Podcasts about biti

V tokratni oddaji se pogovarjamo z ustvarjalkami gledališkega diptiha Prva beseda je mama in Vranica, ki je premiero doživel lani na odru Male drame SNG Drama Ljubljana. Avtorica besedila Prva beseda je mama je dramatičarka in dramaturginja Tjaša Mislej, Pia Vatovec Dirnbek je avtorica besedila Vranica, na odru ju je spojila Brina Klampfer Merčnik. Vabljeni k poslušanju!

“Ko so bratje svetega Frančiška prepričevali, naj dovoljuje skupne posesti, se je v molitvi obrnil k Kristusu in Gospod mu je odgovoril: »Vzel jim bom vse – zasebno in skupno ...

Tokrat gremo na Beko, kraško vasico na slovensko-italijanski meji v občini Hrpelje-Kozina. Tam je doma Mirjan Valečič, ki pa je trenutno daleč od domačega kraja. Je namreč ključni člen zvenečega imena britanskega kolesarstva, ekipe Ineos Grenadiers. Medtem ko se svetovni kolesarski zvezdniki potijo na »girih, tourih in vueltah«, Mirjan v ozadju upravlja s pravim tehnološkim čudom: ogromnim tovornjakom, ki je hkrati vrhunska kuhinja in restavracija na kolesih. In ker kolesarji ljubijo kavo, ima v tovornjaku še poseben kotiček s kavnim aparatom. Spoznali bomo njegovo nomadsko življenje v zakulisju največjih dirk, kjer si roke podajata stres in izjemna kolegialnost.

Arhitekt in industrijski oblikovalec Saša J Mächtig, ki so mu letos podelili Prešernovo nagrado, je diplomiral na Fakulteti za arhitekturo v Ljubljani pri prof. Edvardu Ravnikarju. Bil je zaslužen za to, da se je leta 2002 ljubljanska Akademija za likovno umetnost preimenovala v Akademijo za likovno umetnost in oblikovanje. Leta 1967 je zasnoval kiosk K67, ki je bil v uporabi po vsej Jugoslaviji in širše, na primer na olimpijadi v Münchnu, kiosk pa so že leta 1970 vključili v zbirko Muzeja moderne umetnosti v New Yorku. Prešernovo nagrado so mu podelili, kot so poudarili v utemeljitvi, za življenjski opus, ki je vzpostavil temelj slovenske sodobne oblikovalske identitete. Zapisali so še, da "njegova praksa temelji na globokem razumevanju razmerja med tehnologijo, prostorom in človekom." Pogovor z nagrajencem je pripravila Tesa Drev Juh, posnel ga je Damjan Rostan.

Umetnik in fotograf Tadej Vaukman se v Galeriji P74 Zavoda P.A.R.A.S.I.T.E predstavlja z novo razstavo Dober sin: manifestiranje mize pri vratih. V predstavljenih delih nadaljuje avtoportrete, dokumentiranje lastne očetovske vloge in meditativne razmisleke, ki se vse bolj obračajo k podrobnostim iz narave in portretiranju za avtorja simbolnih predmetov. Miza pri vratih je stavek, ki ga je Vaukman našel v verzu pesmi Camerona Winterja in vanj simbolno naselil vse občutke, ki ga navdajajo ob čutenju minevanja časa in življenja, ki se, kot pravi sam, odvija, kot da bi gledal film.

Rimski uradnik je okoli leta 112 pisal cesarju v Rim in ga vpraševal kako postopati s kristjani: “Nekako enaki so kot mi, Rimljani, pa vendar popolnoma drugačni ...

Dr. Danilo Türk, tretji predsednik Republike Slovenije, je eden najbolj izkušenih slovenskih diplomatov. Bil je prvi veleposlanik Republike Slovenije pri OZN. Na prelomu tisočletja je na povabilo takratnega generalnega sekretarja Kofija Anana postal njegov pomočnik za politične zadeve. S strokovnjakom za mednarodno pravo smo se pogovarjali o številnih kriznih žariščih po svetu, v Venezueli, Grenlandiji, Ukrajini, Palestini, o upadanju veljave Evropske unije, pa tudi o domači politiki, iskanju novih obrazov ter o ustavnih pristojnostih predsednika države in odnosih z državnim zborom in vlado. Poglavja: 00:00:47 Za razliko od kakega drugega bivšega predsednika ne objavljate veliko zgodb na socialnih omrežjih. Vam ta svet ni všeč? 00:05:05 Svet pretresajo konflikti, pri tem pa so številni zelo kritični do trenutne vloge ZN. Kako jo ocenjujete vi? 00:09:42 Kako gledate na zadnje dogodke v Venezueli? Je to še en poraz mednarodnega prava? 00:20:23 Kako gledate na to in druga dejanja ameriškega predsednika, ki zase pravi, da ne potrebuje mednarodnega prava in da ga lahko ustavi le njegova morala. Bo Grenlandija ostala Grenlandija ali bo spremenila lastništvo in se bo preimenovala? 00:23:46 Se je Evropa v 'boju za Grenlandijo' nekako spet povezala? 00:29:06 Je tudi v Evropi težava v njenem vodstvu? 00:37:30 Je vlaganje v oboroževanje prava smer? 00:40:43 Palestinci so lani dočakali nov obsežen val priznanj v Združenih narodih. Iz Gaze pa še naprej poročajo o smrtonosnih napadih. Na kateri točki tega konflikta smo, vidite možnost dokončne rešitve, bosta na koncu tam vendarle dve državi? 00:51:24 Bo nekoč zaradi vojnih grozodejstev v Gazi prišlo do novih nürnberških procesov? 00:53:40 Kako ocenjujete domačo politiko? Kaj po vašem pomeni razdeljenost volilnega telesa in nenehno iskanje novih obrazov v politiki?

Send us a textAsertivnost se često pogrešno svodi na „lijepo reći nešto“.Ali prava asertivnost nema veze samo s riječima – nego s onim odakle te riječi dolaze.U ovom videu pričam o tome zašto asertivnost nije komunikaciona tehnika, već unutrašnje stanje.O tome kako ne možemo biti istinski asertivni dok smo preplavljeni emocijama, u odbrani ili dok ne čujemo sebe.Ako ti je važno da postaviš granice bez krivice, da se izraziš bez agresije i da ostaneš u kontaktu i sa sobom i s drugima, ovaj video je za tebe.Upis na NLP Practitioner je u toku. Sve informacije: https://martinadjokic.com/edukacija/nlp-practitioner/

U novoj epizodi Radar Foruma, spoljnopolitički komentator Boško Jakšić i njegov gost istoričar Milan St. Protić analiziraju globalne promene koje donosi administracija Donalda Trampa i njihov uticaj na položaj Srbije. Sagovornici razmatraju uzroke krize u SAD, povratak politike sfere uticaja velikih sila i opasnost da Kosovo postane deo šire trgovine između Vašingtona i Moskve. Poseban fokus stavljen je na greške srpske spoljne politike koja je, prema oceni sagovornika, dovela zemlju u poziciju bez pouzdanih saveznika i jasne vizije za budućnost. Više na radar.rs

"Biti kršćanin našeg vremena znači sve naše misli, riječi, radnje i postupke, sve želje i ambicije preispitivati Kristom i provjeravati evanđeljem." Slobodan Lalić

Začenja se cikel Čas je za Brechta! Ob 70-letnici smrti enega največjih nemških dramatikov in reformatorjev gledališča se bodo zvrstili dogodki, ki ne govorijo samo o mračnih časih, v katerih je živel avtor potujitvenega učinka, ampak tudi o mračnem obdobju, v katerem živimo danes. Zakaj nas najbolj potuji tisto, kar se nam zdi domače, samoumevno? Gorazd Rečnik se je pred ljubljansko premiero predstave Življenje in časi Bertolta Brechta v produkciji Anton Podbevšek Tearta v Cankarjevem domu o aktualnosti Brechtova danes pogovarjal z Mladenom Dolarjem, Matjažem Bergerjem, Jakobom Ribičem, Aldom Milohnićem in Leno Prents.

V kratkem se bo odvil katehetski simpozij z naslovom, "Biti katehet z družinam." Spregovorili bomo o tem, kako pomembno je delo katehetov in tudi njihovo izobraževanje. Kakšni so občutki in pričakovanja udeležencev, ki se bodo udeležili simpozija? Za to priložnost bomo v naši oddaji gostili šolsko sestro de Notre Dame, Magdo Burger.

+Da li je Fila uopšte u igri?+Mogu li Bersi do prve pobede protiv Pekersa od 1941?NAŠE DRUŠTVENE MREŽE. PRIDRUŽITE NAM SE I VAN YOUTUBE-A

Gostja oddaje Obrazi sosednje ulice je bila Ina Lutarič Horvat, mariborska tetoverka, ki s svojimi tetovažami osvaja mednarodne konvencije in v mesto ob Dravi že privablja tudi ljudi iz tujine. Spregovorila je o svojih začetkih, o nagradah in zanimivih zgodbah iz sveta tetovaž.

Jože Krečič iz Ajdovščine je tudi po upokojitvi ostal tesno povezan z okoljem, ki ga je zaznamovalo večino njegove poklicne poti. V ajdovskem Mlinotestu je dolga leta skrbel za pekarstvo, danes pa se 77-letni Ajdovec posveča raziskovanju zgodovine podjetja in jo umešča v širši kontekst industrijskega razvoja Vipavske doline. V monografiji Brez moke ne bo kruha razkriva, da je bilo v Zgornji Vipavski dolini v zadnjih štiristo letih vsaj 300 lokacij, kjer je stal mlin. V oddaji Odprto za srečanja bo Nataši Uršič med drugim povedal, kdaj in zakaj je moral biti beli kruh na mizi vseh delavcev ter kateri mlin je najbolj krojil usodo Ajdovščine – danes ene gospodarsko nadpovprečno uspešnih slovenskih občin.

»Biti bogat v svobodi in ne v imetju,« je eno najpomembnejših sporočil svetega Frančiška. Saj poznamo dogodek, ko se je pred sovaščani odrekel imetju in razkošju, da bi bil lahko povsem svoboden za ljubezen. »Srečen je tisti, ki se ničesar ne oklepa,« je zapisal.

Send us a textU novogodišnjoj epizodi podcasta Mentalni nudista pričamo o tome šta znači biti autentičan: kakva ponašanja, odluke i razmišljanja to podrazumijeva i da li postoji finalna destinacija dolaska do potpune autentičnosti.Upis na NLP Practitioner je u toku. Sve informacije: https://martinadjokic.com/edukacija/nlp-practitioner/

Piše Robi Šabec, bere Igor Velše. Zbirka kratkih zgodb Mojce Petaros Nočem več biti nevidna je povedna že s samim naslovom. Nevidnost namreč smemo in moramo interpretirati zgolj kot totalno nasprotje vsega vidnega, kar pa konec koncev pomeni, da vprašanje identitete postane primarni sestavni element pomena »biti viden«. Če bi nadaljevali v tovrstni maniri in se dotaknili t. i. tržaške literarne šole, bi bilo treba dodati, da je na prvem mestu vprašanje narodne identitete, torej biti Slovenec v dvo- ali večkulturnem in večjezičnem prostoru, kar je posebej značilno za dela pisateljev, kot sta Boris Pahor in Alojz Rebula. Tržaška pisateljica Mojca Petaros na tem mestu naredi zarezo, saj je zanjo kot avtorico naslednje generacije, sicer značilna obravnava narodne identitete, vendar ji ostale vrednote, kot sta na primer politična ideologija ali še bolj zasebnost niso podrejene. Nasprotno, v delu Nočem več biti nevidna so pogosti zastavki, ki presegajo vprašanja narodne identitete Slovenca / Slovenke v Trstu, torej zamejstva, in to tudi na način, da trčijo ob vprašanja zdomstva oziroma drugega kot takega. Ta drugi (praviloma) ponuja ogledalo, v katerem protagonisti lahko »postanejo vidni«. Bodimo konkretni in izpostavimo npr. Barbaro v črtici Snežne krogle, ki ob fantu Kataloncu Jordiju v daljnem Madridu reflektira lastno pozicijo in identiteto, da zatrdi: »Kakšno bogastvo je to, da sem doma v dveh jezikih in dveh kulturah!« A olajšanje je zgolj hipno in navidezno, saj v nadaljevanju že sledita trpka ugotovitev in ponovitveni strah pred nevidnostjo, ko se junakinja sprašuje o materinem jeziku svojih morebitnih otrok, rojenih bodisi v tujini bodisi v domačem okolju. Dilema (narodne) identitete sicer ostaja, a je predrugačena, pogojno celo nadgrajena, tako da ne vzdrži več zgolj oznake, ki na eni strani predpostavlja pozitivno vrednoteno slovensko identiteto v opoziciji do negativno obravnavane italijanske. »Ščavo« ni več aktualen, saj je mesto tega »nepotrebnega« drugega zdaj in v avtoričinih črticah nadomestil prišlek, brezdomec, tujec, begunec, Afganistanec … Mojca Petaros to domiselno popiše npr. v zgodbi z naslovom To se pri nas ne dogaja, v kateri obravnava rasizem, zakoreninjen tako v italijanskem predstavniku policijskih enot kot tudi pri zamejcu, klenem slovenskem očetu. Ves problem je pač v tem, da hči, po rodu Slovenka, domov na večerjo prvič pripelje svojega partnerja, ki pa je na žalost tam zbranih napačne barve; je begunec, Afganistanec, se pravi neke vrste »čefur«. Podobno ugotovitev bi lahko razbrali tudi v črtici Čakule, le da tam Afganistanca nadomesti Kubanec. Za avtorico je torej značilno, da narodno identiteto obravnava na manj zavezujoč način, kot je bilo to značilno za omenjene avtorje t. i. tržaške šole, a seveda zgolj v smislu znotraj razmerja Slovenca do Slovenca oziroma Slovenca iz Trsta v razmerju do tržaških Italijanov. Tovrstno obravnavo namreč več kot uspešno nadgrajuje z drugimi dinamikami oziroma relacijami, v katerih mesto tega nesrečnega drugega ni več rezervirano zgolj za tržaškega Slovenca. Tudi zato lahko učenec Jakob iz trdnjave slovenstva pri Sv Jakobu v črtici Domača naloga preprosto zatrdi, da ima raje paneton kot potico. Skozi doživljanje osrednjih protagonistov se Trst – dogodkovni prostor večine zgodb je namreč »mesto v zalivu« – razkriva v vsej svoji multikulturnosti, jasno pa je na ta način izražena tudi njegova nacionalistična komponenta. Ta ni več nastrojena proti nemštvu in še bolj izrazito proti slovanstvu / slovenstvu, kot je bilo nekoč, ampak proti drugemu po barvi kože. Zbirka Nočem več biti nevidna tako tržaškemu in tudi slovenskemu bralcu predstavlja mesto Trst na način, kot ga verjetno lahko ponudi le lucidni tržaškoslovenski pisatelj oziroma pisateljica. Presežki, ki v prvi vrsti poskrbijo za dodatno literarno vrednost dela, so mestoma povsem subjektivni, a vselej subtilni elementi, ki zaznamujejo avtoričino sicer realistično pisanje, vendar pogosto nadgrajeno s posameznimi elementi magičnega realizma – jasno, saj konec koncev nihče ne more rešiti problematike nesrečnega openskega tramvaja, kot je to popisano v kratki zgodbi Vsaka vas ima svoj glas. Naj še dodamo, da se Mojca Petaros v delu ves čas spretno giblje znotraj procesov pripadanja, samospoznavanja, spominjanja, izključevanja, stigmatizacije in drugačenja. Zbirka Nočem več biti nevidna obsega dvajset kratkih zgodb ki s svojimi protagonisti spodbujajo razmislek o (lastnih) prepričanjih o identitetah, pripadnosti, drugačnosti, izključenosti oziroma vključenosti in multikulturalizmu.

NAŠE DRUŠTVENE MREŽE. PRIDRUŽITE NAM SE I VAN YOUTUBE-A

V Strasbourgu je bila podeljena nagrada Saharova za svobodo misli, ki velja za najvišjo nagrada EU za človekove pravice. Letošnja prejemnika nagrade za svobodo misli, ki jo podeljuje Evropski parlament, sta, trenutno v zaporu zaprta, poljsko-beloruski novinar Andrzej Poczobut in novinarka Mzia Amaglobeli. Predsednica EU parlamenta Roberta Metsola je izrazila solidarnost z zaprtima novinarjema ter pozvala k njuni takojšnji izpustitvi.

Nekaj časa je bilo zabavno živeti življenje drugega, dokler, dokler se ni od nekod prihulila želja biti to, kar si … Pripoveduje: Damjana Černe. Napisala: Manka Kremenšek. Posneto v studiih Radia Slovenija 1995.

Na god svetega Miklavža smo se dotaknili ene najlepših in hkrati najtežjih resnic družinskega življenja: brezpogojnega darovanja. Miklavž nas vsako leto spominja na dar, ki ni kupčija in ne pričakuje povračila. A kako takšno darovanje živeti doma – v odnosih, kjer so ranjenosti, pričakovanja in neizrečene potrebe največje? Z nami je bil frančiškan in klinični psiholog p. dr. Christian Gostečnik. Svoje vprašanje za gosta lahko posredujete na: za.zivljenje@ognjisce.si

Dramatičarka in pisateljica Tjaša Mislej je ena najpomembnejših avtoric mlajše generacije. Za dramo Naše skladišče je prejela nagrado Slavka Gruma, besedilo pa je bilo vključeno tudi v lanski izbor za maturitetni esej iz slovenščine. Letos je v SNG Drama Ljubljana zaživela njena nova drama Prva beseda je mama, za katero je bila avtorica nominirana za nagrado Slavka Gruma in nagrajena na Draminem natečaju za izvirno dramsko besedilo. Radijsko izvedbo besedila smo jeseni kot petdelno serijo predvajali tudi na Radiu Slovenija. Tjaša Mislej se letos prvič predstavlja tudi kot pisateljica s svežo zbirko kratke proze Ocean na steni. O svojem aktualnem ustvarjanju in novih projektih govori v pogovoru s Kajo Novosel. Tonska mojstrica: Klara Otorepec

Društvo slovenskih režiserjev in režiserk je konec novembra podelilo nagrado bert za življenjsko delo na področju filmske igre. Prejela jo je filmska in gledališka igralka Silva Čušin, članica ansambla SNG Drama Ljubljana. Pred leti je za življenjsko delo že prejela Borštnikov prstan, največje priznanje za igralsko umetnost na Slovenskem, leta 2022 pa za delo pri filmu in televiziji nagrado Ite Rine. Silva Čušin je nastopila v filmih, kot so Sanremo, Jaz sem Frenk, Izbrisana, Ivan, Inferno, Srečen za umret, 9:06, Estrellita – pesem za domov, Predmestje, Šterkijada. Leta 2022 se je s Silvo Čušin pogovarjala Tina Poglajen.

Petra Meterc se je pogovarjala s Petro Seliškar, režiserko, scenaristko in producentko, avtorico večkrat nagrajenega filma Gora se ne bo premaknila. Petra Seliškar je v gorah Severne Makedonije preživela pet poletij; nastala sta dva filma Gora se ne bo premaknila in Poletne počitnice, ki je namenjen mladim. Ton in montaža Robert Markoč.

Zakaj se generacija, ki šele stopa v odraslost, vse pogosteje odloča za estetske posege in celo plastične operacije? Plastični kirurgi po svetu opozarjajo, da se starostna meja njihovih pacientov hitro niža, vse večkrat se zanje namreč odločajo najstniki in mladi odrasli, še preden se v svojem telesu zares počutijo domače.V slovenskih estetskih klinikah Fabjan in Juventina opozarjajo na nujnost konservativnega pristopa, številne posege pri mladih odsvetujejo, saj pravijo, da so nepotrebni ali celo škodljivi. Ob tem izpostavljajo še tveganja medicinskega turizma: vse več mladih zaradi nižjih cen potuje v Turčijo ali Srbijo, kjer se pojavljajo zapleti, od okužb in poškodb živcev do posegov v hotelskih sobah. Sogovorniki: Samir Horvat in Žan Kajtna, Golden Boys Lucija Čevnik, doktorica sociologije in specializantka lacanovske psihonalaize dr. Uroš Ahčan, specialist splošne kirurgije ter specialist rekonstruktivne, plastične in estetske kirurgije dr. Matic Fabjan, specialist plastične kirurgije Zapiski: Vroči mikrofon - Lepotni posegi na črnem trgu in v rokah amaterjev Knjiga: Super market lepote, Uroš Ahčan Foto: Golden Boys

Podkast pod zaštitom Međunarodnog PEN centra "Dobar loš zao", za razliku od rafinerije u Pančevu, radi punom parom i donosi novu epizodu! U prvom delu emisije, Nenad Kulačin i Marko Vidojković zaključili su da uskoro slede nekažnjena ubistva novinara, upitali su se šta bi navelo Sisolinija da manje blebeće, analizirali su literarne aktivnosti srpskih dobrovoljaca na Jevrejskom groblju i pozdravili poraz SNSD u Republici Srpskoj. Gost je ekonomski ekspert i direktor FEFA instituta, Goran Radosavljević. U danu u kom se Sisolini javno sramotio govoreći o NIS-u, profesor Radosavljević je na maestralan način, uzduž i popreko analizirao energetski ćorsokak u kom se Srbija našla. Ovo nije ni delić tema o kojima je gost govorio, pa je tako bilo reči još o inflaciji, sitomaštvu, nenormalnom zaduživanju, varljivoj statistici, brojnim ekonomskim zloupotrebama režima i mnogo čemu drugom. U Magarećem kutku saznaćete da se rakija stara 30 godina pije isključivo na eks. Da bi DLZ opstao pretplatite se na patreon.com/ucutatinecemo ili pošaljite donaciju na PayPal ucutatinecemo@gmail.com. Na isti mejl možete naručiti DLZ merch, sa novogodisnjim popustom!

Ob skodelici ceremonialnega kakava smo nadaljevali pogovor z Rasti Rastkom Križančičem. In pogovor je stekel o tem, kako dobro je biti "jaz", v svoji energiji in edinstvenosti.Ko nas vodi želja, da bi bili všeč, nezavedno stopamo stran od sebe. Prilagajamo ton glasu, izraze na obrazu, celo misli in prepričanja – vse zato, da bi ostali sprejeti, pohvaljeni, neizločeni. Vendar ima ugajanje svojo ceno.Sčasoma začnemo dvomiti vase. Ne vemo več, kaj si v resnici mislimo, kaj si želimo, kaj čutimo. Odnos do sebe postane pogojen – »v redu sem, če me drugi potrdijo«. Biti sam svoj pomeni stopiti iz tega kroga. Je proces, ki zahteva pogum: postaviti mejo, tvegati nerazumevanje, izbrati svojo resnico namesto všečnosti. A v zameno dobimo nekaj veliko večjega – notranjo jasnost, spoštovanje do sebe in svobodo, ki ne temelji na odobravanju, temveč na samospoštovanju.

Vlada Viktorije objavila je konačni izvještaj istrage o iskustvima žena s bolom – i to je štivo koje izaziva nelagodu. Izvještaj, zasnovan na iskustvima 13.000 žena i djevojaka, otkriva rodne razlike u zdravstvu, medicinsku pristrasnost, seksizam i mizoginiju, te osjećaj da ih zdravstveni radnici često ignorišu ili odbacuju – problemi koji su rašireni u čitavom zdravstvenom sistemu Viktorije. Može li se to promijeniti?

Slovenščina od vrtca do univerze je eden od ciljev koroških Slovencev. Pri tem lahko pomembno vlogo igra tudi študij slovenščine na celovški univerzi, ki v okviru Inštituta za slavistiko poteka že pol stoletja. Za razvoj jezika so pomembni tudi ekonomski dejavniki in kot ugotavlja doktor Klemen Lah, lektor za slovenščino na Reki in v Zadru, bi veljalo že obstoječe dobre prakse nadgraditi z večjo promocijo slovenske kulture na Hrvaškem. Krepitev gospodarskih temeljev pa je pomemben dejavnik za mlade rojake v sosednjih državah, so se strinjali udeleženci konference v Trstu, namenjene perspektivam mladih. Manjšina potrebuje ne le podjetnike, temveč tudi kadre, ki bodo skupnost vodili v prihodnje, pravi predsednik Slovenske deželne gospodarske zveze iz Trsta Fabio Pahor. Nina Malalan pa je prepričana, da z dvo - ali večjezičnostjo postaneš čustveno bolj občutljiv in prilagodljiv. Za ohranitev in razvoj slovenskega jezika so pomembni tudi mediji in tega se dobro zavedajo tudi v Porabju.Foto (USZS): 3. letna konferenca Zamejske gospodarske koordinacije posvečena mladim

Dr Danilo Mihajlović gost je Vladimira Stankovića u 195. epizodi podkasta Biznis priče.

Ob 10. obletnici pariškega podnebnega sporazuma in 30. podnebni konferenci Združenih narodov, ki poteka v Belému v Braziliji, ne smemo zanemariti podatka, da samo odstotek najbogatejših Zemljanov povzroči toliko izpustov toplogrednih plinov kot dve tretjini človeštva. Ta odstotek tudi močno zavira podnebno ukrepanje. Lobisti fosilne industrije imajo zadnja leta na podnebnih konferencah skupno večje delegacije od katere koli posamezne države. Veliko povedo že same lokacije podnebnih pogajanj, ki so že več let zapovrstjo pomembne naftne države. Medtem podnebne spremembe najbolj ogrožajo prav revnejšo večino. In ne le to, tudi ukrepi, ki jih v imenu zelenega prehoda sprejemajo države, velikokrat prizadenejo iste ljudi. Zato toliko govora o nujnosti pravičnega zelenega prehoda.

"Pojam kršćanin u svome originalu označava osobu koja svojim životom nalikuje Isusu Kristu. Pripadnost Kristu nije religioznost ili formalnost već duboka i iskrena predanost vjeri potvrđena kroz životne odluke i svakodnevne postupke." Robert Starčić

Ana Sneeringer je priznana sodobna umetnica, ki je svoj likovni talent odkrila skoraj po naključju. Živela je v Sloveniji, Jordaniji, Franciji, Rusiji, Dominikanski republiki, na Nizozemskem, in v Indiji, z družino pa se je zdaj ustalila v Alabami v ZDA. Povsod se je vključevala v organizacije, ki so povezovale ženske, tudi zato imajo njene ženske figure na licu naslikan krog, ki simbolizira skupnost, povezanost. Pripoveduje o umetniški sceni v domačem mestu Montgomery, o življenju v zvezni državi, kjer je splav prepovedan, pa tudi o šolskem sistemu in strahu, da bi v šoli prišlo do strelskega napada.

Zoran Salopek je mislilac, praktičar i autor knjige "Ego, ljubav istina". Istražuje smisao i svrhu života, bavi se Egom i emocionalnom zrelošću. _______________________________________________________________________________________________

Send us a textMožete me pronaći na:Website: https://martinadjokic.com/Instagramu: https://www.instagram.com/martina.djokic/

+ U REPRIZI SB FILA OPET BOLJA! DŽO BUROU POVREĐEN!NAŠE DRUŠTVENE MREŽE. PRIDRUŽITE NAM SE I VAN YOUTUBE-A

+ REVANŠ SUPERBOULA 59 U DRUGOM KOLU, DA LI SU BAFALO BILSI NAJBOLJI TIM U AFC?NAŠE DRUŠTVENE MREŽE. PRIDRUŽITE NAM SE I VAN YOUTUBE-A

Ja sam Aleksandra Vančevska, geštalt terapeutski savetnik i UKCP terapeut pod supervizijom. Cilj mi je da kreiramo prostor gde se uspeh sastaje sa spokojem. Želim da podržim one koji u životu dosta postižu da nauče kako da stave negu sebe, autentičnost i ispunjenje na prvo mesto, a da pritom ostanu uspešni u onome što rade. Zakaži sesiju: https://calendly.com/aleksandra-vanchevska/discovery-callZa informacije o radu sa mnom posetite https://aleksandravancevska.com/linkovi/

V tokratni petkovi Centrifugi avtor Igor Bergant išče razloge, zakaj bi moralo prav nam v Sloveniji biti še kako vredno prizadevati si za boljši svet, četudi je zbezljal precej daleč proti norosti. In čeprav k tej norosti znamo tudi sami nekaj prispevati, pa ne le v slabem.

SPECIJALNO UKLJUČENJE: Hasan Bratić koji je iz prve ruke pratio dolazak i uspon, pa i pad Hornera. Pričamo o tome šta sve ovo znači za ceo tim ljudi u Red Bullu, kao i na kompletno tržište vozača, pa i na Helmuta Marka.OMV, ZVANIČNI PARTNER LAP 76 ⛽️Preuzmite OMV MyStation mobilnu aplikaciju, podržite Lap 76 - https://www.omv.co.rs/sr-rs/mystationPretvorite poene u trenutke radosti - svaka kupovina na OMV stanicama vam donosi poene, koje možete pretvoriti u trenutke radosti u prodavnici OMV-a.Pri kupovini goriva, preporučujemo MaxxMotion, za koji ostvarujete i popust!

U novoj epizodi Radar Foruma, Radina Vučetić, profesorke istorije, ugostila je reditelja Ivana Vanju Alača. Povod za razgovor bio je sve vidljiviji politički obračun sa umetnicima i akademskom zajednicom – od uskraćivanja sredstava, preko partijskih postavljenja, do otvorene represije. Kao neko ko dolazi iz sveta univerziteta i prati zbivanja u kulturi, Radina Vučetić je oštro reagovala na izostanak odlučne reakcije umetničke scene povodom postavljanja Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta. „Za mene je sve što se desilo posle tog postavljenja bilo vrlo neprijatno iskustvo. Kao profesorka univerziteta, koja zna kroz šta prolaze i profesori i studenti – očekivala sam da pozorišta stanu. Ako je kraj sezone blizu – pa neka stanu! Ako mi možemo da blokiramo raskrsnicu, mogli su i glumci da blokiraju Vasinu ulicu. A ne da imamo jedno saopštenje koje su čuli samo oni koji su ga pisali.“ Vanja Alač ne krije da je i sam bio duboko razočaran reakcijom pozorišne zajednice, posebno imajući u vidu ozbiljnost trenutka i simboličku težinu onoga što je usledilo nakon postavljenja Bokana. „To što je pozorište reagovalo saopštenjem je kao da na požar odgovoriš tako što zalivaš biljke. Očekivao sam više. I spreman sam da idem bilo gde – ako pozovu kolege iz Narodnog pozorišta. Samo ne mogu ja da počinjem borbu koja nije moja.“ Više na radar.rs

Branko Jereminov, bivsi kosarkas i član zlatne generacije '87, koja je predvodjena Teodosicem,Aleksandrovim,Tepicem i Labovicem pokorila evropu u svim mladjim selekcijama novi je gost Jao Mile podcast-a.SWISH TALENT COMBINE - više informacija na linku ispod https://www.theswish.app00:00:00 Uvod00:02:00 Pisac00:09:50 Zlatna generacija00:13:50 Dominacija00:28:05 Trenutni posao00:35:43 EL/NBA00:44:33 Odrastanje00:53:40 Hemofarm01:04:40 Tamiš01:13:00 Segedin/Doha01:26:00 Rumunija/Portugal01:37:07 Naj protivnik01:38:40 Naj talenat01:43:30 Benefiti 01:51:23 Savet za mladeThumbnail designer:https://instagram.com/design33_mk?igshid=MzRlODBiNWFlZA==Pratite nas na društvenim mrežama!Instagramhttps://www.instagram.com/jaomile_podcast/Facebook https://www.facebook.com/JAOMILEPODCASTTikTokhttps://www.tiktok.com/@jaomile_podcastTwitter https://twitter.com/mileilicGost: Branko JereminovDatum: 28. maj 2025. Autor i domaćin: Mile IlićLokacija: Studio na kraju UniverzumaProdukcija: Infinity Lighthouse#jaomilepodcast #brankojereminov #swishfindyourway #djokovic #crvenazvezda #kkpartizan #findyourway #nba  #nikolajokic #abaliga #jokic #bogdanovic #euroleague #doncic #nikolatopic

Have A Sip tuần này là sự kết hợp giữa cuộc trò chuyện của hai bạn nhỏ đang trong độ tuổi teen - Linh Louis & Sol, và cuộc trò chuyện giữa host Thùy Minh & ca sĩ Đoan Trang, những bà mẹ “thế hệ mới” cũng đang trong hành trình học hỏi và thay đổi bản thân.Cũng như bao bà mẹ khác, Thùy Minh & Đoan Trang cũng có những bối rối nhất định khi làm mẹ, đặc biệt là thời điểm con mình bước vào giai đoạn rực rỡ nhất nhưng cũng mong manh nhất - tuổi teen. Ở độ tuổi này, mỗi bạn nhỏ như một mầm cây đang lớn – khát khao được hiểu, được chạm đến thế giới, nhưng cũng rất dễ tổn thương. Những ảnh hưởng, áp lực vô hình từ học tập, bạn bè, mạng xã hội hay chính sự kỳ vọng từ người lớn có thể khiến các em rơi vào trạng thái tiêu cực, thậm chí là trầm cảm nếu không có sự đồng hành kịp thời từ gia đình.Cuộc trò chuyện không chỉ mở ra nhiều góc nhìn về hành trình đồng hành cùng con của phụ huynh, mà còn là lời nhắc nhở về “ánh mặt trời” luôn tồn tại bên trong mỗi đứa trẻ. Nguồn năng lượng ấy luôn hiện hữu nhưng dễ bị che khuất nếu như không có ai đồng hành để giúp các em hiểu rằng điều tốt đẹp sẽ luôn đến, thử thách hay tiêu cực rồi cũng sẽ qua đi, tựa như mặt trời lặn rồi sẽ lại mọc lên vào ngày mai. Đôi khi chỉ đơn giản là được tiếp xúc với thiên nhiên trong lành, được lắng nghe, được tin tưởng và yêu thương, các em sẽ lại tỏa sáng rực rỡ.#HaveASip #HaveASipKids #Vietcetera #Vietcetera_Podcast #HAS220 #HELLOHELIO #HELIObyBITIS #buocvephiamattroi—Cảm ơn Helio by Biti's đã đồng hành cùng Have A Sip. Helio by Biti's - thương hiệu thời trang dành cho tuổi mới lớn với thông điệp hướng bản thân và suy nghĩ về phía mặt trời, tích cực và tươi sáng!—Cảm ơn Cafe Nestling (D11, Tilia Residence, Empire City, TP. HCM) đã hỗ trợ địa điểm ghi hình cho tập Have A Sip này.—Đừng quên có thể xem bản video của podcast này tại: ⁠⁠⁠⁠YouTube⁠⁠⁠⁠Và đọc những bài viết thú vị tại website: ⁠⁠⁠⁠Vietcetera⁠⁠⁠⁠—Yêu thích tập podcast này, bạn có thể donate tại:● Patreon: ⁠⁠⁠⁠https://www.patreon.com/vietcetera⁠⁠⁠⁠● Buy me a coffee: ⁠⁠⁠⁠https://www.buymeacoffee.com/vietcetera⁠⁠⁠⁠Nếu có bất cứ góp ý, phản hồi hay mong muốn hợp tác, bạn có thể gửi email về địa chỉ ⁠⁠⁠⁠team@vietcetera.com

U ovoj epizodi razgovaramo otvoreno, sirovo i bez filtera o iskustvu poroda, postpartuma, emocionalnim rollercoasterima, ali i o tome kako izgleda kad (još) nisi mama.Eva dijeli kako je izgledao njezin porod, što je značilo proći kroz dogovoreni carski, noći bez sna, osjećaji krivnje i transformacije koju nosi majčinstvo.Marie je tu kao prijateljica – ali i kao žena koja nije mama. Zajedno otvaramo prostor za obje strane priče: onu u kojoj si postala roditelj, i onu u kojoj nisi. I pitaš se je li to uopće za tebe.A zajedno se pitamo: "Moraš li postati mama da bi bila “cijela”?"Što dotaknemo u ovoj epizodi:granice u radu s ljudima i kako naučiti da ne spašavaš sveprvi dani nakon poroda fizička iscrpljenost, hormonalni kaos i osjećaj da si „samo tijelo“kako izgleda kad pokušavaš biti dobra mama, a u tebi kuha frustracijaemocionalna regulacija – za mamu i za bebu – i zašto nije isto što i potiskivanjeosjećaj krivnje kad napraviš nešto za sebe (i zašto se ipak trebaš maknuti)vrijednost ženskih krugova, ranjivosti i iskrene podrške među mamamašto kad nisi majka – i osjećaš da ti društvo govori da ti nešto faliOvo svakako nije vodič, ali iskren razgovor između dvije prijateljice s različitim iskustvima. Ako si mama, možda ćeš se prepoznati. Ako nisi – nadamo se da će ti ovaj razgovor pomoći da se osjećaš manje sama u tome. :)Epizoda:00:00 Uvod & spontani razgovor04:00 Psihijatrija10:10 Granice u radu s ljudima14:00 Life updateovi18:20 Dogovoreni porod20:35 Život s malom bebom23:07 Mamin krug i podrška27:13 Rad na sebi kao garancija za opušteno roditeljstvo?34:20 Odgovornost, briga, co-dependency49:49 Evin porod58:40 Ženska rezelijentnost01:05:30 Marieno razmišljanje o temi trudnoće01:10:00 Uloge, identitet i vrijednost žene01:26:00 Želim ili ne želim djecu?01:28:40 Pritisak odluke☕ Počasti nas s kavom ako ti se svidjela epizoda: www.buymeacoffee.com/pomalotoomuchPOVEŽITE SE S NAMA:Eva: www.instagram.com/toomuchevaMarie: ⁠⁠⁠⁠www.instagram.com/mariewasler⁠⁠⁠⁠Slušajte, gledajte & subscribeajte naš podcast:YOUTUBE: https://bit.ly/3ytU2hPSPOTIFY: https://spoti.fi/3RNtHCjAPPLE: ⁠⁠⁠⁠https://apple.co/3RNuD9W⁠⁠⁠⁠Ako nam se želiš zahvaliti za naš rad i trud, bile bismo ti zahvalne da ovu epizodu podijeliš na svojim društvenim mrežama ili svojim prijateljima i da nas označiš (@toomucheva, @mariewasler) te da podcast ocijeniš i/ ili komentiraš na platformi na kojoj nas slušaš. Hvala ti!

Ernest Radjen, kosarkaski trener koji je svoju karijeru zapoceo u Vojvodini a nastavio kroz Grcku,Tursku i Kinu i novi je gost Jao Mile podcast-a.U Kini je proveo poslednjih 12 godina.00:00:00 Uvod Ernest Radjen00:05:40 Akademija00:07:54 Kampovi00:23:23 EL00:32:20 NBA u Evropi00:39:20 Koledz00:43:16 Jokic/Doncic00:46:30 Odrastanje00:50:03 Mastanja i Uzori00:59:07 Tranzicija01:02:10 Solun01:11:22 Kina01:22:02 Japan01:23:00 Uklapanje NBA igraca01:36:44 Najtalenat I Benefiti01:38:21 Savet za mlade01:41:12 TOP 501:47:30 KnjigaThumbnail designer:https://instagram.com/design33_mk?igshid=MzRlODBiNWFlZA==Pratite nas na društvenim mrežama!Instagramhttps://www.instagram.com/jaomile_podcast/Facebook https://www.facebook.com/JAOMILEPODCASTTikTokhttps://www.tiktok.com/@jaomile_podcastTwitter https://twitter.com/mileilicGost: Ernest Radjen Datum: 7. maj  2025. Autor i domaćin: Mile IlićLokacija: Studio na kraju UniverzumaProdukcija: Infinity Lighthouse#jaomilepodcast #ernestradjen #swishfindyourway #djokovic #crvenazvezda #kkpartizan #findyourway #nba  #nikolajokic #abaliga #jokic #bogdanovic #euroleague #doncic #nikolatopic

Các bạn có thể nghe chương trình trên các nền tảng Podcast: The Quoc Khanh Show ► Apple Podcast: https://apple.co/2REjYFm ► Spotify: https://spoti.fi/3v5Dpo9 Vưu Lệ Quyên là Tổng Giám đốc công ty Biti's, một doanh nghiệp chuyên về sản xuất giày, dép tại Việt Nam với quy mô hơn 9.000 nhân viên cùng slogan nổi tiếng “Biti's – Nâng niu bàn chân Việt.” Chị được vinh danh là “Nhà lãnh đạo xuất sắc châu Á” tại giải thưởng ACES 2021, đạt danh hiệu “Lãnh đạo truyền cảm hứng Vietnam Excellence” do Anphabe kết hợp VCCI bình chọn. Chị cũng là người khởi xướng và nuôi dưỡng dự án HappyBiti's, Trạm hạnh phúc Biti's HappyKids và đồng hành cùng dự án HappySchool. Trong tập này của Mindful Leadership, chị Vưu Lệ Quyên chia sẻ hành trình áp dụng mô hình Tổng Hạnh phúc Quốc gia (GNH) vào doanh nghiệp Biti's để thay đổi văn hóa làm việc vốn dựa trên nền tảng của sự kỷ luật, tôn ti trật tự và nỗi sợ sang văn hóa yêu thương và hạnh phúc. Trong quá trình này, có không ít thử thách, kháng cự đến từ tập thể, cùng những thứ phải đánh đổi khi quyết định đi theo con đường xây dựng doanh nghiệp hạnh phúc. Vậy đâu là những bài học mà chị Vưu Lệ Quyên đã đúc kết sau 7 năm thực hiện mô hình này? Hãy cùng đón xem cuộc trò chuyện của chị Vưu Lệ Quyên và Host Quốc Khánh trong tập mới của Mindful Leadership Mùa 2.  Chân thành cảm ơn Tập đoàn GELEX đã đồng hành cùng chúng tôi trong nội dung của chuỗi podcast này. Chân thành cảm ơn đối tác địa điểm quay - An Space. #Vietsuccess #TheQuocKhanhShow #MindfulLeadership #MindfulLeadershipMua2  Timestamps: 00:00 - Giới thiệu chương trình 01:37 - Hoạt động 7 ngày thanh lọc thân tâm 07:07 - Khó khăn khi cởi mở tâm 09:32 - Sự kỳ vọng dành cho Biti's 11:51 - Con đường tìm hiểu về hạnh phúc 18:33 - Học được gì sau khi trải qua biến cố mất chồng? 22:53 - Biến cố cá nhân là lý do chị muốn xây dựng công ty hạnh phúc? 26:13 - Điều gì khiến chị ra quyết định thay đổi cách thức làm Marketing của Biti's? 28:54 - Cách ra quyết định của lãnh đạo nữ 30:25 - Coming up 30:50 - Sự chuyển mình của Biti's từ văn hóa sợ hãi sang yêu thương 34:45 - Văn hóa yêu thương có làm giảm tính kỷ luật của tổ chức? 37:56 - Văn hóa hạnh phúc tác động gì đến năng lực đội ngũ? 45:03 - Chuẩn bị như thế nào cho giai đoạn chuyển giao? 48:24 - Nhân viên trẻ có gặp khó khăn khi thực hành mô hình hạnh phúc? 50:17 - Làm sao nếu chương trình này không được ai hưởng ứng? 52:40 - Thể trạng công ty nào sẽ phù hợp để dùng “bài thuốc” hạnh phúc? 56:57 - Trở ngại khi triển khai chương trình retreat? 59:27 - Kinh nghiệm theo đuổi mô hình doanh nghiệp hạnh phúc sau 7 năm 01:02:11 - Coming up  01:02:38 - Một doanh nghiệp hạnh phúc sẽ đánh đổi điều gì? 01:08:28 - Đánh đổi lợi nhuận có đồng nghĩa với việc không có tham vọng doanh thu? 01:10:05 - Thử thách và tương lai sắp tới của Biti's 01:17:18 - Chị đã nhìn thấy điều thú vị gì trong tâm mình? 01:19:59 - Công thức hạnh phúc của riêng chị 01:22:44 - Còn điều gì khiến chị bận tâm với Biti's? 01:25:35 - Chào kết Credits: Dẫn chuyện - Host | Quốc Khánh Kịch bản - Scriptwriting | Quốc Khánh Biên Tập – Editor | Thu Bình Truyền thông - Social | Vy Thúy, Vy Trần Trợ lý Sản xuất - Production Assistant | Nhu Mỳ  Quay Phim - Cameraman | Ninh BW Film & Photo Âm Thanh - Sound | Tấn Hiếu Hậu Kì – Post Production | Tấn Hiếu Nhiếp Ảnh - Photographer | Ninh BW Film & Photo Thiết kế - Design | Dương Vũ Các bạn cũng đừng quên đăng ký Newsletter của Vietsuccess để không bỏ lỡ những nội dung thú vị khác được cập nhật vào mỗi 9h sáng thứ Năm hàng tuần nhé! https://vietsuccess.asia/newsletter/ Đồng thời, tham gia Vietsuccess Community để thảo luận và đóng góp ý kiến đa chiều về các chủ đề Kinh tế, Kinh doanh, Giáo dục và Phát triển Bản thân tại: https://zalo.me/g/olbbrm500 ---------------------------------- Theo dõi và kết nối với Vietsuccess tại đây: ► Facebook:   / vietsuccess   ► Instagram:   / vietsuccess.asia   ► Email: team@vietsuccess.asia ---------------------------------- © Bản quyền thuộc về Vietsuccess, vui lòng không reup dưới mọi hình thức © Copyright by Vietsuccess ☞ Do not Reup

Biti majka nije uloga, to je nešto najlepše na svetu, ali nije sve što jedna žena može i treba da bude, priča u novoj Mamazjaniji Marta Lović, poznatija na mrežama kao Mada Faka Maka, mama četvoromesečnog Tadije, koji je njenom suprugu i njoj stigao kao „novogodišnji paketić“. Želja da postane majka, kod Marte se, kaže, javila, onda kad je shvatila da više ne želi da bude sebična. „Bilo je vreme da moje potrebe padnu na drugo mesto, prosto svi smo mi sebični dok smo mladi i bez dece i to je normalno i skroz u redu. Međutim, kad sam upoznala mog muža i zaljubila se, jako brzo smo se i venčali, poželela sam da tu ljubav podelimo sa trećim bićem, a onda i sa četvrtim, petim, videćemo“, sa osmehom priča naša gošća. Na nju nisu mnogo uticala upozorenja, predviđanja i zastrašivanja koja su stizala sa svih strana i koja često okružuju trudnice sa pričama o mogućim komplikacijama na porođaju, teškoćama sa bebom u prvim mesecima, problemima u braku zbog hormona, psiho-fizičkih promena i tome slično. „Očekivala sam da se nešto od toga obistini, ali nije, nekako je sve do sada išlo lagano i bez stresa. Tadija je divna beba, toliko da ne smem svima to da pričam jer ima majki koje mesecima ne spavaju. On se do ujutru ne budi, a zaspi u osam uveče. Dobro jede, veseo je, a sa nama učestvuje i u videima koji su duhovitog sadržaja. Nekako sa njim je sve lakše, daje nam dodatnu energiju i inspiraciju“. Ljubav i međusobna podrška između Marte i njenog supruga, doprineli su da i Tadija bude mirna i zadovoljna beba. „Verovatno ima veze sa našim odnosom u kući, jer nekako toliko smo ga želeli i bili presrećni kad se rodio, da beba to oseća. Kad nismo kod kuće, samo čekamo da se vratimo i da budemo sa njim jer nam nedostaje. Sve te priče da ću ‚tek videti kako će nam biti i šta me čeka‘, još se ne dešavaju, a nadam se i da neće, ali ljudi iz najbolje namere imaju potrebu da upozore, pa to nekad dobije neočekivne razmere i ne zvuči baš dobronamerno“, priča Marta. Ona ističe da je na porođaju, a kasnije sa bebom super prošla, ali da ima pomoć njene i Lazarove majke, pre svega, ali tu su i drugarice i ona i suprug koji sve dele. Ipak, nisu svi te sreće. „Ima žena koje su same sa detetom i nije im lako. Majke koje rade kao preduzetnice, recimo, nemaju nikakve benefite, niti privilegije u društvu, a o tome niko ne govori“. Takođe, ženama često treba pomoć nakon porođaja, jer nisu sve u dobrom psihičkom stanju, ističe ona, i normalno je da dođe do promena, ali ovde podrška izostaje, što mora da se menja. „Kao neko ko se bavi društvenim mrežama, meni nije bilo teško da se brzo vratim na posao, iz porodilišta sam snimala video i izvinjavala se pratiocima što kasnim, jer ‚eto, porodila sam se‘. Iako mi često treba predah i od mog posla, drugačije je onima koje rade same, vode firmu i izdržavaju porodicu. Previše očekivanja je danas na ženama, koje su i majke“, objašnjava Marta. Okolina je ta koja postavlja imperative i očekivanja. „Kad smo suprug i ja otišli jednom na rođendan, a Tadija je imao samo mesec dana, ‚razapeli‘ su me na mrežama. Kako sam mogla da ostavim dete, zašto foliram da se dobro provodim na rođendanu, kad je to nemoguće i tome slični komentari. Ljudi prosto sebi mnogo daju za pravo. Mi smo savesni i brižni roditelji, a imamo pravo i jedno na drugo, ipak smo nas dvoje par, a ljudi često zaborave da su u braku jer se opsesivno posvećuju deci. Dete je srećnije, ako su roditelji srećni, zadovoljni i ostvareni jer onda i sa decom imaju bolji i kvalitetniji odnos“, zaključuje Marta.

-Pisatri pobedio s pol-pozicije, peti put ove sezone u pet trka najbrži iz kvalifikacija trijumfuje!-Da li je Ferrari imao šansu za pobedu do vozila bezbednosti?-Prvi poeni za Alpine.OMV, ZVANIČNI PARTNER LAP 76 ⛽️Preuzmite OMV MyStation mobilnu aplikaciju, podržite Lap 76 - https://www.omv.co.rs/sr-rs/mystationPretvorite poene u trenutke radosti - svaka kupovina na OMV stanicama vam donosi poene, koje možete pretvoriti u trenutke radosti u prodavnici OMV-a.Pri kupovini goriva, preporučujemo MaxxMotion, za koji ostvarujete i popust!