ne samo da mora da bude suštinski nezavisan, već mora tako i da izgleda, da ostavlja takav utisak. To dvoje kod nas je vrlo teško ispunjivo jer ako niste ulizica ovoj vlasti onda niste nezavisni“, kaže profesorka Rakić Vodinelić. Poredeći situaciju sa eksploatacijom litijuma u Finskoj, na šta se sam predsednik neretko poziva, Rakić Vodinelić je, sa pravnog aspekta, podvukla da je situacija neuporediva. „U Finskoj eksproprijacija nije tako jednostavna kao kod nas, zato što kod nas eksproprijacija za posebne potrebe ide na osnovu specijalnih zakona kao što je bio Zakon o Beogradu na vodi. Dakle, ne obavlja se po opštim zakonima nego po skraćenom postupku koji odgovara onome ko daje dozvolu za određeni objekat, a to je država, a država zna se ko je. I ta garancija u našoj zemlju, s obzirom na iskustva sa leks specijalisima, ne postoji. Drugo, naši propisi o zaštiti životne sredine nisu jednaki propisima EU i bilo čija garancija, pa makar dolazila i od nemačkog kancelara, da će se poštovati pravila EU, pada u vodu kada se zna da su nadležni za zaštitu životne sredine lokalni inspektori. I onda je ostalo da mi verujemo predsedniku republike, koji je diplomirani pravnik, na reč, da će on otići na svako od tih kopova i da će sam vršiti kontrolu“, zaključuje gošća Danice Popović. VIše na www.radar.rs

Vozaču koji je alkoholiziran naletio na mladu obitelj, usmrtio majku i teško ozlijedio dvoje djece izrečen je jednomjesečni istražni zatvor. Državni inspektorat je zaustavio izgradnju privatne hidroelektrane na izvoru rijeke Une. Ministarstvo obrane tvrdi: Mladi sve više žele služiti vojni rok.

Hrvatska, koja je bila hendikepirana kasnim ulaskom u Europsku uniju, ubrzano lovi korak sa zemljama koje su ušle prije nje, kazao premijer Andrej Plenković. Ministarstvo financija revidiralo svoje prognoze – očekuju veći rast gospodarstva i nižu stopu inflacije. Vlada predstavila ambiciozni plan izgradnje vrtića za sve hrvatske mališane i prelaska svih škola na jednosmjensku nastavu. Zagrebačka plinara izgubila je na javnom natječaju opskrbu Zagreba plinom. Gradonačelnik Tomašević postavlja niz pitanja. Još manje od dva tjedna do izbora za Europski parlament. Što kažu neke od stranaka koje se natječu?

Pregovori o sastavljanju Vlade u završnici. Nova koruptivna afera dohvaća Ministarstvo kulture. Turistička sezona u usponu. Dvije komemoracije i Srebrenica. Osoba tjedna Gabrijel Veočić.

Do 2008. godine na Savskom nasipu bilo je desetak vikendica, sad ih ima stotine sve do Surčina i Jakova. Reka Sava napadnuta je sa svih strana, slično se sprema i Dunavu. Od preko100 splavova na Savi, samo 30 je dobilo plutajuću dozvolu, a nijedan nema dozvolu za postavljenje. Dakle, svi su nelegalni i sve ih treba ukloniti jer ugrožavaju bezbednost građana. Građani nisu svesni da je Savski nasip izbušen kao švajcarski sir i vode manje od tzv. stogodišnjih voda mogu izazvati pucanje nasipa i poplavu pola Novog Beograda. Pored toga ugroženi su reni bunari, a samim tim i pijaća voda pola Beograda. Država je saučesnik u kriminalu, pre svega Ministarstvo građevine i saobraćaja, JP Srbija vode, gradska uprava Beograda i opština Novi Beograd. Gošća: Aleksandra Smiljanić, Savski nasip

Milijuni dolara poreznih obveznika su upućeni tvrtkama osumnjičenim za podmićivanje i pranje novca, a koje pružaju usluge u australskim izvanobalnim pritvorima za izbjeglice i tražitelje azila. Upravo do tih saznanja je došao bivši čelnik ASIO-a, Dennis Richardson, koji je u svojoj reviziji tog režima otkrio da Ministarstvo unutarnjih poslova nije uspjelo upotrijebiti obavještajne podatke koji su im bili dostupni kako bi adekvatno ispitalo tvrtke koje su ugovorale poslove s vladom.

Ministarstvo obrane potvrdilo da će predložiti ponovno uvođenje obavezne vojne obuke. U Osijeku uhićen vlasnik velikog skladišta plastičnog otpada koje se pred 3 mjeseca zapalilo. Preko 40 uhićenja širom Hrvatske zbog sumnje na izdavanje lovačkih uvjerenja osobama koje prije toga nisu prošle nikakvu lovačku obuku. Europski parlament usvojio zakon hrvatske eurozastupnice Biljane Borzan kojim se među ostalim zabranjuju ugrađeni kvarovi na elektronskim i električnim uređajima, od laptopa i telefona do sušilica i perilica za rublje. U Opatiji započeo mjesec karnevalskog ludovanja.

Nakon afere Mreža, Ministarstvo gospodarstva preuzima HDZ-ov saborski zastupnik Damir Habijan. Oproba poručuje: Bazen je presušio, HDZ više nema stručnjaka, Plenković ih mijenja kao na traci. Glasanje o novom ministru zakazano je za srijedu.

Ministarstvo vanjskih poslova traži način za izvlačenje 180 hrvatskih državljana iz Izraela. Još uvijek gori u osječkoj tvornici za recikliranje plastike. Poboljšala se kvaliteta zraka, no djeca danas neće ići u školu. Predsjednik nije potpisao HDZ-ov zakon o izbornim jedinicama. Premijer Plenković poručuje da je Milanović lijen, predsjednik Milanović odgovara da je Plenković parazit.

Australska povjerenica za ljudska prava Lorraine Finlay istaknula je ozbiljna i dugotrajna pitanja ljudskih prava držanja ljudi u hotelskom imigracijskom pritvoru. Ministarstvo unutarnjih poslova odgovorilo je na izvješće povjerenice prihvativši samo dvije od njezine 24 preporuke, ali kaže da mijenja svoja pravila.

Nakon masovne pucnjave u školi u Beogradu, i hrvatsko Ministarstvo prosvjete razmišlja kako ojačati zaštitu u hrvatskim školama. Medicinske sestre najavljuju štrajk za povećanje plaća, suci i drugi zaposleni u pravosuđu od sljedećeg tjedna u „bijelom“ štrajku za povećanje plaća. Poslodavci se požalili Vladi da im nedostaje radne snage. U Zadru sajam vojne opreme i naoružanja, na kojem sudjeluju i naši proizvođači.

Gradonačelnik Požarevca i lokalni "šinteraj" 12 godina krši zakon i troši 8 milliona dinara godišnje na neadekvatnu brigu o napuštenim životinjama. Opština Petrovac na Mlavi je za 4 meseca na konto hvatanja životinja platila preko 7 miliona dinara privatnom prihvatilištu koje je registrovano kao zemljoradnička zadruga. Ministarstvo i Uprava za veterinu ne štite prava životinja jer je profit važniji od života. Oni građani kojima elektrane nisu umanjile račune za period kada nisu grejale stanove, trebalo bi da pokrenu potrošački spor pred sudom koji je besplatan.Ukoliko potrošač želi raskid ugovora sa toplanom i prelazak na drugi vid grejanja, zakon mu to omogućava, međutim u praksi se dešava apsurd da elektrane traže da im se plaća fiksni deo koji se odnosi na komšijske tople zidove. Građani u većini slučajeva gube sporove jer sudovi ne sude po zakonu, već pod pritiskom državnih monopolista. Vozači beogradskih tramvaja vrlo često ugrožavaju bezbednost saobraćaja jer skretnice na šinama ne rade, pa izlaze iz vozila i pajserom okreću smer. Kada grad rekonstruiše ulice, niko ne konsultuje stručnjake iz GSP-a, pa se nabavljaju nekvalitetni delovi za tramvajske šine.   Zbog nedorečenog zakona direktori škola zloupotrebljavaju položaj i ne raspisuju konkurse za slobodna radna mesta. Oni koriste klauzulu hitnosti prijema i prima ili otpušta radnike po volji. Zbog zakona o zabrani zapošljavanja u prosveti od 110.000 ljudi, njih 40.000 ljudi radi na određeno vreme, zato ga treba ukinuti. U prosvetu je ušlo mnogo nestručnog kadra jer mladi neće da se zapošljavaju u prosveti. Skoro da nema novih profesora matematike, informatike, fizike, nemačkog jezika.   Iako se država zakonski obavezala da zaštićene stanare useli u državne stanove, a vlasnicima vrati uzurpiranu imovinu, to ne radi godinama. Samo u Beogradu je 1.500 takvih slučajeva.

Ima li projektil koji je pao u Poljskoj nedaleko granice s Ukrajinom kakve veze s onim projektilom koji je pred 8 mjeseci pao na Zagreb? Inflacija uzima maha, najviše u cijeni hrane. Ministarstvo unutarnjih poslova raspisuje natječaj za preko 130 radnih mjesta na koje se mogu javiti i osobe sa invalidtetom. Oštre polemike vladajućih i oporbe uz prijedlog izmjena Zakona o poljoprivredi.

Zatvaranje Jadranskog naftovoda za rusku naftu izazvalo je bijes u Srbiji. Beograd za sve optužuje Zagreb, a srbijanski državni vrh i mediji demoniziraju Hrvatsku za koju ponavljaju da je – ustaška država. Puljani se nisu odazvali na referendum protiv gradnje hotela na Lungo Mareu, privatni poslovni poduhvat ide dalje. Splitska gradska Vlast optužuje Ministarstvo kulture za uništavanje stare gradske jezgre, ministrica odgovara gradonačelniku da ona ne može obavljati njegov posao.

Hrvatska odbacuje optužnicu protiv Vjekoslava Prebega, hrvatskog državljanina uhićenog u samoproglašenoj Narodnoj republici Donjeck. Ministarstvo zdravstva nabavlja skupocjenu opremu za devet zahoda. Raspisan je natječaj u vrijednosti 2 milijuna i 300 tisuća kuna. Bivša sezonska radnica iz Srbije demantirala je beogradske tabloide koji tvrde: srbijanski radnici u Hrvatskoj su zlostavljani, smješteni u neljudskim uvjetima i gladni.

Vlada će objasniti kako će obuzdati novi rast cijena goriva. I dalje lažne dojave o bombama; jučer su u Zagrebu evakuirana i pretražena tri trgovačka centra. Ministarstvo vanjskih poslova oglasilo se o tvrdnjama Moskve da su u Ukrajini poginula 74 hrvatska plaćenika.

U 68. epizodi podkasta Reaguj govorili smo o stanovanju, tačnije o ceni stanovanja u velikim gradovima u Srbiji, kao i o uticaju pandemije na promene tih cena. Samo tokom jula ove godine zaključeno je oko 13 hiljada ugovora o kupoprodaji nekretnina u Srbiji. Ovo predstavlja rast od šest odsto u odnosu na isti mesec prošle godine i rast od 22 odsto u odnosu na jul pretprošle godine, navodi se u Republičkom geodetskom zavodu. Najviše nepokretnosti kupljeno je u Vojvodini, oko četiri hiljade i trista, dok je skoro duplo manje kupljeno na jugu i istoku zemlje. U izveštaju koji se bavi prvim polugodištem tržišta nepokretnosti, navodi se da je četvrtina od ukupne kupoprodaje nekretnina bila u prestonici, i da se najviše trguje u razvijenim opštinama. Ono što je interesantno za temu o kojoj smo govorili jeste i to što je ove godine u odnosu na prvu polovinu prošle godine trgovina nekretnina porasla za 60 posto. Što se tiče zemljišta, više od polovine predmeta trgovine bilo je građevinsko zemljište. Najviše zemlje za koje je planirana gradnja kupovano je u Novom Sadu. Devedeset i četiri posto obejkata sa kojima se trgovalo bilo je stambenog tipa, od kojih je 93 posto kuća. Najviše kuća kupljeno je u Subotici, Novom Sadu i Zrenjaninu. Porastao je broj kupljenih vikendica, naročito u drugoj polovini prošle godine, a najviše vikendica kupljeno je u Vojvodini. Iako je trgovina nekretnina u prvoj polovini prošle godine maltene stagnirala, broj kupljenih vikendica u Vojvodini je čak i tada rastao. Najviše stanova kupljeno je u Beogradu, i oko 40 posto ukupne trgovine stanova obavilo se upravo u ovom gradu. Novi Sad nalazi se odmah iza. Niš i Kragujevac, iako takođe veliki gradovi, slabo se pominju u ovom izveštaju. Najviše se trguje u evrima. Skoro sva trgovina poslovnim objektima, gotovo 90 posto ostalih objekata plaćano je u evrima. Oko 70 posto trgovine zemljištem takođe je plaćano ovom devizom. Ostale devize korišćene su ispod nivoa statističke greške, navodi se u polugodišnjem izveštaju o stanju na tržištu nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda. Kako je na lokalu? Kakva je situacija kada su u pitanju izmene cena na lokalu, pokazuje i tekst portala Magločistač iz Subotice objavljen 13. septembra ove godine. Prosečna cena kvadrata u novogradnji u Subotici je 2018. iznosila gotovo 750 evra, a u prvom polugodištu tekuće, 2021. godine više od 850 evra, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda. Istovremeno, za kvadrat novogradnje je trebalo izdvojiti minimalno oko 500 evra, a oko 1.100 maksimalno 2018. godine, dok se ove, 2021. taj raspon cena kreće od oko 600 evra minimalno do oko 1.200 evra maksimalno po metru kvadratnom novogradnje. Takav skok cena ne utiče, međutim, na potražnju za novim stanovima. Samo tokom prvih šest meseci ove godine zaključeno je preko 250 ugovora o kupovini stana od investitora, dok je, na primer, čitave 2018. takvih transakcija bilo gotovo duplo manje, oko 150, navodi subotički Magločistač. Šta kažu agencije za nekretnine? Vojislav Ristić iz agencije za nekretnine Cityexpert kaže da su u njegovoj kompaniji radili analizu promene cena nekretnina, te da su zaključili da je cena po kvadratu u Novom Sadu porasla čak do 300 evra. On smatra da pandemija jeste uticala na promenu cene nekretnina, posebno kada se poredi 2021. godina, u odnosu na godinu pre pandemije. Ristić objašnjava da postoji nekoliko faktora koji su uticali na rast cene nekretnina u toku pandemije, i dodaje da iako postoje značajne promene u cenama nekretnina, što se tiče najma stanova, ne postoje prevelike promene. Šta kaže struka? Jovana Timotijević, arhitektica i članica tima Ministarstva prostora, objašnjava da se promena cena nekretnina nije desila samo tokom pandemije. Pre bismo mogli reći da pandemija nije uspela da zaustavi višegodišnji rast cena stanovanja, koji je globalni trend i nije specifičan samo za Beograd ili za Srbiju. Ona objašnjava da, pored rasta cena stanovanja, imamo i rast profitne stanogradnje. Sagovornica podkasta Reaguj! objašnjava da cene stanova nisu porasle kao direktna posledica porasta potražnje za stambenim prostorom, već je porasla količina novca koji se ulaže u stanovanje, bez obzira da li je porasla ta potražnja za stambenim prostorom. Arhitektica i novinarka portala Mašina Iskra Krstić za podkast Reaguj! navodi da je to pokazatelj da se stanovi grade zbog čuvanja kapitala, a ne zbog realne potrebe da se usele mladi koji još uvek žive u višegeneracijskim domaćinstvima. Iskra Krstić smatra da je moguće da je po sredi pranje novca i ističe da nije broj stanova koji se izdaje pokazatelj da su građani u većoj finansijske moći. Prema istraživanju organizacije Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, očigledno je da pandemija nije uticala na sektor građevine u Srbiji, a da je skok u cenama posledica kombinacije skoka cena građevinskog materijala na svetskom nivou, budući da je Srbija orijentisana na uvoz materijala, i prisustva pranja novca, navodi se na portalu Magločistač. Kako kaže Jovana Timotijević, zbog ovoga govorimo o tržištu nekretnina kao o spekulativnom tržištu. Tu postoji više faktora koji utiču na to da se baš na ovakav način razvija spekulativno tržište nekretnina i da rapidno rastu cene stanova. Ti faktori se razlikuju od države do države, ali neki od njih su zajednički za sve nas. Sa druge strane, Timotijević kaže i da država stalno podstiče vlasništvo nad stanom kao nešto što je ultimativni uspeh ili kao nešto što je jedini način da se osigura sopstvena egzistencija, tako što čini sve ostale stambene statuse potpuno nesigurnim. Šta mogu biti rešenja? Jovana Timotijević objašnjava da je ono što Ministarstvo prostora kao organizacija vidi kao dugoročno rešenje jeste odustajanje od privatnog vlasništva nad stanovima. Arhitektica i novinarka Iskra Krstić navodi da sve treba da krene od sprečavanja prljavog novca, ali je bitno da i stanovi budu dostupniji kada je u pitanju kupovina. Sagovornica podkasta Reaguj! Iskra Krstić navodi da bi kontrola rente mogla da se izvrši ukoliko, kao što predlažu iz Ministarstva prostora, stanovi ne budu u privatnom vlasništvu. Uvođenje u legalne tokove, rešenje je koje Iskra Krstić predlaže kada je u pitanju regulacija cena iznajmljivanja stanova, jer veliki broj na crno izdaje stanove. Na podkastu rade: Nemanja Stevanović, Sanja Kosović, Sanja Đorđević, Irena Čučković i Iva Gajić.

U Bloku 37 na Novom Beogradu ponovo su aktuelni protesti stanara zbog izgradnje poslovne zgrade. U podnožju Kalemegdana nikao je novi stambeni kompleks K-District, a gondola za Beogradsku tvrđavu je već kupljena. Nikad se bahatije nije gradilo i rušilo. Paralelno, u toku je izrada Generalnog urbanističkog plana Beograda koji bi trebalo da usmeri njegov razvoj do 2041. godine, a o kojem se ništa zapravo ne zna. O svemu tome bilo je reči u novom "Životu na srpskom" - gošća je Iva Čukić, arhitektkinja i urbanistkinja, osnivačica kolektiva Ministarstvo prostora. Autorka podcasta "Život na srpskom" je Ana Kalaba.

Nismo oborili bugarski MiG-29, saopštilo Ministarstvo odbrane Srbije. Za sada nema plana kada će i ko primiti treću dozu vakcine. Davor Dragičević, otac stradalog mladića Davida iz Banjaluke, o odluci Ustavnog suda da su mu neadekvatnim procesom povređena ljudska prava i osnovne slobode

Spremaš se za javni nastup a ne znaš odakle da počneš? Slobodan Roksandić u ovoj podkast epizodi govori baš o tome - Kako se spremiti za javni nastup. Dikcija i logika govora. Slobodanov kurs sa 10% popusta: http://mainpoint.edu.rs/ Prijatelj emisije: ICT Hub https://www.icthub.rs/ ____________ Autori:

Masovna vakcinacija u Srbiji započeta je 19. januara, a među prvima koji su bili pozvani da se vakcinišu bili su starije osobe i oni koji su zbog drugih bolesti u rizičnoj grupi. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja pozvalo je studente da se vakcinišu od 21. marta. Oko 250.000 studenta na sedam državnih univerziteta imaće priliku da prime vakcinu u studentskim poliklinikama, domovima i na fakultetima.Koliki je interes studenata za vakcinacijom, kako teče proces i kakva su iskustva onih studenata koji su se odlučili na vakcinaciju.

Srbija potpisala ugovor sa Sinofarmom o kupovini dva miliona doza vakcine. Iz Brisela Srbiji i Crnoj Gori poručeno da bez ispunjavanja uslova za vladavinu prava nema daljeg puta ka EU. Ministarstvo turizma najavilo sklapanje bilateralnog sporazuma sa Grčkom kojim bi se regulisala putovanja građana

Ministarstvo zdravlja danas najavljuje još restriktivnije mjere u borbi protiv korona virusa. Epidemiolog Milko Joksimović za RSE odgovara na pitanje zašto je u Crnoj Gori usporen tempo vakcinacije. Zašto su luke u Hrvatskoj interesantne za krijumčare narkotika.

Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje prezentovaće nove epidemiološke mjere. Kako je poslanik SDP Raško Konjević obrazložio inicijativu za saslušanje potpredsjednika Vlade Dritana Abazvića zbog njegovih susreta sa izvjesnim Stevanom Simijanovićem, koji se predstavljao kao diplomata

Inicijativa 'Moja adresa: Srebrenica' bojkotuje ponovljene izbore u tom gradu. Sa porastom broja vakcinisanih u Srbiji, turistički radnici očekuju veći broj putovanja. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo da je dijelu diplomatskih predstavnika Crne Gore naloženo da predaju dužnost.

Sutra stiže 500.000 vakcina iz Kine, najavio Vučić. Kriminalna grupa oko Belivuka snažna podružnica mafijaškog klana iz Crne Gore, izjavio predsednik Srbije. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava počelo izradu Nacrta zakona o istopolnim zajednicama.

Nova privođenja u aferi Abu Dabi fond, u vezi sa podjelom novca u koje je Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo za devet crnogorskih firmi. Vrh SPC i Demokratski front, instrument su za manipulativno upravljanje od državnog vrha Srbije, ocjenjuje crnogorski predsjednik Milo Đukanović

Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra pojašanjava za RSE kako se grb CG našao u dokumentarcu Alekseja Navaljnog o navodnom Putinovom dvorcu, a što je iskoristilo Ministarstvo vanjskih poslova Rusije kako bi diskreditovao film opozicionog lidera. Crna Gora kasni sa nabavkom vakcina

Vlada i Ministarstvo zdravlja demantovali da su dobili zvaničnu ponudu donacije vakcina fondacije “Volnoe djelo“ Olega Deripaske. Reakcije na poruku premijera Zdravka Krivokapića građanima Nikšića, u toku predizborne kampanje, da građani uzmu novac ukoliko im neko ponudi ali da glasaju za najbolje

Izgradnja prve linije beogradskog metroa počeće krajem 2021. godine, izjavio je ministar finansija Srbije Siniša Mali. Ministarstvo kulture i informisanja osudilo je danas učestale napade na novinare i medije u Srbiji. Jugoslovenska glumica Mira Furlan preminula je u 65. godini

• Ministarstvo vanjskih poslova optužuje predsjednika Đukanovića za opstrukciju. Iako je pandemija korona virusa ugasila brojne poslove i radna mjesta, pojedine profesije ne samo da su preživjele nego su i profitirale u vremenima krize. Još jedna afera o prisluškivanju na političkoj sceni Srbije.

Počela imunizacija na kovid u Srbiji - premijerka Ana Brnabić primila prvu vakcinu. Elektroprivreda Srbije neće biti privatizovana – saopštilo Ministarstvo energetike. Rusija je Ambasadi BiH u Moskvi vratila ikonu koju je šef ruske diplomatije Lavrov dobio od predsedavajućeg Predsedništva BiH Dodika

Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelast Jednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcast FB: https://www.facebook.com/galebnikacevic Instagram: https://www.instagram.com/agelast_/ Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevic Hooloovoo: 1. Sajt: https://hooloovoo.rs/ 2. Instagram: https://www.instagram.com/hooloovoo.rs/ 3. Facebook: https://www.facebook.com/hooloovosoftware Production Pool:1. https://www.productionpool.rs/2. Instagra: https://www.instagram.com/production_pool/3. Facebook:https://www.facebook.com/ProductionPoolRS/FUSION MAKES SENSE je finale koncertne sezone koja nosi naziv, „Makes Sense". Imate priliku da čujete žanrovske varijacije klasične muzike u fuziji sa džezom, izvedene u Velikoj sali Kolarca. Koncert se održava bez publike u sali zbog preporučenih epidemioloških mera.U pitanju je izvođenje autorskih kompozicija džez sastava Schime u aranžmanu za džez kvartet i gudački orkestar. Na ovom nastupu su odsvirane poznate kao i nekoliko premijernih kompozicija džez kvarteta Schime, koje su delo Luke Ignjatovića i Save Miletića. Aranžmane za gudački orkestar potpisuju kompozitori Vladimir Nikolov i Ana Krstajić.Schime Facebook: https://www.facebook.com/SchimeTrio/Članovi benda Schime:Saksofon: Luka Ignjatović (https://www.instagram.com/lookicone/)Bubnjevi: Peđa Milutinović (https://www.instagram.com/drumbooty/)Klavir: Sava Miletić (https://www.instagram.com/mr.savamiletic/)Kontrabas: Boris Šainović (https://www.instagram.com/boris_sainovic/)Aranžmane za gudački orkestar pisali:Vladimir Nikolov (Nema instagram)Ana Krstajić (https://www.instagram.com/anakrstajic/)Schime je autorski džez bend osnovan 2015. godine u Beogradu. Od samog početka, ovaj sastav se fokusirao na izvođenje originalnih kompozicija saksofoniste benda, Luke Ignjatovića. Pored izvođenja originalne muzike, koja je pod uticajem savremenog i tradicionalnog džeza kao i klasične muzike, Schime veliku pažnju posvećuje kolektivnoj improvizaciji i interakciji. Schime je svoj prvi album „Do You Really Wanna Play?“ objavio 2016. godine za izdavačku kuću Metropolis Music Company. Nakon objavljivanja ovog izdanja Schime je dobio poziv da svira na Beogradskom džez festivalu. U tom trenutku bendu se priključuje klavirista Sava Miletić. Nastup na Beogradskom džez festivalu je privukao veliku pažnju domaćih i stranih kritičara od kojih treba izdvojiti sjajne kritike koje su napisali kritičari dva najpoznatija džez časopisa na svetu „Downbeat Magazin“ i “All About Jazz” . Schime su svoj drugi album pod nazivom „Visualisation“ izdali za švajcarsku izdavačku kuću „UNIT Records“ maja 2018. godine. Muzikon: 1. Sajt: https://muzikon.co.rs/2. Facebook: https://www.facebook.com/muzikonbg/3. Instagram: https://www.instagram.com/muzikonbg/Numere:Program koncerta Muzikon i Schime:1. „Dawn Traquillity" (kompozitor Luka Ignjatović, aranžman Vladimir Nikolov)2. „Let go of control" (kompozitor Luka Ignjatović, aranžman Vladimir Nikolov)3. „Heart in a book" (kompozitor Luka Ignjatović, aranžman Vladimir Nikolov)4. „Doti Suite Part I" (kompozitor Sava Miletić, aranžman Ana Krstajić)5. „Doti Suite Part II" (kompozitor Sava Miletić, aranžman Ana Krstajić)6. „Doti Suite Part III" (kompozitor Sava Miletić, aranžman Ana Krstajić)Projekat su podržali Ministarstvo kulture i inofrmisanja Republike Srbije iz oblasti savremenog stvaralaštva za 2020. godinu i sponzorisao ga je SOKOJ.Zahvaljujemo se Hooloovoo i ProductionPool ekipama na podršci livestream prenosa i produkcije koncerta.Od sada, Agelast podcast se nalazi na novom hosting serveru, Sounder.fm: https://agelast.sounder.fm/episode/porez-freelanceApple Podcast: https://podcasts.apple.com/hr/podcast/agelast-podcast/id1491801273Google Podcast: https://podcasts.google.com/feed/aHR0cHM6Ly9mZWVkcy5zb3VuZGVyLmZtLzk3NzQvcnNzLnhtbASpotify: https://open.spotify.com/show/3sOZsnaYarGlNfgliDRUD1PodcastRS: https://podcast.rs/Deezer: https://www.deezer.com/us/show/1710542Anchor: https://anchor.fm/galeb-nikaevi-hasci-jareStitcher: https://www.stitcher.com/show/agelast-podcastCastbox: https://castbox.fm/channel/3620282TuneIn: https://tunein.com/podcasts/Media--Entertainment-Podcasts/Agelast-podcast-p1390316/?topicId=159441590Izvršna produkcija: ProductionPoolMiks zvuka: Marko IgnjatovićPR & Organizacija: Sandra Planojević Hasci-JareInstagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run/Marko Ignjatović: nema instagram.

Radi se o dijelu donacije NATO-štaba i Američke ambasade koju su Ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja ZDK-a većim dijelom već distribuisali ostalim zdravstvenim ustanovama u ovom kantonu, a prema krijerijima i prioritetima koje je definisao Krizni štab ZDK-a.

Nedavno je poglavar Rimokatoličke crkve Franja u intervjuu za dokumentarni film "Frančesko" rekao da "homoseksualci imaju pravo da budu deo porodice" i time postao prvi papa koji je podržao istopolne građanske partnerske zajednice. On je i naglasio da je neophodno imati zakon o građanskoj zajednici, kako bi na taj način istopolni partneri bili zakonski pokriveni. I dok poglavar Rimokatoličke crkve upućuje reči podrške LGBT zajedniici, u Srbiji novoosnovano Ministarstvo za porodicu, koji dolazi iz stranke SPAS Aleksandra Šapića, naginje na desno. Ne samo to, već su mnogi u Srbiji kritikovali izbor Ratka Dmitorvića za prvog ministra za porodicu zbog njegovih stavova koji su diskriminatorni. Zakon o građanskom partnerstvu važan je iz više razloga, a neki od njih jesu da bi partneri mogli da posećuju jedni druge kada su u bolnici, da bi mogli zajedno da podignu kredit, da jedan partner koji je ostao bez posla može da ostvari zdravstvenu zaštitu na osnovu zaposlednja drugog partnera, da u slučaju smrti partner može da nasledi penziju, da se imovina može podeliti u slučaju raskida i mnogi drugi. Ovo su stvari koje uglavnom podrazumevamo kada je brak u pitanju, ali često ne mislimo na istopolne zajednice. LGBT organizacije pokrenule su peticiju za usvajanje Zakona o građanskom partnerstvu krajem septembra ove godine, i do sada ju je potpisalo više od devet hiljada ljudi. Ujedno je pokrenuta i kampanja “Šta nas žulja?” u kojoj je objašnjeno zašto je donošenje ovog zakona od velikog značaja. Koordinatorka programa javnog zagovaranja grupe Izađi Jelena Mitrović naglašava da zbog nedostatka ovog zakona partneri u istopolnim zajednicama trpe mnoge posledice. “Trenutno u Srbiji ima, ja lično znam, četiri istopolna partnera i partnerki koji imaju decu, ali samo jedan roditelj je faktički na papiru, što bi značilo ako se desi nešto toj osobi, da teško da osoba koja je majka ili otac može da postane roditelj nakon te osobe - pre će postati baba ili deda ili neko drugi ili treći iz porodice. I onda dolazimo do onog najgoreg, primera radi sad tokom ove pandemije što je isplivalo na površinu jeste da neke osobe nisu mogle da svojim supružnicima pod navodnicima, ženama, muževima, odu na sahranu, a preminuli su od kovida”, kaže Mitrović. Nacrt zakona o registrovanim istopolnim zajednicama sastavljen je još 2010. godine od strane više organizacija civilnog društva i predat nadležinim organima na razmatranje i usvajanje. Ovaj nacrt ne predviđa mogućnost da osobe istog pola stupe u brak, jer je brak između pripadnika istog pola zabranjen Ustavom. Ovim zakonom je predviđeno da registrovani partneri uživaju sva zakonom određena prava iz penzijskog, zdravstvenog i socijalnog osiguranja kao i partneri u bračnoj i/ili vanbračnoj zajednici. Predrag Azdejković, urednik gej magazina Optimist i gej aktivista, podseća da je predlog zakona o istopolnim zajednicama trebalo da se definiše do 2018. godine. “Samo da podsetim, mi smo imali tu strategiju za borbu protiv diskriminacije koji je definisao da Srbija do 2018. godine treba da ima predlog tog zakona, a da se to nije desilo. Da smo mi od toga daleko u tom pravnom smislu. Labris je izradila predlog zakona, i LDP ga je prošle godine predložio vladi ali se tu ništa nije desilo. Mi čekamo da se tu nešto desi, jer mislim da bi bilo dosta sramota da Ana Brnabić za vreme svog mandata ništa ne uradi povodom toga”, kaže Azdejković i dodaje da bi nova vlada trebalo da znači i da će ovaj zakon najzad doći na red. “Mi se sad nadamo da će u narednom periodu sa novom vladom doći i to na red. Naročito sa novom ministarkom za ljudska i manjinska prava Gordanom Čomić, gde smo negde i načuli da će ona prirpemiti zakon o registrovanim partnerstvima tako da očekujemo da če to biti u ovom periodu”, zaključuje Azdejković. Saradnici emisije: Irena Čučković, Iva Gajić, Nemanja Stevanović, Sanja Đorđević, Aleksandra Bučko Pratite nas i na mrežama Facebook, Twitter, Instagram i platformi podcast.rs.

U poslednje vreme kao da živimo u društvu u kom nešto ne valja sa kulturom. Nije to do kulture, to je do odnosa države, odnosno institucija, a zatim i društva prema njoj. Jedan od mnogobrojnih napada, ali poseban jer je direktan – bio je upad petnaestak mladića na izložbu strip grupe Momci u okviru festivala Novo doba u zemunskoj galeriji Stara kapetanija. Javnost je na društvenim mrežama burno reagovala i pre napada zbog jednog crteža sa te izložbe – kenjkavca, koji predstavlja kenjkavu bebu kojoj viri sekira iz glave. Bez obzira na to što je kontekst, crnohumorni pristup i vreme kada je nastalo – izostalo iz reakcije, grupa huligana je najavila upad, što su organizatori i autori prijavili policiji koja nije reagovala. Ipak, čitava izložba je uništena. ŽRTVE NISU SAMO AUTORI IZLOŽBI Nikola Vitković, jedan od autora strip grupe Momci, za podkast Reaguj kaže da nema utisak da je strip grupa ponela najveću žrtvu iako su ih tabloidi i javnost na internetu ocrnili, brutalno kritikovali i satanizovali. Naš sagovornik navodi da se više oseća kao neko na koga je prvo ukazano da je moguće ovako reagovati. „Najveću žrtvu je podnela javnost jer je uvedena u stanje straha i u stanje da se plaše da pokažu, odglume, snime svoj rad jer im sa najviše instance u kulturi može biti nacrtana ili neka meta ili može biti opravdan napad na njih. Mi smo tu, sporedni, samo primer toga. Nije ovo jedina izložba, kulturni događaj na koji su upadali huligani. Kako je to delovalo na mene – deluje još uvek zato što smatram da nije gotovo, ne baš iz sata u sat, ali iz dana u dan otkrivamo nove aspekte svega toga.“ DEKONSTRUKCIJA PREPISIVANJA Posle celog incidenta oglasilo se i Ministarstvo kulture i informisanja saopštenjem koje mnogi karakterišu kao „gebelsovo“. Tada je započela ping-pong igra, utakmica u kojoj ne možete, a da ne vidite kako se jedan učesnik neuspešno, a uporno hvata za reket i promašuje lopticu. Na prvo saopštenje reagovala je javnost, ali su i psiholozi osudli stav Ministarstva. A zatim je Ministar Vladan Vukosavljević odlučio da napiše otvoreno pismo u kom je lično kritikovao novinare NIN-a i Vremena. Zamolili smo Stefana Janjića, stručnjaka kada je u pitanju analiza i dekonstrukcija medija da uradi upravo to – dekonstruiše to što se dešavalo u saopštenjima i koje poruke su poslate. „Rekao bih da u tom svetlu da su posebno zabrinjavajući ti ad hominem napadi. Čak i da nije objavio taj stav na tom mestu, mislim da je ono što je izrečeno krajnje neprimereno, jer bi on trebalo da bude prvi, čak iako je sam suočen sa nekakvim agresivnim nastupom, diskursom, trebalo da bude taj koji će da spusti loptu, da se seti toga da on predstavlja u ovoj zemlji i levičare i desničare, da predstavlja u ovoj zemlji i konzervativce i liberale, i da pokuša da iznese stav koji je u skladu sa Ustavom ove zemlje, koji ne krši ljudska prava i koji ne pokušava da se obračunava sa neistomišljenicima tako što umesto osporavanja eventualno njihovih pogrešnih stavova, potencijalno pogrešnih stavova, osporava njihov lik i delo u potpunosti.“ Saradnici emisije: Irena Čučković, Iva Gajić, Nemanja Stevanović, Sanja Đorđević, Aleksandra Bučko Pratite nas i na mrežama Facebook, Twitter, Instagram i platformi podcast.rs.

Avion MIG-21 Vojske Srbije srušio se kod Malog Zvornika. Uviđaj je u toku, saopštilo Ministarstvo odbrane. EULEX uhapsio Husni Gucatija, predsednika Udruženja ratnih veterana OVK. Da li bi kineski rudarski gigant Ziđin mogao da završi na sudu zbog zagađenja u Boru?

Koronavirus je ušao u zagrebački Nastavni zavod za javno zdravstvo, ustanovu koja obavlja testiranja na COVID. Cijela smjena je u izolaciji, a neobrađene uzorke preuzimaju druge institucije. Objavljen je plan povratka učenika u školske klupe. Ministarstvo je izdalo ambiciozne smjernice koje ravnatelje škola i nastavnike stavljaju pred brojne organizacijske probleme. U Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa stigla je prijava protiv predsjednika Zorana Milanovića.

Jovan Tišma zapravo nije bio svuda, vrlo verovatno nije stvarno sve uradio, a najverovatnije ne zna baš svakoga. To se samo tako čini većinu vremena. Jovanova karijera obuhvata veliki spektar oblasti: od zabavnog sektora preko tehnologije do finansija. Takođe ima iskustva sa skoro svakom veličinom kompanije, od najopsežnijih startapa do ogromnih multinacionalnih konglomerata. Gde god da je otišao i šta god da je radio, Jovan je pokazao kompetenciju kao zaštitni znak, samopouzdanje i pionirski duh. Advokat po obrazovanju, Jovanovo poslednje interesovanje je u formulisanju regulatornih i zakonodavnih okvira kako bi divlji svet tehnologija zasnovanih na blockchain-u služio našim kolektivnim potrebama sigurno, efikasno i pouzdano. Njegova uloga u Waykichain, kao direktora poslovanja za EMEA, potpomognuta je njegovim velikim iskustvom, superiornom kompetencijom i gotovo intuitivnim shvatanjem unutrašnje logike poslovanja kako bi Waykichain-u pomogao održiv, zdrav i efikasan rast. Takođe, kao ambasador Startup Genome, Jovan povezuje osnivače startapa, zajednice i ključne organizacije i programe za pokretanje startupa u Srbiji. Akcije se sastoje od izgradnje lokalne zajednice Startup Genoma oko koncepta „Startup Agora“: povremeni, ali ekskluzivni susreti za lokalne lidere ekosistema, izgradnju poverenja i saradnju. Takođe, Jovan je predsednik Radne grupe za procenu i koordinaciju primene inovativnih rešenja za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti COVID-19 koju je formiralo Ministarstvo za inovacije i tehnološki razvoj Republike Srbije. Odgovorili smo na 5 pitanja koja ste postavljali tokom sedmice: Na osnovu analize od strane Startup Genome, sta bi domaci startup ekosistem prvo trebao da unapredi?Na koji nacin mislite da bi bilo najbolje podstaci saradnju izmedju domacih startupa?Kako proceniti vrednost startupa za seed investment ako jos uvek ne postoji trakcija/prihodaNeko istraživanje je pokazalo da je Srbija u vrhu sa blockchain devs. Koliko su blockchain projekti sada zastupljeni i da li naziremo regulaciju ovog segmenta?Koji su najveci nedostaci domace startup zajednice?

Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelast Jednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.com/paypalme/agelastpodcast FB: https://www.instagram.com/agelast_/ Instagram: https://www.instagram.com/agelast_/ Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevic Wolt kućna dostava: https://wolt.com/en/discovery (iskoristite kod AGELAST prilikom prve porudžbine i ostvarite 400rsd popusta na kućnu dostavu) Iva Čukić i Marko Aksentijević su predstavnici kolektiva koji nosi naziv "Ministarstvo prostora", a koji je, u stvari, institut za urbane politike. Oni se nalaze na prvoj liniji fronta trenutne borbe za Košutnjak, osnivači su "Ne davimo Beograd", stoje iza ulazaka u Ineks film, bioskop Zvezda, ali su pomogli i mnogim drugim lokalnim organizacijama u edukaciji i organizovanju u odbrani svoje, lokalne zajednice. U ovom podkastu razgovarali smo o prostorima, kako javnim, tako i privatnim, onim koji su pod sporovima, u stečaju, kao i o problemu privatizacije u Beogradu i Srbiji. Kako prostori u kojima živimo, boravimo, u kojima se odvijaju sve naše aktivnosti utiču na nas i naše živote i šta je to što mi možemo da uradimo da ti prostori rade za nas. Producent: Sandra Planojević Hasci-Jare Audio: Marko Ignjatović PR & Organizacija: Sandra Planojević Hasci-Jare Instagram: Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/ Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run/ Marko Ignjatović: https://www.instagram.com/stray_dogg_bg/

U Beogradu proglašena vanredna situacija. Vlada usvojila restriktivne mere za Beograd, kazna za nenošenje maske 5.000 dinara. Studenti protestuju zbog najave iseljenja iz domova, Ministarstvo prosvete navodi da ostaju do 20. jula. Iz Sarajeva krenuo Marš mira u spomen na ubijene Srebreničane. U Turskoj počinje suđenje za ubistvo Kašogija

Uslijed pandemije koronavirusa, australsko Ministarstvo vanjskih poslova je u ožujku izadalo zabranu putovanja u inozemstvo. To je donijelo probleme i putnicima iz hrvatske zajednice koji upravo u ovom dijelu godine najčešće putuju u Hrvatsku. Što se dogodilo s kartama koje su kupili te koja je procedura povrata novca, za SBS Radio govore Štefica Bikeš, Monika Kajin Benussi te upravitelj putničke agencije Sky Air, Robert Špoljar.

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT? "Spojlat" ćemo i reći da je problematika angažiranja paušalnog obrtnika postala još kompleksnija nakon što je 1. 1. 2020. na snagu stupio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Evo i nekoliko razloga zašto: ► U pravilniku se već govori o poslodavcu i posloprimcu, kao da je već riječ o radnom odnosu, a ne o poslovnoj suradnji. Načelo da nitko nije kriv dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne dokaže da jest, izgleda, ovdje ne vrijedi. ► Iako su kriteriji navedeni, nije jasno koliko ih se "smije" zadovoljavati, odnosno - ne smije - da se ne bi prešla ta imaginarna granica između samostalnog i nesamostalnog rada. ► Usprkos kriterijima, na kraju je navedeno da je poreznom inspektoru dozvoljeno dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji nisu navedeni. ► Sve to dovodi do pravne nesigurnosti, jer se očekuje da će praksa biti neujednačena te da će ovisiti o subjektivnoj procjeni pojedinačnih poreznih inspektora. ► A kako će to utjecati na IT industriju? PRIMAJTE NETOKRACIJA NEWSLETTER Besplatno u vašem inboxu ► https://netokracija.com/newsletter DOJAVITE VIJEST Imate prijedlog ili želite dojaviti vijest ► info@netokracija.com PRATITE NETOKRACIJU NA DRUŠTVENIM MREŽAMA Pratite nas na Twitteru ► http://twitter.com/netokracija Pratite nas na Instagramu ► http://instagram.com/netokracija Lajkajte nas na Facebooku ► http://www.fb.com/netokracija PRATITE SVOJE NETOKRATE Ivan Brezak Brkan (IBB) https://www.instagram.com/ivanbrezakbrkan https://linkedin.com/in/ivanbrezakbrkan Mia Biberović http://www.twitter.com/cyberkoza https://www.instagram.com/cyberkoza https://www.linkedin.com/in/miabiberovic/

The Department of Home Affairs has denied medical treatment was delayed for a child injured in a Melbourne detention centre.Advocates claim a two year-old obtained a head injury at the Melbourne Immigration Transit Accommodation Centre, but was taken to hospital approximately five hours later. - Ministarstvo unutarnjih poslova je opovrglo navode da je djevojčici ozlijeđenoj u pritvornom centru prekasno pružena liječnička pomoć.Zagovornici prava pritovrenika navode de da je dvogodišnjakinja zadobila ozljedu glave, no da je tek pet sati kasnije prebacčna u bolnicu.

Bosnia and Herzegovina - affairs in the country for the last seven day - Sedmični izvještaj iz Bosne i Hercegovine: Podjela resora u izvršnoj vlasti načelno dogovorena, ne i konačan dogovor o formiranju Vijeća ministara Predsjedništvo BiH zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH da pošalje protestnu notu Hrvatskoj zbog aktivnosti SOA oko vrbovanja bosanskoheregovačkih građanaOdržan Sarajevo Business ForumStranka demokratske akcije pokrenula inicijativu za formiranje rezervnog sastava policije Federacije BiHPočelo suđenje generalu Armije BiH Atifu Dudakoviću

Tomislav Cerovec je izvršni urednik popularne emisije Dobar Dan Hrvatska na HRT-u, stručnjak za medije i krizne komunikacije, a može se pohvaliti i širokim iskustvima od uredništva emisija vezanih uz gospodarstvo i popratnog komentiranja, glasnogovorništva za Ministarstvo gospodarstva, treninga medijskog i kriznog komuniciranja, te novinarstva i novinskog uredništva. Razgovarali smo o tome kako pristupiti komunikacijama u mediju, prvom dojmu i predstavljanju, te kako - ako se kriza ne može izbjeći - komunicirati u kriznim situacijama. Teme razgovora su: 00:45 - Surove strasti su edukacijski projekt... za Ivana i Sašu 02:20 - Pokušat ću isprve ostaviti dobar prvi dojam 03:00 - Ljudi sve manje komuniciraju? 04:30 - Nemoguće je nekomunicirati, ali moguće je loše komunicirati 06:10 - Malo smo... stisnuti 07:15 - Samopouzdanje, otvorenost, ekstrovertiranost i odnos među njima 08:45 - Mi smo protiv. Uvijek. Protiv svega. 10:15 - U komunikaciji je vrlo važan stav 11:15 - Možete li se predstaviti u minutu ili dvije? 13:20 - Prvi dojam je ekstremno bitan - bitno se znati dobro predstaviti 14:10 - Prilagodba komunikacije situaciji 16:00 - Introverti vole prezentirati konačan produkt, ekstroverti vole prezentirati sebe 17:15 - Šala, glazba,... su (nekad) samo medij da se izbjegne prava komunikacija s ljudima 19:10 - Komunicirati putem masovnih medija je najveći izazov 22:45 - Ako si u ulozi, imaš automatizam 25:00 - Elevator pitch vs. tag line 26:10 - 30 sekundi je dugo. A zamisli koliko je tek duga minuta ili dvije? 27:10 - Ukoliko ti netko ne povjeruje, neće ući s tobom u komunikaciju 27:50 - Razmišljanje u tricama - po tri stvari 28:30 - Nije bitno jesi li Supermen. Bitno je što radiš kao Supermen. 29:30 - Što je to krizno komuniciranje? 31:10 - Ako griješiš (a griješiš!) - učini to brzo 33:00 - Ako si kao političar uspio doprijeti do osobe koju politika ne zanima, onda si dobar političar 33:55 - Od političara očekujem stav. Kada političar kaže "Nemam komentara." - moraš imati komentara!!! 35:30 - Trump kao primjer dobre komunikacije (ali ne dobrog političara) 36:50 - Možeš prešutjeti, možeš izbjeći... ali NIKAD ne smiješ lagati 39:30 - Biti oprezan s onim što izjavljujemo 41:30 - Reci on ona čemu možeš graditi svoju konzistentnost 42:30 - Postoje li opravdanja? 44:00 - Politička iskrenost - oksimoron 44:45 - Kada politički sustav može biti pravedan? 47:00 - Privatne afere se mogu zaboraviti ukoliko se profesionalni dio odradi dobro 50:30 - Gdje je Clinton zajebao u kriznoj komunikaciji? 53:10 - U komunikaciji političar (i bilo tko drugi) ne smije izbjegavati emocije 54:25 - U životu moraš stalno učiti kao da planiraš živjeti vječno 55:30 - Kako si se zainteresirao za kriznu komunikaciju? 56:45 - Za dobru komunikaciju je ključno uvažavati tuđe mišljenje 59:45 - Previše forsiranja svojih argumenata može dovesti do nasilnog prekida komunikacije 1:01:30 - Dobra komunikacija je upravljanje okvirima - ukoliko se u nekom okviru ne slažemo, možemo samo preseliti okvir 1:06:00 - Premijer države se ne mora osvrnuti na pojedinu krizu, mora se osvrnuti na budućnost u kojima će stvoriti uvjete da se slične krize ne ponove 1:07:30 - U komunikaciji ne gubiti vrijeme na stvari na koje ne možeš utjecati 1:10:30 - Posljedica odluke - ali odluku treba iskomunicirati jasno i iskreno čim je donesena, te stati iza nje 1:12:20 - Političar može izgubiti svoju funkciju. Gospodarstvenik može izgubiti puno više. 1:16:00 - Problemi se ne smiju ignorirati. Treba ih priznati, riješiti i reklamirati rješenje 1:19:30 - U komunikaciji ne smiješ pretpostaviti da netko shvaća ono što ti želiš reći 1:21:10 - Tehnologija nas je natjerala na introvertiranost? PREPORUKE ZA LAKŠE I UGODNIJE SLUŠANJE PODCASTA 3 Načina kako slušati podcast Kako slušati podcast u autu koji nema Mp3 player

U svijetu sve više samaca, odnosno onih koji se ne odlučuju na život u braku ili nekoj zajednici. U Velikoj Britaniji je nedavno osnovano Ministarstvo za usamljene, a u Njemačkoj kreiranje sadržaja za samce postao je unosan biznis. Što mlade misle o tome, da li se u budućnosti vide u nekoj zajednici ili preferiraju samački život? Svoja razmišljanja dali su mladi iz Beograda, Banjaluke i Podgorice. Za RSE govori Adnan Lugonić, mladi bh.dramatrug. On se temom usamljenosti današnjeg čovjeka bavio u svojoj drami „Kad bi naglas govorili“, koja je doživjela 40. izvođenje na sceni Kamernog tetara 55 u Sarajevu. Što donosi novi Zakon o studentskom standardu u Unsko-sanskom kantonu? Za RSE govori Franka, ovogodišnja predstavnica Hrvatske na Eurosongu.

Ovaj tjedan u kinima premijere dviju trenutno najisplativijih filmskih franšiza - filmova Marvel Svemira i filmova sufinanciranih sredstvima HAVC-a.

U trenutku kada se odigrava MASKE SU PALE – Protest protiv bahatih nasilnika na vlasti!, objavljujemo 80. Femkanje u kome gostuje Iva Čukić, arhitekta, osnivačica i članica kolektiva Ministarstvo prostora. Sinoć smo u dugometražnom i uzbudljivom razgovoru sa ovom veoma angažovanom autorkom, pokušale da što detaljnije ispratimo razvoj i aktivnosti kolektiva Ministarstvo prostora, a samim tim i inicijative Ne davimo Beograd, Ulična galerija, ekspedicije Inex Film i drugih projekata na kojima je radila. U mnoštvu tema uspele smo da popričamo i o njenoj doktorskoj disertaciji „Uloga privremenih urbanih praksi u aktiviranju prostornih resursa” koju uskoro brani na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Uživajte i nadamo se da ste na protestu!

Ministarstvo graditeljstva ruši bespravne građevine na Viru. Zadovoljavajuće stanje sigurnosti. Ministar Jovanović u Zadru predstavio 1. modul Zdravstvenog odgoja. Obećao završetak Centra na Mocirama