Podcasts about smatra

U ovoj epizodi podcasta "Reaching Citizens" gostuje Gea Rajić, mlada dizajnerica i aktivistica iz Pazina, koja govori o svom sudjelovanju u građanskom savjetovanju u sklopu projekta REACH. Savjetovanje je okupilo 25 građana i građanki Pazina kako bi raspravljali o europskim politikama, zaštiti okoliša, vladavini prava i demokraciji. Gea ističe da su pitanja zaštite okoliša bila među najvažnijim temama rasprave, posebno problem odlaganja otpada u Pazinu i šire u Istri. Govori i o izazovima europskih politika u praksi, naglašavajući da je zelena tranzicija nužna, ali često neusklađena s potrebama i mogućnostima lokalnih zajednica. Gea je aktivna u brojnim inicijativama koje nastoje poboljšati život mladih i potaknuti kulturni razvoj Pazina. Voditeljica je Centra za mlade Alarm Pazin, kroz koji organizira radionice, volonterske akcije i edukativne programe. Također je sudjelovala u pokretanju festival Samanj kulture, koji povezuje umjetnost, aktivizam i lokalnu zajednicu. Tijekom razgovora Gea ističe značaj suradnje između različitih aktera – udruga, kulturnih institucija i gradskih vlasti. Smatra da su male, ali sustavne promjene presudne za dugoročno poboljšanje kvalitete života. Kroz vlastito iskustvo pokazuje kako umjetnost i dizajn mogu biti snažni alati za društvene promjene, a sudjelovanje građana ključno za održivu budućnost.

Pojam siromaštva posebno u državi sa snažnim socijalnim sustavom igra važnu ulogu. No nije uvijek lako razumjeti što je to siromaštvo i kako se ono kategorizira. U posljednje vrijeme sve se više ukazuje ne samo na porast siromaštva nego i na sve veće razlike između bogatih i siromašnih. O tome tko sve slovi kao siromašan i kako stalna briga za materijalnim opstankom može utjecati na razvoj djece i mladih, razgovaramo između ostalog i s tajnikom Caritasa za Hrvatsku Zvonkom Ercegom. Von Nenad Kreizer.

U značajnoj presudi najviši sud za ljudska prava u Europi ustvrdio je da švicarska vlada ne poduzima dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena. Stručnjaci smatraju da bi to moglo potaknuti novi val sudskih postupaka vezanih uz klimu. Presuda sugerira da su vlade pravno obvezne ostvariti svoje klimatske ciljeve sukladno zakonima o ljudskim pravima.

Pojam siromaštva posebno u državi sa snažnim socijalnim sustavom igra važnu ulogu. No nije uvijek lako razumjeti što je to siromaštvo i kako se ono kategorizira. U posljednje vrijeme sve se više ukazuje ne samo na porast siromaštva nego i na sve veće razlike između bogatih i siromašnih. O tome tko sve slovi kao siromašan i kako stalna briga za materijalnim opstankom može utjecati na razvoj djece i mladih, razgovaramo između ostalog i s tajnikom Caritasa za Hrvatsku Zvonkom Ercegom. Von Nenad Kreizer.

„O usvajanju deteta ne treba previše razmišljati“, kaže u novoj Mamazjaniji čuveni srpski glumac, reditelj i producent Goran Šušljik, koji se u novoj epizodi našeg podkasta osvrće na period od pre 15, ali i 12 godina, kada je sa suprugom Irinom usvojio Đorđa, a potom i Dušana. Kako izgleda procedura usvajanja dece u Srbiji, Goran nam je detaljno objasnio kroz prednosti sistema, ali i mane naših građana, kod kojih su i dalje „žive“ predrasude prema roditeljima i njihovoj deci, koja nisu biološka, a posebno ako su drugačije boje kože. U priči o svojoj, kako naglašava, savim uobičajenoj, normalnoj porodici, Goran se osvrnuo na ljude koji bi želeli da usvoje decu, ali se plaše, jer žive u maloj sredini, ali i na one koji su pokušali da usvoje, ali nisu mogli da izdrže, pa su deca vraćena u hraniteljske porodice. Smatra da treba imati razumevanja i za takve parove, jer mnogima ova odluka ne pada lako. Svakako nikada neće zaboraviti osećaj kada su Đorđe, a gotovo tri godine kasnije i Dušan, ušli u njihov stan, iako su se potpuno različito ponašali, što je slučaj i danas, jer iako su rođena braća, „dva su sveta“. Goran nam otkriva zašto su i kako Irina i on odlučili da usvoje decu, ali i kako izgleda procedura usvajanja deteta u Srbiji. Opisuje i zašto je lakše usvojiti dete kad živiš u velikom gradu. Seća se kako su podneli saznanje da Dušan ima oštećenje sluha i kako su izgledale vežbe i kontinuirani odlasci kod terapeuta. Goran nam je opisao i kako Irina i on vaspitavaju sinove i zašto smatra da im daju previše slobode. Objasnio nam je i zašto u Srbiji ima gotovo duplo manje dece koja čekaju na usvojenje nego parova koji usvajaju. Usled bliskosti, zajedničkog života, odrastanja dece, i najveće avanture koju su doživeli, Goran i Irina odavno su zaboravili da su Đorđe i Dušan usvojeni. Na to ih, kaže naš gost, podsete kada ih pitaju o usvojenju, dok ova skladna porodica funkcioniše kao i svaka druga, a u odnosu na pojedine „biološke“, sigurno i daleko bolje.

Novogodišnji podcast "Jedan sat" sa glumicom Aidom Bukva.Karijeru su joj obilježile humoristične uloge. Smatra li usljed toga sebe komičarkom? Koliko su takve uloge prepreka za one “ozbiljne”?S obzirom da slovi za osobu s kojom se može razgovarati o svemu, iako se ne pojavljuje često u medijima, iskoristili smo priliku da otvorimo brojne teme u novogodišnjoj noći sa bh. glumicom Aidom Bukva, koja će skupa sa Zenitom Đozićem biti voditeljica centralnog dočeka 2024. u Sarajevu.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2022. godini prijavljeno je 1.331 djelo iz Kaznenog zakona – Kaznena djela protiv spolne slobode i Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Od toga je bilo 216 prijava za silovanje i 14 prijava za pokušaj silovanja, a većina svih prijava je bila od strane žena i djevojaka. Ipak, ovi podaci ne prikazuju stvarno stanje rasprostranjenosti seksualnog nasilja budući da se radi o djelima koja se najmanje prijavljuju. Smatra se da na jedno prijavljeno silovanje u pravilu dolazi 15 do 20 neprijavljenih djela zbog čega su ovi podaci i više nego alarmantni. Gošće ove epizode su Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe i odvjetnica Anamarija Drožđan-Kranjčec s kojima smo popričale o tome što seksualno nasilje je, kako ga prepoznati, kako ga spriječiti i kome se obratiti za pomoć. Ženska soba je feministička, neprofitna organizacija civilnog društva koja se više od dvadeset godina bavi prevencijom i suzbijanjem seksualnog nasilja, pružanjem direktne podrške i pomoći osobama koje su preživjele seksualno nasilje te promocijom i zaštitom seksualnih prava. U prošloj godini pružila je pomoć više od 330 osoba koje su preživjele seksualno nasilje na području cijele Hrvatske. City Center one ove je godine akciju #ŽelimSveMoguSve, koju održava već treći put za redom, posvetio upravo spomenutoj temi kako bi pomogao organizaciji civilnog društva Ženska soba u njihovom svakodnevnom radu sa žrtvama seksualnog nasilja. Svoj doprinos ovom hvalevrijednom projektu možete dati i vi. Naime, u subotu i nedjelju, 11. i 12. studenoga, u City Centeru one East i West kupite hoodicu s inspirativnom porukom po cijeni od 30 eura, a cjelokupan iznos od prodaje hoodica bit će doniran Ženskoj sobi.

Jedan od nosilaca liste Srbija protiv nasilja Miroslav Aleksić kaže da sva poskupljenja, u koje spada i ono struje i gasa koje je stupilo na snagu juče, pokazuju da trenutna vlast više nema odgovore na krizu i nema rešenja u budućnosti. Smatra da će se na predstojećim izborima birati između izvesnosti i neizvesnosti sa Aleksandrom Vučićem, "jer on ne može više od ovoga".

Jednokratne donacije kanalu: ⁠ https://paypal.me/beinganddoing Za infromacije o radu sa mnom posetite moju instagram stranicu https://www.instagram.com/aleksandra.vancevska/ Bojana Filipović je psiholog i psihoterapeut u privatnoj praksi. Osnovne i master studije psihologije je završila na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Sertifikovani je transakcioni analitičar u oblasti psihoterapije, a pre dve godine je upisala i edukaciju iz telesne psihoterapije. Voli da kombinuje ideje i pristupe iz različitih psihoterapijskih modaliteta. Smatra da je više od modaliteta i tehnika za uspeh psihoterapije važan odnos između psihoterapeuta i klijenta koji omogućava sigurno okruženje za istraživanje i razmenu. Being Human and Doing Psychotherapy je podkast koji otkriva ljude u psihoterapeutima i psihoterapeute u ljudima. Kojom god da se profesijom bavimo mi u nju najpre ulazimo sa našom ljudskošću i punoćom celog bića. Kroz ovaj podkast sa radoznalošću istražujem koji su to “tajni sastojci” raznih psihoterapeutskih pravaca i kako se oni integrišu kroz specificne zivotne i ljudske priče terapeuta koji ih praktikuju i žive. Za sve linkove ka ovom podkastu: Linktr.ee: https://linktr.ee/being_and_doing Vise informacija o podkastu I Being and Doing: Facebook: https://www.facebook.com/beinganddoin... Instagram: https://www.instagram.com/being_and_d... Twitter: https://twitter.com/beinganddoing_p Newsletter: https://crafty-trader-7519.ck.page/68... Sounder.fm: https://beinganddoing.sounder.fm Spotify: https://open.spotify.com/show/05UVsrG... Apple podcasts: https://podcasts.apple.com/us/podcast... Google podcasts: https://podcasts.google.com/feed/aHR0... Stitcher: https://www.stitcher.com/podcast/bein... Linktr.ee: https://linktr.ee/being_and_doing Ovaj podkast predstavlja lične stavove i mišljenja mojih gostiju i mene. Sadržaj ovde ne treba shvatiti kao medicinski ili psihološki savet. Sadržaj je namenjen u informativne svrhe, a kako je svaka osoba jedinstvena, konsultujte odgovarajućeg stručnjaka za sva konkretna pitanja koja imate. S'ljubavlju, Aleks

Gost 128. epizode podkasta Pod kapicom bio je Duško Pijetlović, vaterpolista Novog Beograda i proslavljeni reprezentativac Srbije. Duško je pricao o tek završenoj sezoni, usponima i padovima kluba, činjenici da sebe bolje motivise za mečeve u Ligi šampiona. Kako je video finalni turnir, dominaciju protiv Olimpijakosa, veliki preokret sa Barselonetom i zaslužen trijumf Pro Reka. U čemu je tajna igrača u poznijim godinama, napredak medicine, ishrana i kako je došao do toga da mu je produžen “vek trajanja”. O veri u novu generaciju, spoznaji u njihov talenat i mogućnosti da osvajaju velike trofeje. Smatra da je ispunio misiju ukoliko makar jedan klinac zbog njega pocne da se bavi vaterpolom, zbog cega se ne vidi u trenerskom poslu, i kako su sinovi Petar i Stefan izabrali košarku. Vratili smo se u Tokio, sa akcentom na dodatne pripreme koje je imao kao član Solnoka, gde je provodio sate i sate u teretani kako bi spremno dočekao utakmice u Japanu. Zbog čega je meč sa Španijom “utakmica svih utakmica”, kada je najviše plakao u Japanu i zašto poraze više pamti od pobeda. S tim u vezi nikad nece zaboraviti poraz od SAD na Olimpijskim igrama u Pekingu, a već  je Srbiju video u velikom finalu i pobedi protiv Madjarske. Ko su danas centri koji plene pažnjom, koliko se promenila igra, a šta bi on promenio u sportu koji ga je proslavio. Koja titula Lige šampiona mu je najdraža, zašto ga novinari više zovu zbog košarke i Partizana nego vaterpola, kakve su šanse da Srbija dobije jos jednog Pijetlovića na poziciji centra…Gosti: Duško PijetlovićDomaćin: Pavle ŽivkovićDatum: 08. jun 2023. godineLokacija: Studio na kraju UniverzumaProdukcija: Infinity Lighthouse Studios ★ Support this podcast on Patreon ★

Donirano majčino mlijeko je u velikoj potražnji zbog novih bolnica koje se otvaraju u Canberri, Perthu i Adelaideu, kao i drugih bolnica koje naručuju mlijeko za nedonoščad. Iz organizacije Lifeblood su uputili poziv za donaciju mlijeka majkama u Sydneyu, Adelaideu i Brisbaneu. Potražnja za njihovim mlijekom je porasla za 15 posto, a pretpostavlja se da će u tekućoj godini porasti za dodatnih 10 posto.

Anita Čeko je filmska dramaturginja i psihologinja koja piše scenarije (Jabuka, tri dvopeka, jogurt, Blizina, Stepska lisica, Lara). Scenarij se od dramskog teksta razlikuje, tvrdi, po tome što dijalozi zvuče svakidašnjije. Smatra da što likovi izgovaraju mora davati važnu informaciju o radnji ili liku, a replike trebaju biti dobro promišljene. Provest će nas kroz kompletan proces nastanka i razvitka onoga što naziva filmskim predloškom – od intimnih misli scenarista koji se zamišlja da je lik, preko centriranog teksta bez opisa likova, do onoga što vidimo na ekranu. --- Pozivamo vas da ispunite anketu o slušanosti (2-5 min): forms.gle/nZ6tJTKuQysct3jQ7 Pretplatite se i saznajte više o podcastu: www.linktr.ee/bliskisusreti Pratite nas: www.facebook.com/bliskisusreti www.instagram.com/bliskisusreti_podcast www.twitter.com/bliskisusreti Sviđa Vam se što naš rad? Podržite nas kavicom za 2€: www.buymeacoffee.com/bsjv (CC) 2023 Bliski susreti jezične vrste

Podržite nas preko Patreona i PayPala: Patreon - http://patreon.com/radioaktivni_komarac PayPal - http://paypal.me/radioaktivnikomarac Poslovni žiro račun : 265-6630310000410-75 Radioaktivni Komarac Beograd Na krovu jedne beogradske zgrade stvara Milan Stanisavljević inače rodom iz Jabučja (Lajkovac), vodeći svetski umetnik art brut umetnosti. On pravi skulpture i od 10 metara, nalazi se u enciklopediji svetskih umetnika između Henrija Mura i Pabla Pikasa. Smatra se jednim od najvećih živih umetnika na svetu-njegovi radovi su bili na izložbama širom sveta. Ima i svoj izum, koji smo takođe dokumentovali. Njegovim stopama je krenula i njegova ćerka Ivana, nekadašnja atletičarka, a sada slikarka i vajarka i njen rad smo predstavili. Deluje da njeno vreme tek dolazi, iako je puno toga već uradila. Epizoda je snimljena tamo. Voditelj - Bojan Uzelac (Radioaktivni Komarac) Animacija - Vojin Ubiparip (Duna Solution) https://www.dunasolution.com/ Muzika - Nedeljko Stojković (Mono Putnik) https://cutt.ly/TbH3kor Ton, kamera, montaža- Dajana Ikonić-Veljković

U još jednoj epizodi podcasta, naš Tibor ugostio je Ivana Tušeka - kreativnog direktora freelancera iza kojeg već stoji bogat karijerni put. Osim što su pročešljali teme kreative, brendinga i marketinga općenito, iznijeli su i neke osobne stavove o navedenoj tematici. ⚠️Ako vam se svidi ovaj ili neki drugi sadržaj, ne zaboravite se pretplatiti na moj YouTube kanal i podcasting platforme.   00:00 Uvod 00:50 Tko je Ivan? 01:38 Kako je tekao tvoj karijerni put? Bio si u Degordianu pa u Saatchiju, čime se trenutno baviš? 03:45 Kako vidiš svoju bližu budućnost? Rad u agenciji ili nastavljaš raditi kao freelancer? 05:15 Što radi kreativni direktor freelancer? 06:00 Kako dolaziš do klijenata? 07:49 Što po tvojem mišljenju čini dobrog kreativnog direktora? Koje su to kvalitete koje kreativni direktor treba posjedovati i koje su njegove najvažnije odgovornosti? 11:14 Što je kreativnom direktoru potrebno da bi uspješno obavljao svoj posao? (Oprema, ljudi, projekti,…) 12:20 Kako je tekao razvoj tog kreativnog odijela dok si radio u Degordianu? 16:10 Što ste sve radili kako biste se pozicionirali na radaru brendova koji traže kreativna rješenja? 20:43 Misliš li da je bolje da više agencija surađuje zajedno ili da je potrebna jedna „krovna“ agencija koja drži cijeli koncept? 24:04 Ima li dodatnu vrijednost ta big idea, odnosno onaj generalni koncept koji je počelo svega? 25:49 Misliš li da je agencijama u Hrvatskoj teško izvoziti kreativu? Što zbog jezične barijere, što zbog (ne)poznavanja kulture? 30:04 Kako vidiš budućnost kreative u marketingu? 36:40 Misliš li da su brendovi u RH previše sterilni? (U usporedbi s npr. Srbijom?) 41:32 Društveno odgovorne kampanje trenutno su veoma popularne, a i sam si radio neke. Što misliš o njima? Kolika je njihova važnost i zašto su toliko popularne? 44:26 Smatraš li da su nagrade važne za etabliranje agencija? Ili su važne za nešto drugo? 47:24 Misliš li da se suradnja s agencijom može unaprijed obilježiti kao „uspješna“? 50:28 Kako učiš o novim stvarima? Knjige, podcasti, blogovi?

Otvoreni studio je TV emisija Glasa Amerike koju emitujemo svakog radnog dana od 22 sata po srednje-evropskom vremenu. Uz vesti dana, gledaoci mogu da očekuju intervjue, izveštaje, analize i reportaže o ekonomskim, društvenim, naučnim i kulturnim zbivanjima u SAD, regionu i šire.

Ana Badurina, predsjednica Društva hrvatskih književnih prevodilaca, prevodi s talijanskog, većinom prozu. Iza sebe ima više od 44 spomena u impresumu, ali i na naslovnoj stranici, što još više uvažava značaj struke. Smatra da je uloga knjiž. prevoditelja da zadrži slike, efekte, ritam i jedinstven glas izvornika jer se čitatelji moraju moći pouzdati u nju i vjerovati da kroz prizmu njezina preciznog prijevoda doživljavaju Scuratija, Ferrante ili Melandri. Upravo zbog tog je, tvrdi, knjiž. prevođenje - umjetnost. -- Pretplatite se i saznajte više o podcastu: www.linktr.ee/bliskisusreti Pratite nas: www.facebook.com/bliskisusreti www.instagram.com/bliskisusreti_podcast www.twitter.com/bliskisusreti Sviđa Vam se što naš rad? Podržite nas kavicom za 2€: www.buymeacoffee.com/bsjv (CC) 2022 Bliski susreti jezične vrste

Smatra se da boje mogu izazvati reakcije u ljudskom mozgu i da je upravo to njihova osobenost na koju treba obratiti pažnju. Psiholozi boje najčešće dele na tople, odnosno one koje izazivaju aktivnost i uzbuđenje i hladne, koje deluju umirujuće i pasivno. Upotreba određenih boja može da prouzrokuje pozitivne emocije kod zaposlenih, što će dalje probuditi njihovu veću želju za radom i učiniti da svaki zadatak obavljaju uspešnije, brže i sa većom motivacijom. Iz tog razloga važno je koje su boje u vašem prostoru u kojem radite, zar ne? Hvala na još jednom online kafenisanju! ► Website: OVDE ► Newsletter: OVDE ► Instagram: OVDE ► Facebook: OVDE ► LinkedIn: OVDE ► Pinterest: OVDE -------------------------- Podržite moj rad: Uplate iz inostranstvo: Jednokratne donacije preko PayPal-a: OVDE Mesečne donacije na Patreonu: OVDE Uplate iz Srbije: Dinarski račun 265-1070310000960-35

U 83. epizodi podkasta Pod kapicom gost nam je bio Lovre Miloš, vaterpolista Partizana i reprezentativac Hrvatske. Lovre nam je pričao o dečačkim danima, uticaju porodice i Luke Bukića da vaterpolo izabere pre džuda. Kako je bilo igrati sa Vanjom Udovičićem i Milošem Čukom, rivalstvu sa Mornarom u ranim juniorskim danima, najvažnijem klupskom trofeju… Kako je odlučio da ode na studije u Ameriku, da li se plašio za profesionalnu karijeru i koliko se objektivno trenira na Univerzitetima. Završio je ekonomiju i otkrio zbog čega žali kad se podseti vremena provedenog u Los Anđelesu. Zbog čega je nakon Tokija otišao u penziju i kako je došlo do toga da zaigra u Partizanu. Smatra da Regionalna liga nikad nije bila jača, šta misli o dometima Partizana i da li ostaje u Beogradu. Podsetio se Lovre dva odličja koja je osvojio sa Hrvatskom, šta se dogodilo u Tokiju i kako vrednuje Srbiju na lestvici najboljih ekipa u istoriji igre. Zanimljive opservacije kad je u pitanju budućnost vaterpola, kako je postao strastveni golfer, i gde  se izlazi u srpskoj prestonici…Gost: Lovre MilošDomaćini: Pavle Živković, Sara Radović i Aleksandra RadivojevićDatum: 24. mart 2022. godineLokacija: Studio na kraju UniverzumaProdukcija: Infinity Lighthouse Studios

Hristina Cvetinčanin Knežević je doktorantkinja i istraživačica na Fakultetu političkih nauka. Članica je grupe Novinarke protiv nasilja prema ženama, a pre skoro godinu dana osnovala je Instagram stranicu Feminizam iz teretane, posvećenu osnaživanju žena, kao i informisanju o treninzima i zdravim stilovima života. Kao bitnu i ključnu stvar po fizičko, ali i, pre svega, mentalno zdravlje, izdvaja prihvatanje tela, koje, ipak, kod žena ide mnogo teže, jer su, kako kaže, naučene da budu što slabije i nevidljivije. Smatra da se feminističko obrazovanje najbolje uči na „terenu“ kroz „dela, a ne reči“, kao i da većina žena u feminizam ulazi iz svoje lične potrebe i traume. Važnim smatra podsećanje na istoriju ženske borbe, te je i sama na stranici kreirala rubriku OsnaŽena u kojoj ukazuje na važna i bitna dostignuća različitih žena. Podseća da je trening za svaku ženu važan, ne da bi bila lepa drugima, posebno muškarcima, već, pre svega, zbog sopstvenog zdravlja, kao i da bi svaka od žena bolje upoznala svoje telo, osnažila se fizički, ali i psihički kroz sva ta saznanja o sebi. Sa Hristinom Cvetinčanin Knežević o teretani, osvajanju prostora, važnosti treniranja i prihvatanju svog tela. Autorka teksta: Marija Todorović Čitaju: Ivan Radisavljević i Snežana Pajkić Zvuk: Marko Đukić, Digimedia Ilustracije: Olga Đelošević Tekst je dostupan na sajtu Oblakodera u rubrici Lift. Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

U ovoj epizodi pridružio mi se Saša Tenodi, osnivač Sastanci.com, suvoditelj podcasta Surove Strasti te licencirani NLP trener u Tenodi Communications. Osim o NLP-u i njegovoj primjeni u marketingu i prodaji, razgovarali smo i o konkretnim primjerima gdje je NLP vidljiv te koliko je važan customer experience. Ako vas zanima psihologija koja stoji iza prodajne i marketinške komunikacije, ova epizoda će vam biti jako zanimljiva. ⚠️Ako vam se svidi ovaj ili neki drugi sadržaj, ne zaboravite se pretplatiti na moj YouTube kanal i podcasting platforme. 00:35 Tko je Saša? 01:20 Što je NLP? 02:10 Zašto NLP? 04:00 Gdje si se školovao po pitanju NLP-a? 09:36 O čemu je riječ u projektu sastanci.com? 14:50 Gdje po tebi završava marketing, a počinje prodaja? 16:53 Koje su tehnike koje koristi svaki marketer? 22:48 Što je positioning? 32:07 Primjeri billboarda i komentiranje gdje se tu krije NLP 39:24 Zašto si na svom billboardu stavio „Razvalite prodaju“? 43:44 Zašto je tebi ključan customer experience? 48:28 Ima li NLP smisla u prodaji? 51:27 Smatraš li se dobrim prodavačem ili marketingašem? 58:01 Nosi li se remen na odijelo? :) Koliko je bitno odijevanje u prodaji? 58:48 Što čitaš/slušaš/gledaš? ----- [PODCAST 

U ovoj epizodi pridružila mi se Ana Pia Matijaš, senior marketing specialist BIPA-e. Otkrila mi je kako izgleda cijeli proces postavljanja marketinškog plana te koja je važnost ispravne strategije u kreiranju jednog brenda. Osobito je zanimljivo čuti kako stvari izgledaju iza kulisa jedne drogerije koja ima jaku konkurenciju na tržištu te koje korake poduzimaju da se istaknu. ⚠️Ako vam se svidi ovaj ili neki drugi sadržaj, ne zaboravite se pretplatiti na moj YouTube kanal i podcasting platforme. Kroz razgovor s Anom dotaknuo sam se sljedećih tema: 00:12 Tko je Ana? 01:48 Što točno senior marketing manager radi i koja su tvoja zaduženja? 03:41 Što je za tebe brend? 07:56 Kako izgleda proces izrade marketinškog plana? Koliko je to kompleksno? 14:49 Koliko si često na "terenu" i kako ti pomažu te informacije u donošenju odluka? 20:28 Koliko je teško "održavati brend" u današnjim vremenima gdje su promjene učestale, a kupci imaju dosta izbora? 23:52 Osim brendova na kojima radiš, koji drugi brendovi su ti super i zašto? 27:18 Tradicionalni marketing i digitalni - kako ih kombinirati? 33:27 Koje su posebnosti digitalnih medija, a koje PR-a kod jedne drogerije? 36:10 Smatraš li da kupci više vjeruju drogerijama u odnosu na supermarkete kada su u pitanju kozmetičke potrepštine? 39:33 Ako je suditi po ambijentu i uređenju trgovina, prvotna ciljana skupina su vam svakako mlađe žene. Ipak i muškarci sve češće posjećuju drogerije, kako komunicirate s njima, odnosno, kako im prilagođavate komunikaciju? 41:57 S kakvim si dosad sve agencijama surađivala? Preferiraš li full - service ili više specijaliziranih agencija? 45:29 Što očekuješ od agencija s kojima surađuješ? Izuzev ovog za što ih unajmiš, naravno. 47:46 Koliku autonomiju imaš ti kao digital marketing manager u kampanjama, a koliku agencija? Na primjer, ako želiš od njih prijedlog neke kreativne ideje za neku kampanju, prihvaćaš li sve njihove prijedloge ili ubacuješ i svoje? 52:05 Što čitaš/slušaš/gledaš? ----- [PODCAST 

"Imam jednu osobinu, a to je strpljivost. Radi, daj sve od sebe, mora se to jednom vratiti i stvari posložiti na svoje mjesto. Uvijek govorim mladima, studentima, nije glatko, nije jednostavno u Hrvatskoj, no budite strpljivi… najlakše je spakirati kofere i otići. Meni to nije bila opcija, u niti jednom trenutku… i evo vratilo se sve" - iskreno je Dejan Nemčić prokomentirao svoju nagradu najboljeg profesora geografije na svijetu.Godinama, točnije osam godina bio je profesor na zamjenama po raznim školama, svako ljeto bi dočekao u neizvjesnosti, ali s golemom vjerom da to što radi ima smisla. Itekakvog smisla. Doveo je cijeli svijet u učionice i omogućio učenicima javljanja iz svemira.Godinama odlazi u Afriku, pomaže, a sada svojim doktoratom i sa znanošću pomiče granice za djecu i odrasle koji ondje žive. Inspirira brojne, uvijek pronalazi vremena za beskućnike, ali i sve slabije.Djeci je prijatelj i odgajatelj. Smatra da je škola mjesto osmijeha i odgoja ponajprije, a tek onda obrazovanja.Zadovoljni učenici koji u njemu vide prijatelja njegova su najveća nagrada, a on je hrvatski obrazovni sustav stavio na broj jedan zahvaljujući svom načinu rada. Primjer i inspiracija, Hvala dragi Dejane na gostovanju! :)https://www.instagram.com/dejan_nemcic/https://www.instagram.com/anaradisic/...Ana Radišić podcast - razgovori s ljudima koji inspiriraju. Pitanja koja se nerijetko pitamo, kako, zašto i na koji način je netko uspio. Priče gostiju su pokazatelj da su svi uspješni, inspirativni ljudi zapravo jednostavno - ljudi. Njihove postavke, njihova preispitivanja, njihovi životni putokazi - bez maski, ne klasični intervjui, opušteni, topli i iz srca – bit će okosnica svakog podcasta koji možete slušati na svim popularnim podcast platformama poput Apple podcasta, Google podcasta, Deezera, Spotifya...Ana, pravnica po struci, voditeljica emisije 'Exkluziv', urednica i voditeljica glazbene emisije 'Top.hr'. Osim što je lice RTL-a, radijska je voditeljica glazbene emisije 'Inkubator', strastvena trkačica i ljubiteljica sporta, glazbe, knjiga i putovanja, a ono najvažnije putovanje na koje i vas vodi je putovanje prema samom sebi.Scenografija: http://smartcon.hr/https://www.instagram.com/smart.con.a...Produkcija

Zembo Latifa Ovaj čudnovati vokalist tradicionalnog hrvatskog imena oduševio nas je svojom energijom. Osim što ima talenta u pjevanju, pisanju pjesama, glumatanju u spotovima i probijanju novih zidova na glaybenoj sceni, ovaj gospodin ima i dar govora. Želi biti inspiracija drugima pa je baš nama slučajno doletio u studio. Zembo voli promatrati muško-ženske odnose i pisati o njima u pjesmama, a i ne priča o tome na klasičan način već su mu općenito fascinantni međuljudski odnosi. Zato smo baš udarili dobru spiku u ovom triu. Prošli smo pojam inspiracije sa svih strana, pričali o tome kako se radi glazba, što ga fura, što misli o glazbi i što misli o sebi. Sviđa nam se njegov pristup otvorene jednostavnosti i izbjegavanja velikih očekivanja od sebe, te pribjegavanja uživanju u procesu. Ovaj frajer može svašta! Ne pravi se važan u vezi svoje glazbe. Priznaje kako uči. Smatra da je rad jako važan u životu te da je jako važno uzet stvari u svoje ruke SAD. Daj zabrijte da smo svi mi već sad baš brutalni ljudovi koji iz te brutalne pozicije kroče dalje u život, rastu i šire svoja iskustva! Samo to

Viktorija je postala prva australska savezna država u kojoj su stupili na snagu novi zakoni koji kriminaliziraju tzv. krađu plata radnicima, tako da se radniku ne smije više dati plata manja od zakonskog minimuma. Sindikati pozivaju i ostale države i teritorije da se pridruže Viktoriji.

Lider Dveri Boško Obradović gost je 163. izdanja prvog srpskog špageti isterna Dobar, loš, zao. Ova epizoda je, inače, slobodno možemo reći cela sportska, a sport o kojem je Obradović govorio - dijalog sa Aleksandrom Vučićem. Obradović mu ne veruje, bez obzira što je Vučić postigao prelepi gol iz penala na terenu u Ubu. Smatra da su mnoge šanse propuštene i veruje da protiv vlasti treba ići u napad sa svim spicevima, uključujući i traktore. Populani dvojac je po prvi put snimao emisiju sa bubicama u ušima putem kojih su im direktne smernice davali dva Dragana - Šolak i Đilas, kako ne bi bilo neželjenh situacija koje su karakteristične za Vidojkovića i Kulačina, Ovoga puta, posebnu pažnju su posvetili fajtu na relaciji Šapić - Vesić, kao i činjenici da je nekome zbog prezimena "Musliju" izgleda dozvoljeno sve, pa čak i da skine srpsku trobojku i da je zameni albanskom zastavom. Zvezda Magarećeg kutka je i ovog puta drvo iz Jagodine koje je u 3.725. gostovanju na TV Pink pokušao pljuvaljem u prste da se ponovo opere od bunga-bunga afere.

Na svijetu je između 6 i 7 tisuća jezika. Mandarinskim kineskim govori najviše ljudi na svijetu. Nakon njega je engleski, koji se govori u najviše zemalja. Samo u Indiji se govori 845 jezika. Smatra se da su se prvi jezici pojavili kod homo sapiensa prije između 30.000 i 100.000 godina, no zašto su se razvili i zašto ih imamo samo mi predmet je neprestanog proučavanja. --- Kako se pretplatiti? Google: bit.ly/2UFZZ6C Apple: apple.co/2UivogF Spotify: spoti.fi/2DzXmyn Deezer: bit.ly/2CCtxwA Stitcher: bit.ly/3btbKEa TuneIn: bit.ly/3dqpz8m Pratite nas i javite nam dojmove: www.facebook.com/bliskisusreti www.instagram.com/bliskisusreti_podcast www.twitter.com/bliskisusreti

Nakon izborne noći, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković već je do ručka složio saborsku većinu. Ako u savezništvo s HDZ-om uđu svi manjinski zastupnici, prihvatljivo je da dobiju ministra, kaže glavni tajnih stranke Gordan Jandroković. Miroslav Škoro najavljuje da će ovoga puta odraditi saborski mandat. Smatra da je Domovinski pokret na izbore trebao ići s Mostom.

U Hrvatskoj samo pet novozaraženih koronavirusom u 24 sata. Mijenjaju se pravila za vjenčanja i sprovode. Šef Sabora Gordan Jandroković primio je prijetnje. Smatra da su one posljedica uvreda koje mu je uputio predsjednik SDP-a Davor Bernardić. Premijer Andrej Plenković komentirao je odlazak predsjednika Zorana Milanovića s komemoracije u Okučanima, kaže – to je kukavičluk. 40. je obljetnica smrti Josipa Broza Tita. U Kumrovcu je održana komemoracija uz polaganje vijenaca pred Brozovom kućom. Istovremeno su desni političari u Gračanima održali minutu šutnje za žrtve komunističkog režima

Budimir Jovanović je osnivač i vlasnik kompanije Keramika Jovanović, koja je jedan od dva lidera u Srbiji, koja se bavi prometom keramike i opreme za kupatila, i koja u okviru svoje grupacije ima još pet kompanija,od čega tri iz oblasti proizvodnje, a dve iz trgovačke delatnosti. Međutim, put do današnjeg uspeha je bio dug i trnovit. Budimir je rođen na Kosovu i Metohiji i smatra da ga borbeni karakter tog podneblja odlikuje. Sa samo pet godina sa porodicom se seli u Zrenjanin, gde su imali jako težak period. Obzirom da je samo otac radio, Budimir je bio prinuđen da od dečačkih dana počne i sam nešto da radi i doprinosi, kopajući komšijske bašte, istovarajući ugalj i radeći razne druge fizičke poslove. Smatra da su ti poslovi umnogome značajni za to gde je danas. Kako izgleda prihvatiti rizik da napustite u toku devedesetih godina dobro plaćeni siguran posao i otisnete se u preduzetničke vode, a da pri tom imate i porodicu, koliko vas ozbiljno klijenti doživljavaju kada vozite starog juga i pokušavate da im prodate proizvode, kako je rano shvatio da će mu rad sa konsultantima omogućiti brži rast, na koji način danas Keramika Jovanović aktivno učestvuje u radu berze, koliko je bilo zahtevno uklopiti pet kompanija u jednu grupaciju, kako se suočava sa izazovom transfera kompanije sa prve na drugu generaciju, i još mnogo znanja i mudrosti od čoveka koji je već preko četvrt veka u preduzetništvu i koji je stvorio jednu od zaista izvanrednih kompanija koje Srbija ima.

U 31., epizodi podcasta, u goste mi je došao Karlo Klečina iz tvrtke STRINGBIND. U posljednje vrijeme na tržištu primjećujemo sve veću potražnju za digitalnim proizvodima poput web stranica i aplikacija, a koji je proces koji leži iza svega toga, otkriva nam Karlo. ⬇ Neke teme o kojima smo pričali: Tko je Karlo Klečina? Zašto baš IT? Što te odvuklo na tu „stranu“? :) Kako započinješ jedan web projekt? Zanima me tvoj pristup od ponude do početka projekta - možeš se voditi i primjerom? Kako komuniciraš to s timom? Je li moguće u startu predvidjeti cijelu specifikaciju projekta? U nekom savršenom slučaju koliko može biti odstupanje ako pričamo o radnim satima? Po tvom iskustvu, koji je najveći uzrok problema u web projektima? Ulaze li agencije ali i klijenti prebrzo u projekte? Bez recimo nedovoljno razrađenih specifikacija ili workshopa prije kreiranja samog scopea? I koliko su nekada prisiljene na to? Koliko agencije mogu biti agilne sa „fiksnim budžetom“? Ako pričamo o dizajnu klijenti bi često radili dizajn u 300 iteracija (pojasnim to) a nažalost budžet ne pokriva nešto takvo. Što bi sugerirao klijentima kada je u pitanju razvoj web projekata? Smatraš li da klijenti često nisu spremni za rad na takvim projektima i zašto? Zašto se dodatne izmjene moraju naplatiti dodatno ako dolaze izvan scopea projekta? Često klijent misli da je to dvije sekunde i nema dovoljno znanja Ako pričamo o velikim korporacijama što bi ti sugerirao voditelju web projekta s klijentske strane? Jer budimo realni često i oni budu u nezavidnoj situaciji pogotovo ako imaju pritisak drugih odjela uprave i slično. Koje alate koristite za internu komunikaciju i komunikaciju s klijentima? Što se pokazalo dobro? Custom web projekti VS tematski web projekti. Često bi klijenti custom projekt za cijenu tematskog web projekta. WebShopovi – ispričaj mi što to znači i koliko su to složeni projekti? Možeš li na nekom X primjeru pojasniti što jedna web agencija treba znati da bi se projekt realizirao? Čisto da klijenti dobiju osjećaj o složenosti. Digitalizacija 3.0 pričao si mi o tome nešto. Pojasni što je to? Kako se provodi? I koga klijenti trebaju? :D Educiraš li se negdje o vođenju web projekata?

Patrick Franolić Kada netko s 13 godina na autobusnoj stanici čita listu i svoje prve novce ulaže u dionice, jasno je da će postati dobar poduzetnik. Zato i ne čudi što Patricka Franolića mnogi nazivaju stručnjakom, a njegovoj predanosti, znanju, pa i strasti svjedoči i činjenica da danas zna sve katastarske čestice na pamet. Austrijanac, hrvatskog porijekla u Zagreb je došao bez jasnog cilja, ali s željom da svoje znanje i vještine koje je stekao vani, primjeni na posao u Hrvatskoj. Svjestan da posao dionicama neće biti dugog vijeka, okrenuo se svijetu nekretnina, te, iako je preuzeo stranu firmu, praktički započeo od nule. Izazov je bio izgraditi nešto novo na tržištu, pa se Patrick fokusirao na B2B poslovanje. Klijenti su mu danas gotovi svi, mali uredi, stranci i velika ministarstava traže poslovni prostor, špediterske firme zemljište za logističke parkove, a resort hoteli se žele prodati. I svi su jednako bitni. Patrick je uzeo najbolje od obaju svjetova: austrijsku dosljednost i organiziranost, i hrvatsku kreativnost. Dok bi negdje drugdje radio po klasičnom sistemu, u Hrvatskoj je vidio više prostora za napredak i uvođenje novih standarda. Danas bi mu se, priznaje, bilo teško vratiti. Pretjerana organiziranost ubija kreativu, i ako radimo sve po PS-u nećemo daleko dogurati. Vani je drugačije, ali nije nužno bolje. Mogućnost prošetati do posla, provesti vikend na moru, kao i dobar noćni život prednosti su života ovdje. Kvaliteta života je dobra, no, ima mjesta promijeni. Egzekucija zakona i previše lokalnih šerifa, ponekad može toliko blokirati posao da se ne može ništa napraviti. Većinu svog školovanja proveo je u SAD-u gdje je naučio mnogo o poslovanju. Ipak, velik dio razmišljanja bazira na zdravom razumu i logici. Common sense. Potrebno je triput razmisliti ima li smisla nešto izgraditi jer ako je moguće ne znači da ima i smisla. Istu filozofiju primjenjuje u svemu. Smatra kako je dosta toga relativno, te je potrebno pogledati širu sliku i razumjeti mentalitet. Zato će prije odabrati prevoditelja koji čita između redaka, nego prevodi riječ po riječ. Bitno je adaptirati se i razumjeti što se želi reći kroz određeni način ponašanja u biznis komunikaciji. U Americi se dosta poslova samostalno odrađuje, te takav način sigurno više doprinosi razvoju tehnologije, ekonomije, kao i društva i cijele strukture u kojoj živimo. Dok se tamo jednostavno dobije zadatak i kaže „make it happen“, ovdje se daje previše uputstva. Naučili smo da uvijek netko za nekoga odlučuje, te bi bilo bolje kada bi se više samostalno odlučivalo. Poslovna klima je također narušena, te nakon dva neuspjeha nitko nema povjerenje u uspjeh. Mindset je važniji od znanja. Nije loše ulagati u nekretnine. Zakupnine rastu i nerijetko ljudi s dobrim plaćama u mirovini budu prisiljeni iz atraktivnog stana preselit se u rubne dijelove grada. Velika je prednost imati vlastiti krov nad glavom i svoja 4 zida. Ono što je loše je imati imovinu u nefunkcionalnim i neaktivnim nekretninama. Mnogim stanovima u centru grada nije uređeno pitanje vlasništva, zbog čega oni ostaju prazni i zapušteni. Kod stanovanja treba biti oprezan što se gradi i gdje se gradi, te promatrati sam koncept stanovanja. Slušati zdrav razum. Ne treba ničemu pristupati s previše emocija, a svaki problem će se preživjeti i biti riješen. Za većinu smo si sami krivi i na puno toga možemo sami utjecati. Moguće je ali sve kreće u glavi. Uvijek će se više žaliti za propuštenim, nego učinjenim. Ne treba kukati. Ostati živ zdrav i normalan. Ne skrenuti, držati se pravog puta. Uvijek ostati čovjek i fokusirano pratiti stvari. Raditi. Uživati. Biti sretan. Autorica teksta: Mateja Pavlešić Patrick Franolić je direktor firme Spiller Farmer koja se bavi B2B trgovinom nekretnina - od prostora za manje firme do trgovačkih centara, izgradnju, posredovanje, savjetovanje, do investicijskih studija. Radio je na velikim projektima kao Trgovački kompleks Cvjetni, Metro Kaštel Sućurac,

Staviti 3 haljine u ruksak, sjesti u avion i nekamo otputovati. Biti neopterećen stvarima, uživati na novim mjestima u društvu novih ljudi. Rujani Lukač to je sloboda. Rujana ne samo da je strastveni putnik, već ona u tome toliko uživa da želi to podijeliti sa svima. Jer svakome treba putovanje. I uistinu je šteta to propustiti. Od plantaže kave u Brazilu do kuće na plaži Novog Zelanda, obišla je gotovo sve. No, za nju nije bitna brojka i turistički obilazak mjesta, već ona želi biti s ljudima, čuti njihove priče i vidjeti kako žive. Biti kod njih doma. Upravo zato, veliki je zagovornik alternativnih načina putovanja. Ovisno o mjestu, ponekad će izabrati hostel i doručkovati s ljudima iz cijelog svijeta, drugi će put piti jutarnju kavu u stanu nekog domaćina couchsurfing-a, dok će si, priznaje, za poseban odmor priuštit hotelsku sobu. Ipak, s najvećim žarom priča o home exchange-u, kojeg je i sama bila predstavnik za Hrvatsku i regiju. Mogućnost da svoj dom ili vikendicu zamijeni s nekim na drugom kraju svijetu, za nju je izvanredna. Možete li se zamisliti u kući s bazenom negdje u Provansi? Sve je moguće, opcije su neograničene. Potrebno je samo otvoriti se i odvažiti. Jednom kad otvoriš vrata svijet je tvoj. Samo ideš. Hrvatima, kaže, duže treba da prihvate trend. Mi često ne znamo prepoznati svoje i opterećeni tražimo idealno. Podcjenjujemo i mislimo da naše nije atraktivno. No, treba se odgrčit od okvira da nešto nije dovoljno dobro. Stilovi se razlikuju i od toliko ljudi svagdje će svatko pronaći nešto za sebe. Glavno je ispričati priču o sebi, o kraju, o ljudima. Uostalom, potencijal je veliki, a drugdje su se čak rađale priče iz gotovo ničega. Hrvatska mora i treba iskoristiti svoje bogatstvo. Rujana putovanja smatra neprocjenjivim iskustvom. Smatra da upravo kroz njih čujemo i doživimo stvari kroz koje učimo, a onda i mi možemo bit bolji domaćini. Vjeruje da se putujući usađuju kvalitetne vrijednosti i uče nas da dajemo malo više od onog minimalno potrebnog. Uče nas da unesemo malo duše u ono što radimo i damo posebnu čar. Kao freelancer, organizator, motivator, radi na svim poljima a sve s ciljem da inspirira ljude da putuju. Piše putopise, organizira travel gastro radionice, ali i Travellounge - večeri putovanja gdje se iz prve ruke mogu dobiti savjeti o egzotičnim destinacijama. Pritom će se uvijek i degustirati nešto autentično, a ako je pozovete za vodiča donijet će vam paprenjake i rakiju. U vremenu, koje danas svima nedostaje, ona ga iskorištava u potpunosti. Uživa u sadašnjem trenutku, ali ga i nesebično daje. Jer Rujana voli ljude i zajedništvo. „Nije materijalno ono što može dati doživljaj u svijetu.“ -- Autorica članka: Mateja Pavlešić Rujana Lukač je marketinška stručnjakinja, novinarka i career coach koja je efektivno dovela Home Exchange - uslugu ali i koncept razmjene domova prilikom putovanja, u Hrvatsku. Radi se o platformi na kojoj zainteresirani mogu boraviti u kućama ili stanovima drugih ljudi u destinaciji u kojoj putuju u zamjenu za istu uslugu kod sebe. To je vrlo atraktivna opcija za putovanja u gotovo svim zemljama svijeta i s ponudom od oko 400.000 domova za razmjenu. Rujana voli putovati, te je za sljedeći projekt pokrenula Travellounge, večeri putovanja na kojima oni koji su bili na relativno egzotičnim putovanjima mogu podijeliti svoja iskustva i motivirati buduće putnike. Uskoro ćemo objaviti popis tema. PREPORUKE ZA LAKŠE I UGODNIJE SLUŠANJE PODCASTA Tri načina kako slušati podcast Kako slušati podcast u autu koji nema Mp3 player Top lista najslušanijih epizoda *Epizoda podcasta snimljena je na radiju 808. Majstor zvuka: Gordan Antić

Kupiti nešto ili nešto novo vidjeti i doživjeti za Borisa Kovačeka nikad nije bila dilema. Sve što je vidio po svijetu kroz putovanja, glazbu, knjige, filmove, upijao je i nastojao to prenijeti u posao. Jer ono što imaš u glavi, što vidiš i naučiš, to su informacije koje kombiniraš, a on im nađe smisao u poslu kojim se bavi. Boris od početaka prema svemu ide s „DA“ i isti odgovor dobiva od drugih. Priča je najbitnija, a njegova je jasna i on u nju vjeruje, a onda i ostali. Svaka njegova ideja početak je nekog novog vala, uvođenja nečeg novog i inovativnog s jasnim odgovorom na pitanje zašto. S twist-om da ne radi kao svi drugi, gleda stvari iz drugog kuta. Tako je osmislio je barber shop gdje se nije plaćalo šišanje već viski koji se pio, a naglasak je bio na druženju gospode uz zvuk gramofonskih ploča. I njegova agencija Pepermint osnovana je upravo s idejom da sama osmišljava svoje projekte, one koje voli, a onda ih se prodaje klijentima. Broj organiziranih evenata niti ne broji, ali onaj najpoznatiji svakako je Weekend Media Festival. Svijetu biznisa i kongresa, pristupilo se kao da se radi o glazbenom festivalu. Projekt je to koji svake godine neumorno raste, okuplja vrhunske predavače iz svjetske i regionalne industrije, omogućuje odlično umrežavanje, ali i nezaboravan provod kao da se radi o klupskoj večeri. Iako se radi o vrlo uspješnom događaju, za organizatore nema opuštanja, već se svake godine nastoji poboljšati i ispraviti sve od one prethodne. Za pravi experience i savršen event jednako su bitni i dobar WC i hladna piva na šanku. Bitno je riskirati, izaći preko granica i ne ići sigurno. Cilj je imati što manje neuspjeha, ali neuspjeh nije problem. Protiv njega se treba znati boriti. No, kao i sve ostalo, upravo strah od neuspjeha okrenuo je u svoju korist. „Stalno moraš znati gdje si se zeznuo“, te s nizom primjera, Boris prepričava kako je njima poboljšao svoj rad, a kroz svoje i tuđe pogreške naučio, te to iskustvo primijenio na novim projektima. I ostvario još bolje rezultate. Svjestan da tako nekad daje i više, nastoji predvidjeti sve probleme koji se mogu dogoditi i tako smanjiti stres. Smatra da uz dobru pripremu nema stresa, a deranje i vika samo su prekrivanje nesigurnosti. Za Zrće kaže da je najautentičniji hrvatski proizvod. Jedinstveni konkretni proizvod koji su ljudi svojom energijom izgradili. Stvorena je scena. Pomoću scene se promovira i raste zajedno, iako je svako poseban po nečemu, opet je povezano. Postoji priča. Boris daje platformu za razvoj scene i nerijetko su njegovi eventi bili bitni segment za razvoj iste. Svojim znanjem i upoznavanjem kultura i ljudi kreira zanimljivu priču i zatim ju predstavlja dalje. Neupitno je da radi s guštom, a priče s lakoćom izvlači iz rukava. Ima još milijun priča koje nitko ne zna, treba ih samo upiti. -- Autorica teksta: Mateja Pavlešić Boris Kovaček je legendardni suosnivač agencije Pepermint i čovjek koji u potpunosti uživa u organizaciji događaja. Sa ogromnim iskustvom koje se proteže od glazbene industrije, DJ-anja, event managementa, marketinških kamapanja za Playboy, Red Bull Air Racea, Terranea, do organizacije ceremonija otvaranja i zatvaranja Azijskih igara na plaži (Asian beach games, pod vodstvom Olimpijskog saveza Azije), i još tisuću priča između i nakon toga, Boris je jedan od rijetkih domaćih stručnjaka u organizaciji događaja i opremanja prostora koji zaista može pokriti raspon od manjih lokalnih događaja do onih s desetcima tisuća sudionika. S Borisom smo pričali o mindsetu - na koji način razmišlja kad radi event, koji su načini na koji prati i održava kvalitetu, kako je okupio suradnike, što fali Dalmaciji a u Istri postoji, te koja su ga iskustva oblikovala. Pričali smo o: 02:00 - Kako doći od Banja Luke do Zagreba?04:25 - Agencija Pepermint vs. klub Pepermint08:40 - Gentlemen Jack se morao obrijati…12:30 - Fear of missing out - zakačili smo val popup lokala14:20 - Od deset projekata jedan je uspješan17:...

Tomaž Rakar Vodja projektov novih izdelkov, Danfoss Trata Tomaž Rakar je vodja projektov za nove izdelke v podjetju Danfoss Trata. Po izobrazbi je magister strojništva, a v resnici mešanica naravoslovca in družboslovca. Izkušnje je nabiral v treh precej raznolikih državah, in sicer Kitajska, Anglija in Danska. Na tej poti je spoznal različne agilne pristope, zato že od začetka aktivno sodeluje v globalni transformaciji podjetja Danfoss. Poleg vodje projektov je tudi scrum master za druge projektne time, coach in del ekipe, ki izvaja implementacijo agilnih pristopov po različnih produkcijskih linijah in nivojih. Z veseljem pomaga ekipam, da dosežejo hitrost, ravnovesje in kar je napomembnejše - medsebojno zaupanje. Alen Stanišić Alena je že od mladih let zanimalo kako svet deluje. Stvari je razstavljal, sestavljal in najbolj pomembno – poskušal izboljšati. Smatra, da je na poti, da postane odličen agilen coach, s 15 letnimi delovnimi izkušnjami, večinoma v mednarodnem okolju. Med tem časom je nosil veliko klobukov: bil je scrum master, linijski vodja, projektni vodja, programer – razvojni inženir, tester. Kot dijak je delal električne in plinske inštalacije, bil skladiščnik v mlekarni in polagal tenis igrišča. Delal je v llinijskih, matričnih in mrežnih organizacijah, v različnih segmentih: proizvodnja, finance in storitve. Izkušnje je nabiral v velikih in majhnih ekipah po Evropi, bližnjem vzhodu in Ameriki. Z agilnimi metodami se je prvič srečal že leta 2004, ko je njegova kolegica Nina delala magisterij na Fakulteti za psihologijo iz samo-organizirajočih ekip. Ravno takrat je postal projektni vodja. Takrat ni verjel v samo-organizirajoče ekipe, saj je menil, da to deluje le na ozkem segmentu proaktivnih ljudi in da so vodje nujne. Trajalo je 10 let, da je iz lastnih izkušenj ugotovil, da vodij ne potrebujemo, vsaj ne v takšnih obliki kot smo je vajeni. Sedaj s ponosom pove, da ustvarja in deluje v v samo-organizirajočih ekipah skozi agilno metodologijo scrum. Danes je fokusiran na ustvarjanje okolij, ki v ljudeh vzbudijo najboljše, saj meni, da težava ni v ljudeh, ampak v slabem sistemu. Če bi moral izbrati par eno vrstičnih stavkov, ki ga najbolje opišejo: rad imam spremembe in rad jih upravljam rad si umažem roke »z mano je težko« mi pravijo vsi, ker sem zahteven do sebe in z ljudmi okoli mene Pravi, da so njegove specialitete: agilnost, scrum, coaching, komunikacija,in biti oče ninja.

Krešimir Macan je jedan od gostiju koje skoro pa ne treba predstavljati - prisutan je kao javna osoba preko 25 godina, osnivač je jedne od prvih domaćih agencija za PR i krizne komunikacije "Manjgura", a moglo bi se reći da su mu u zadnje vrijeme specijalnost izbori i izborne kampanje. Njegova iskustva uključuju komunikacijsko savjetovanje premijera RH u više navrata, upravljanje korporativnim komunikacijama HRT-a, bio je izvršni direktor Madison Consultinga, a kroz gotovo sva njegova djelovanja je bio bliski sudionik u raznim aktualnim političkim momentima, i to ne samo lokalno, nego je bio angažiran za izborne kampanje i u regiji, koje su mahom hvaljene po svojim inovativnim elementima. Aktivan je na društvenim mrežama gdje piše i dijeli korisne materijale. S Krešimirom smo pričali manje o politici a više o tome kako razmišlja, kako je skupljao iskustva koja su ga dovela do sadašnjeg života, te o najupečatljivijim događajima koje je imao tijekom svoje karijere. 1:34 – Početak karijere: turistički vodič 3:30 – Napredak - brodska avantura – deputy cruise manager 4:20 – Važnost feedbacka u komunikaciji i zašto znati francuski? 7:00 – Trebaš biti dobar domaćin i bez straha 10:12 – Najbolji izlet? 11:50 – Možemo žaliti za uređenijim tržištem 13:11 – Razbijao sam urbane legende i njegovao osobni pristup klijentima 16:34 – Volio bih raditi „stand up“ i radim predavanja da budu „wow“ 18:36 – Odakle ime firme: „Manjag“ za poslovno savjetovanje 20:50 – Što je za Krešu dobar „stand up“? 22:36 – Kako nastaje dobar „stand up“? 23:28 – Dobar vic uvijek ostaje dobar vic 24:51 – Nemojte pretpostaviti da su svi sve vidjeli 26:00 – Kad sam osjetio da starim? 28:10 – Najbolji vic iz autobusa 30:27 – Ljudi vole priče i želio sam naučiti da mogu pričati cijeli dan 31:50 – Najgore je kad se nemaš s kim usporediti 34:20 – Najveći problem su ljudi koji ne znaju, a misle da znaju 36:12 – Kako da radnik postane dobar, ako ga nitko ne želi uzeti? 37:33 – Pretpostavka je majka svih zajeba 39:20 – Ljudi moraju postati svjesni vrijednosti (svog) bonusa 41:21 – Kako funkcionira dobar sustav nagrađivanja? 45:46 – Što Krešin zaposlenik kaže svojim prijateljima poslije dva tjedna? 48:15 – Što radi šef? Kralj kuhinje i zahoda. 50:47 – Čistačica? Ne hvala. 53:57 – Najveće pravilo: lakše je upravljati s masom, nego s pojedincem 54:48 – Di je konjak u uredu ? 56:52 – Ljudi se vole prilagoditi pravilima 58:12 – Odlučujemo iracionalno, a tvrdimo racionalno 59: 56 – “Broken window” pravilo i 80/20 pravilo 01:02:52 – Srpska formula za inflaciju? Super 01:05:17 – Zbog čega su “blokirani” ljudi, blokirani? 01:07:01 – Analogna i digitalna Hrvatska? Koliko zapravo analogna? 01:09:14 – Kupi neki pametan TV, ajde treba klincima 01:10:49 – Koga targetirati kod pokretanja novog biznisa? 01:15:33 – Sve će biti Facebook? E pa neće. 01:18:13 – Što me impresioniralo? A teško me impresionirati 01:21:19 – Kad krenu reklamu svi se dignu i tipkaju po mobitelima? 01:23:04 – Ja sam poznat po tome da psujem i sve izbacujem van 01:26:11 – Glavno pravilo digitalnog marketinga je da možeš ciljati i da dobivaš feedback 01:27:18 – Cilj. Strategija. Taktika. 01:31:20 – Svugdje su ista pravila, mene zanima rezultat 01:33:57 – Koje bi stvari volio da si znao / naučio prije? 01:36:12 – Nekad neće biti rješenja, ali i to je rješenje 01:38:14 – Svjesno sam odbio posao života, zbog razloga kojih sam svjestan - sve je naša odluka 01:39:35 – Vjerujem da čovjek mora raditi na sebi i slijediti strast koja ga zanima 01:41:20 – Kako sam odlučio Željka Keruma čekati 15 sati 01:44:37 – Želio sam dokazati da u izborima postoji znanost 01:46:17 – Po čemu je Kerum kao Matan iz “Prosjaci i sinovi”? 01:49:50 – Kako sam s Kerumom osvojio političku akademiju 01:53:20 – Da Keruma nisu ismijavali, on se ne bi kandidirao 01:57:03 – Smatraš li da bi mali poduzetnici trebali staviti određeni budžet u tradicion...

Izašli smo iz okvira klasičnog biznisa i pronašli najstrastvenijeg gosta Surovih strasti. Bez dana burn out-a, nakon 34 godine u fotografiji, Damir Hoyka i dalje o svojoj umjetnosti priča jednakim žarom kao prvih dana. Njegovo vizualno izražavanje počelo je još u osnovnoj školi crtanjem stripova. Jedan po jedan super heroj, doveo je do najpoželjnijeg školskog magazina koji se čitao po hodnicima, ali i ispod klupe. Ipak, zbog svoje ekstrovertiranosti i željom za brzim rezultatima počeo se baviti fotografijom. Fotografija je za njega medij kojim komunicira s publikom i način izražavanja. Smatra da prava fotografija potiče na razmišljanje i aktivnost, a umjetnički moment nastaje u trenu kada, nakon susreta s fotkom, poželimo poduzeti neku akciju na sebi ili okolini. Kako se njegovo rano učenje najviše temeljilo na pogreškama i pokušajima, osnovao je Fotosofiu - projekt kojim svoje znanje prenosi dalje. Ono što on nije imao u začecima odlučio je dati drugima i tako stvoriti posebnu zajednicu koja će stvarati kreativne stvari. U svojim polaznicima traži iskru ideje i talenta, a on će im dati da iskuse kako je to u praksi i realnim uvjetima. Damir nikad nema mira. Nikad. Ikad. I to sam od sebe. Uvijek nešto uči, smišlja ili ga kopkaju nove ideje. Voli reći da radi 24 sata dnevno a istovremeno ne radi uopće jer voli ono što radi. Smatra da učenju nema stajanja, osobito u današnje vrijeme kada zahvaljujući internetu možemo sami sebe unaprjeđivati. Nemirna i kreativna duha, za dobru fotku penjao se i na vrh Njemačke po cijenu glave. Ludost i kreativnost s godinama nisu posustale, te se tako upustio i u pisanje SF romana jer je imao ideju koju je morao podijeliti, ali i snimanju video spotova. Jedan je od rijetkih fotografa koji se veselio napretku tehnologije i digitalnoj fotografiji. Izražajne mogućnosti su se povećale, a medij koji voli je ojačao i svi se mogu njime izražavati. Smatra da je svaki novi moment prilika za upgrade, i ako se prilagodiš postaješ jači i bolji. Premda je obišao gotovo sve velike redakcije u Parizu odlučio je ostati u Hrvatskoj jer je shvatio da mu je tu bolje. Ono što bi jedino želio je da smo svi skupa malo odvažniji: Da uzmemo rizik i krenemo raditi projekte u koje vjerujemo. Da se podigne malo atmosfera i entuzijazam da se napravi nešto novo. Da napravimo nešto otkačenije i drugačije, nešto na što smo ponosni. Da prestanemo se uspoređivati i ovaj put mi budemo prvi. -- Autorica teksta: Mateja Pavlešić O Damiru Hoyki Damir Hoyka je vjerojatno najpoznatiji domaći fotograf, i to je tvrdnja koja se može itekako potvrditi rezultatima djelovanja od 1985. naovamo. Kao malu digresiju, teško je u domaćim krugovima naći nekog tko ima i svoju stranicu na Wikipediji i na IMDB-u. Uz ekstremnu strast prema fotografiji koja je za njega pitanje izražavanja i komunikacije sa gledateljem, Hoyka je i na vrlo praktičan način otac cijeloj generaciji domaćih fotografa putem svoje škole i projekta Fotosofia, a njegovi radovi su vidljivi kako u nebrojenim salonima tako i u mnogim magazinima u svijetu i kod nas. Kao dodatak na sve to, autor je i hvaljenog SF romana Xavia, u kojem ekstrapolira današnja kretanja civilizacije i tehnologije u blisku budućnost. O svim ovim temama, te o strastima, pogledu na život i početcima Damira Hoyke, te što za njega znači biti umjetnik, poslušajte u ovoj epizodi Surovih Strasti. NOVOST! Damir vas sve poziva na svoju izložbu "Pop Zoo" u Mimari 24.1-17.2.! Tok razgovora je bio: 01:40 - Možemo reći da Surove strasti imaju i "goste iz regije" 02:25 - 34. godina otkako sam objavio svoju prvu fotografiju 04:00 - Zašto ne bi crtao stripove? 05:00 - Izdavao sam razredni magazin u jednom primjerku! 07:10 - U nekom trenutku otkriješ što voliš, ja sam otkrio fotografiju 09:15 - I danas imam neke primjerke tih stripova 10:15 - Što za tebe znači "izraziti se"? 11:15 - O fotografiji mi je bilo lakše pisati nego beletristiku 12:00 - Radio sam na romanu Xavia četiri godine ...

Za Europu pomalo brine. Smatra da joj treba jedinstvo, posebno protiv Amerike. A u drugom redu, gospodarski, protiv Kine. Pisac Ivan Ivanji u intervjuu za DW govori o tome gdje uočava najveću opasnost za Europu.

Alis Marić je osnivačica bloga i facebook stranice "Čitaj knjigu". Udata, majka troje djece, po struci diplomirana pravnica. 22 godine radila u menadžmentu velikih hrvatskih i internacionalnih kompanija. Govori i piše četiri strana jezika, a u dva navrata je po 4 godine živjela u Njemačkoj. U 50. godini je dobila prvi otkaz u svom životu. Od tada ništa više nije isto. Moraju li se čovjeku dogoditi neke teške stvari da bi se odlučio na promjene? Nakon gubitka posla, u pedesetoj godini života, osjetila je strah, sram i neizvjesnost. Ali umjesto da padne u trajni očaj i okrivljavanje drugih, posvetila se svojoj najvećoj ljubavi – knjigama. Iako su je u početku svi obeshrabrivali, danas njen blog i facebook stranica "Čitaj knjigu" povezuje 400.000 fanova i ljubitelja književnosti iz regije i šire uz razvijanje mnogih drugih aktivnosti vezanih uz knjige i čitanje. Njeni snovi se svakodnevno ostvaruju. Ne sami od sebe, nego stvaranjem prilika i upornim djelovanjem. Danas zna da je na pravom putu jer "teško uspijeva ono u čemu nema srca". Kad joj je krenulo, jednostavno nije mogla stati. Neprestano slijede novi izazovi, nova iskustva i ideje. U svim tim promjenama mnogi ljudi su izašli iz njenog života, a privukla si je nove ljude koji su joj obogatili život. "Sve što vam se u životu događa, događa se sa određenim razlogom i trebate uvijek slušati svoje srce. Kada naši životi završe, jedino što će trajno ostati je ono što smo poslali, trag koji smo ostavili i ljubav koju smo dali." FOLLOW ALIS MARIĆ (Čitaj knjigu) WEBSITE: http://citajknjigu.com FACEBOOK: https://www.facebook.com/citajknjigu INSTAGRAM: https://www.instagram.com/citaj_knjigu EMAIL: alis.maric50@gmail.com Leon Agatić je vrlo pronicljivog avanturističkog duha s nezaustavljivom energijom i velikim interesom u području osobnog rasta, međuljudskih odnosa i emocionalne inteligencije. Nakon obrazovanja na FER-u u Zagrebu, svoj studij nastavlja u Beču i na Harvardu. Uz životno iskustvo koje nosi u srcu, vratio se živjeti u Zagreb kako bi prvenstveno dao potporu i podršku mladima na njihovm putu ka vlastitoj izgradnji i ispunjenju, poduzetničkom duhu i leadershipu. Smatra da svaka osoba ima svoj poziv i svoj životni put koji nije uopće lak, niti je ikad itko tvrdio da će biti, ali bit će vrijedan truda i neodustajanja! Autor je knjige "Istina". FOLLOW LEON AGATIĆ • Youtube Subscription: http://bit.do/agatic-leon • Instagram: https://www.instagram.com/agatic.leon • Facebook: https://www.facebook.com/agatic.leon • Linkedin: https://www.linkedin.com/in/leonagatic • Twitter: https://twitter.com/LeonAgatic • Medium: https://medium.com/@leon.agatic ✔ Subscribe to the PODCAST ✔ • Soundcloud: https://soundcloud.com/leon-agatic-show

Leon Agatić je vrlo pronicljivog avanturističkog duha s nezaustavljivom energijom i velikim interesom u području osobnog rasta, međuljudskih odnosa i emocionalne inteligencije. Nakon obrazovanja na FER-u u Zagrebu, svoj studij nastavlja u Beču i na Harvardu. Uz životno iskustvo koje nosi u srcu, vratio se živjeti u Zagreb kako bi prvenstveno dao potporu i podršku mladima na njihovm putu ka vlastitoj izgradnji i ispunjenju, poduzetničkom duhu i leadershipu. Smatra da svaka osoba ima svoj poziv i svoj životni put koji nije uopće lak, niti je ikad itko tvrdio da će biti, ali bit će vrijedan truda i neodustajanja! Autor je knjige "Istina". FOLLOW LEON AGATIĆ • Youtube Subscription: http://bit.do/agatic-leon • Instagram: https://www.instagram.com/agatic.leon • Facebook: https://www.facebook.com/agatic.leon • Linkedin: https://www.linkedin.com/in/leonagatic • Twitter: https://twitter.com/LeonAgatic ✔ Subscribe to the PODCAST ✔

Ivan Voras je freelancer i poduzetnik koji se ponosi širinom projekata koje je napravio, a ima iskustva na svemu od tehnologija Bitcoina i blockchaina do dizajna hardverskih rješenja za uređaje za Internet of Things. Smatra da je sa strojevima dosadno pričati pa društvenu i komunikativnu stranu razvija u communityu NLP Hrvatska, gdje povremeno voli testirati određene obrasce Milton modela, na opću sreću i zadovoljstvo. Dugo godina je proveo kao akademski građanin na FER-u zbog sklonosti istraživanju i razvijanju novih tehnologija, te trenutno radi na pokojem startupu u kojima gušta smišljati rješenja za postojeće i nepostojeće probleme. Ima dugogodišnje novinarsko iskustvo u časopisima Mreža i Bug, redovito piše blog na hrvatskom i neredovito još 2-3 na engleskom, autor je preko stotinu što manjih što većih open source projekata i sudjelovao je u razvoju nekoliko ogromnih. Zbog vrlo specifičnih vještina, trenutno drži tempo ostvarivanja pristojnog broja ovećih projekata godišnje i vjeruje u princip "try everything, see what sticks." Svakodnevno radi s međunarodnim timovima developera i istraživača, te se nada jednom imati vremena da ostvari i one druge projekte koji mu stalno bježe na kraj ToDo liste. Slobodno vrijeme voli provoditi uz dobar podcast, učeći i isprobavajući nove stvari u NLP-u, pisanjem i fotografijom, te laganim sportovima, a bar jednom tjedno pomisli kako bi bilo super uhvatiti kist i naslikati što vidi s prozora. Gurman i networker. Ovisno što piše na vagi hedonist ili stoik. Pitajte me za preporuke podcastova za slušati!