POPULARITY
Categories
Zapisz się na Darmowy Newsletter: ✉️ bit.ly/e1t1-newsletter Zostań patronką lub patronem Podcastu i odbierz Bonusy:
Učestvovanje oca, podjednako kao i majke, u vaspitanju i odgoju deteta je ključno za razvoj u normalnu, ispravnu, pozitivnu osobu, priča u novoj Mamazjaniji Miša Stojiljković, koga smo u najavi predstavili kao „Profi tatu“, jer se kroz svoje emisije, između ostalog, bavio podrškom tatama kojima se, u našem društvu, često ne priznaju brojne zasluge. Miša je kao otac dva dečaka legitiman da zastupa očeve, a osim što je psiholog i novinar, autor je serijala „Tata, ti si lud“, u kojem iz različitih uglova obrađuje upravo temu očinstva. U razgovoru sa Mišom, čuli smo nekoliko anegdota iz radionica, koje je držao sa očevima, koji su govorili o svojim strahovima, ali i hrabrosti da se suoče sa roditeljstvom, posebno oni koji su želeli da budu neprestano uz svoju decu, od dana rođenja, pa su zbog toga čak uzeli i porodiljsko. „Za to je zaista potrebna hrabrost, jer u početku su svi u strahu. Kad dobijete dete, menjaju se prioriteti, više nije najvažniji posao i vaš lični život. Očevi koji su uzimali porodiljsko, u retkim firmama u Srbiji koje to omogućavaju, kažu da su u startu bili preplašeni, ali se kasnije to prenelo u nezaboravno iskustvo, koje ne bi menjali ni za šta na svetu. Tako je bilo i meni, jer sam po zakonu imao samo pet dana nakon što se supruga porodila, ali sam uzeo tri nedelje od godišnjeg odmora, a period koji sam tada proveo sa sinom je nešto najdragocenije“, seća se Miša. On ističe da su danas očevi mnogo više angažovani oko dece nego što je to nekad bio slučaj, ali i društvo je takvo da u muškarce nema poverenja. „U Švedskoj, recimo, očevi i majke imaju zajedno 18 meseci porodiljskog, pa mogu da rasporede to vreme kako oni žele, odnosno kako smatraju da je najbolje za dete. Kod nas će, nadam se, nekad u budućnosti biti tako, možda sad kad krenu ove društvene promene, dođe i do tog momenta. Međutim, kod nas je duboko ukorenjena ideja o ženi kao nekome ko brine o deci i starim roditeljima, a muškarac je uglavnom onaj koji zarađuje i ne meša se previše emotivno, niti ima vremena, ni kapaciteta za brigu. Važno je da shvatimo da nije sve baš tako crno-belo. Što se dece tiče, očevi sa njima mogu sve kao majke, osim dve stvari, da ih rode i da doje“, sa osmehom objašnjava Miša. Očevima se, ističe on, ne priznaju mnoge zasluge, pa i danas u 21. veku ženama se često postavlja čuveno pitanje „Pomaže li ti muž u kući i oko dece?“ „Na ovo pitanje vređaju se žene, ali i mnogi muškarci, jer oni su svesni da ni kuća, ni deca, kao ni obaveze oko njih, nisu samo na majci, već je poenta da se sve deli. Čini mi se da mlađi očevi danas to shvataju, da stižu neka drugačija vremena, u kojima se ohrabruju da provode više vremena sa decom, ispoljavaju osećanja i daju deci model ponašanja, koji će im pomoći da odrastu u samosvesne, ispravne ljude. Oni će se osloboditi tih predrasuda i ‚čipova‘ koji su nam ugrađeni i sa kojima smo živeli vekovima. Angažovanje očeva u porodici je i najvažniji oblik prevencije porodičnog nasilja“, priča Miša. On takođe ističe kako je samohranim očevima možda i teže nego majkama, upravo iz tih razloga, što se od oca ne očekuje da može i ume da brine i da bude odgovoran na isti način kao žena. „Po nekom ustaljenom pravilu, majke dobijaju starateljstvo nad decom u većini slučajeva. Ipak, dešava se da deca ostanu sa ocem, a onda se ljudi sažaljevaju i šokiraju jer kako će on sam bez žene, i te predrasude su jedan od razloga zašto je njima možda ponekad i teže nego majkama“, objašnjava Miša.
V najnovšej epizóde podcastu Rozhovory MD je naším hosťom MUDr. Boris Bajer, PhD. – lekár, fyziológ, patofyziológ, špecialista na výživu, prevenciu a tému longevity. Boris je autorom niekoľkých úspešných kníh, založil Centrum výživy a tréningu, je tiež garantom a spoluzakladateľom polikliniky Váš lekár a neúnavným popularizátorom zdravého životného štýlu.V rozhovore sa dozviete, ako a prečo sa odklonil od tradičnej klinickej medicíny a ako môže vyzerať cesta lekára k budovaniu vlastnej zdravotníckej služby. Hovoríme aj o tom, ako sa Boris dostal k téme longevity a prečo je longevity viac než len trend výživových doplnkov.Okrem toho sa dozviete:čo znamená pojem longevity a prečo by mohol zaujímať mladých lekárov a lekárkyako sa dajú výsledky PhD štúdia preniesť do praxeči sa pohybujeme v bubline výživových doplnkovaká je vízia do budúcnosti v oblasti prevencie a individualizovanej medicínyPrajeme príjemné počúvanie!
Witajcie w 66. odcinku Podcastu o technologii!W tym odcinku porozmawiamy o abonamentozie i narastającym zmęczeniu cyfryzacją wszystkich sfer naszego życia.Partnerem podcastu jest... nikt, ale jeśli chcesz, żeby reklama Twojej firmy znalazła się w naszym podcaście, przyślij nam maila na kanalotechnologii@gmail.comW tym odcinku mówimy też o następujących tematach:- trailer GTA VI- podwyżki cen Xboxa- nowy harmonogram premier iPhone'ówZapraszamy do słuchania!Podcast nagrywamy przy użyciu następujących mikrofonów:- Marcin korzysta z mikrofonu Logitech Blue Sona- Dawid korzysta z mikrofonu Logitech Yeti GX- Łukasz korzysta z mikrofonu Austrian Audio OC818Subskrybuj Kanał o technologii!: https://linktr.ee/kanalotechnologiiObserwuj nas w mediach społecznościowych:https://twitter.com/kanal_o_techhttps://www.instagram.com/kanalotechnologii/https://www.facebook.com/kanalotechnologiiiDawid Kosiński: https://twitter.com/kosa64Marcin Połowianiuk: https://twitter.com/mpolowianiukŁukasz Kotkowski: https://twitter.com/lukaszkotkowskiDo usłyszenia!
Zapisz się na Darmowy Newsletter: ✉️ http://bit.ly/e1t1-newsletter Zostań patronką lub patronem Podcastu i odbierz Bonusy:
Proč nevyšel Danny Douglasovi jeho plánovaný nákup pokladu za 250 000 dolarů? Speciální Věřte, nevěřte ze zámecké komnaty. To je náš speciální díl k Podcastu roku – děkujeme, že jste s námi! Více o epizodě na https://www.ozlociny.cz/e/374/s/ (00:00:00) znělka(00:00:23) ahoj Zločinožrouti(00:01:55) Danny Douglas(00:21:52) Relikviář svatého Maura(00:24:35) Věřte nevěřte(00:44:34) zůstaňte naživu, zůstaňte na svobodě
Hodnocení nových trailerů, to je další trailerpool Filmového PODCASTu. Trochu jsme se zdrželi, takže jeden z filmů už je online. No a co? Vzpomněli jsme mimo jiné také na Vala… The post Trailerpool #11: Pitt, Kilmer, Neeson, DiCaprio, Leto a Hardy first appeared on Filmový PODCAST.
Podcastu „Szturm sztuk” możesz posłuchać na platformach Spotify, Apple Podcasts oraz YouTube.
Podcastu „O milimetr do przodu” możesz posłuchać na platformach Spotify, Apple Podcasts oraz YouTube.
Podcastu „Słowo za słowo” możesz posłuchać na platformach Spotify, Apple Podcasts oraz YouTube.
Podcastu „Jak ona to robi” możesz posłuchać na platformach Spotify, Apple Podcasts oraz YouTube.
Biti majka nije uloga, to je nešto najlepše na svetu, ali nije sve što jedna žena može i treba da bude, priča u novoj Mamazjaniji Marta Lović, poznatija na mrežama kao Mada Faka Maka, mama četvoromesečnog Tadije, koji je njenom suprugu i njoj stigao kao „novogodišnji paketić“. Želja da postane majka, kod Marte se, kaže, javila, onda kad je shvatila da više ne želi da bude sebična. „Bilo je vreme da moje potrebe padnu na drugo mesto, prosto svi smo mi sebični dok smo mladi i bez dece i to je normalno i skroz u redu. Međutim, kad sam upoznala mog muža i zaljubila se, jako brzo smo se i venčali, poželela sam da tu ljubav podelimo sa trećim bićem, a onda i sa četvrtim, petim, videćemo“, sa osmehom priča naša gošća. Na nju nisu mnogo uticala upozorenja, predviđanja i zastrašivanja koja su stizala sa svih strana i koja često okružuju trudnice sa pričama o mogućim komplikacijama na porođaju, teškoćama sa bebom u prvim mesecima, problemima u braku zbog hormona, psiho-fizičkih promena i tome slično. „Očekivala sam da se nešto od toga obistini, ali nije, nekako je sve do sada išlo lagano i bez stresa. Tadija je divna beba, toliko da ne smem svima to da pričam jer ima majki koje mesecima ne spavaju. On se do ujutru ne budi, a zaspi u osam uveče. Dobro jede, veseo je, a sa nama učestvuje i u videima koji su duhovitog sadržaja. Nekako sa njim je sve lakše, daje nam dodatnu energiju i inspiraciju“. Ljubav i međusobna podrška između Marte i njenog supruga, doprineli su da i Tadija bude mirna i zadovoljna beba. „Verovatno ima veze sa našim odnosom u kući, jer nekako toliko smo ga želeli i bili presrećni kad se rodio, da beba to oseća. Kad nismo kod kuće, samo čekamo da se vratimo i da budemo sa njim jer nam nedostaje. Sve te priče da ću ‚tek videti kako će nam biti i šta me čeka‘, još se ne dešavaju, a nadam se i da neće, ali ljudi iz najbolje namere imaju potrebu da upozore, pa to nekad dobije neočekivne razmere i ne zvuči baš dobronamerno“, priča Marta. Ona ističe da je na porođaju, a kasnije sa bebom super prošla, ali da ima pomoć njene i Lazarove majke, pre svega, ali tu su i drugarice i ona i suprug koji sve dele. Ipak, nisu svi te sreće. „Ima žena koje su same sa detetom i nije im lako. Majke koje rade kao preduzetnice, recimo, nemaju nikakve benefite, niti privilegije u društvu, a o tome niko ne govori“. Takođe, ženama često treba pomoć nakon porođaja, jer nisu sve u dobrom psihičkom stanju, ističe ona, i normalno je da dođe do promena, ali ovde podrška izostaje, što mora da se menja. „Kao neko ko se bavi društvenim mrežama, meni nije bilo teško da se brzo vratim na posao, iz porodilišta sam snimala video i izvinjavala se pratiocima što kasnim, jer ‚eto, porodila sam se‘. Iako mi često treba predah i od mog posla, drugačije je onima koje rade same, vode firmu i izdržavaju porodicu. Previše očekivanja je danas na ženama, koje su i majke“, objašnjava Marta. Okolina je ta koja postavlja imperative i očekivanja. „Kad smo suprug i ja otišli jednom na rođendan, a Tadija je imao samo mesec dana, ‚razapeli‘ su me na mrežama. Kako sam mogla da ostavim dete, zašto foliram da se dobro provodim na rođendanu, kad je to nemoguće i tome slični komentari. Ljudi prosto sebi mnogo daju za pravo. Mi smo savesni i brižni roditelji, a imamo pravo i jedno na drugo, ipak smo nas dvoje par, a ljudi često zaborave da su u braku jer se opsesivno posvećuju deci. Dete je srećnije, ako su roditelji srećni, zadovoljni i ostvareni jer onda i sa decom imaju bolji i kvalitetniji odnos“, zaključuje Marta.
Podcastu „Czas odzyskany” możesz posłuchać na platformach Spotify, Apple Podcasts oraz YouTube.
V tejto epizóde podcastu Rozhovory MD sa rozprávame s MUDr. Marekom Tkáčom, primárom rehabilitačného oddelenia v Nemocnici AGEL Bratislava a zároveň účastníkom prvého ročníka nášho vzdelávacieho programu Inkubátor. Reč bude o robotickej rehabilitácii, o tom, čo všetko rehabilitačná medicína zahŕňa, kde sa dá uplatniť a prečo je v nej dôležitá úzka spolupráca s ďalšími špecialistami. Zistíte, prečo vek nemusí byť rozhodujúcim kritériom pri výbere primára a prečo zdravotníctvo nie je len o medicíne, ale aj o ekonómii.
W dwieście dwudziestym czwartym odcinku Podcastu motoryzacyjnego Overdrive, w ramach kolejnego chińskiego tygodnia rozmawiamy o nowościach z targów poznańskich, zdominowanych przez Chińczyków. Ale przede wszystkim – o dwóch nowych modelach Dacii. Duster i Bigster są zupełnie nowymi konstrukcjami. Czy utrzymają dominację rumuńsko-francuskiej marki na rynku SUV-ów? Posłuchajcie!Zapraszamy także na naszą stronę https://overdrive.pl oraz na nasz kanał na YouTube: https://www.youtube.com/@overdrive_com_plGdybyście chcieli postawić nam przysłowiową kawę, to możecie to zrobić tutaj: https://buycoffee.to/overdrive a jeśli podoba Wam się to, co robimy i chcielibyście nas wspierać systematycznie małymi kwotami, to możecie także zostać naszym Patronem na Patronite: https://patronite.pl/overdriveZ góry dziękujemy! :-)
S radostí jsem přijal pozvání do „konkurenčního“ podcastu A kdo by stavěl silnice? Mluvili jsme o anarchokapitalismu i anarchokapitalistech. – Teri Idealistka; anarchokapitalistka; autorka podcastu A kdo by stavěl silnice? – Václav Veselý; anarchokapitalista; autor podcastu A kdo by stavěl silnice? – Urza (www.urza.cz); autor knihy Anarchokapitalismus; tvůrce Svobodného přístavu; spoluzakladatel a hlava Institutu Ludwiga von Misese; člen předsednictva Svobody učení; učitel ve svobodné škole Ježek bez klece
Podcastu „Inna strona świata” możesz posłuchać na platformach Spotify, Apple Podcasts oraz YouTube.
Podcastu „Ikony stylu lat 90.” możesz posłuchać na platformach Spotify, Apple Podcasts oraz YouTube.
Witajcie w 65. odcinku Podcastu o technologii!Jakie są gadżety, bez których nie wyobrażamy sobie codzienności? W tym odcinku rozmawiamy o sprzętach mniej oczywistych niż smartfon, które zmieniają nasze codzienne życie.Partnerem podcastu jest Plenti!Przetestuj przed zakupem Nintendo Switch, Thermomixa i setki innych gadżetów: https://plenti.app/pl/discoverSpecjalnie dla naszych słuchaczy - 20% zniżki na pierwszy miesiąc subskrypcji z kodem TECHPODCAST.Jeśli chcesz, żeby reklama Twojej firmy znalazła się w naszym podcaście, przyślij nam maila na kanalotechnologii@gmail.comW tym odcinku mówimy też o następujących tematach:- remaster kultowego Obliviona- ile kosztuje mówienie "dziękuję" do sztucznej inteligencji- Anbernic wstrzymuje sprzedaż w USAZapraszamy do słuchania!Podcast nagrywamy przy użyciu następujących mikrofonów:- Marcin korzysta z mikrofonu Logitech Blue Sona- Dawid korzysta z mikrofonu Logitech Yeti GX- Łukasz korzysta z mikrofonu Austrian Audio OC818Subskrybuj Kanał o technologii!: https://linktr.ee/kanalotechnologiiObserwuj nas w mediach społecznościowych:https://twitter.com/kanal_o_techhttps://www.instagram.com/kanalotechnologii/https://www.facebook.com/kanalotechnologiiiDawid Kosiński: https://twitter.com/kosa64Marcin Połowianiuk: https://twitter.com/mpolowianiukŁukasz Kotkowski: https://twitter.com/lukaszkotkowskiDo usłyszenia!
XONI On Air to muzyczny podcast, który od siedmiu lat pokazuje najnowsze trendy w muzyce elektronicznej oraz znanych doskonale z klubów całej Polski dj-ów, którzy co tydzień prezentują na żywo swój muzyczny spektakl. Premiery, sety, wywiady, ciekawostki, konkursy i relacje z imprez w najlepszej jakości znajdziesz na www.xonionair.pl
To wyjątkowy odcinek – bo setny. Z tej okazji zapraszam Cię do osobistej i szczerej refleksji o przywództwie. O tym, czego nauczyło mnie regularne nagrywanie podcastu, i dlaczego wierzę, że lider powinien być przykładem – nawet wtedy (a może zwłaszcza wtedy), gdy robi coś, co nie jest jego naturalną mocną stroną.Opowiadam o tym, co znaczy dla mnie konsekwencja, służenie zespołowi, dzielenie się swoimi słabościami i budowanie autentycznych relacji w pracy. Mówię o samotności lidera, ale i o ogromnej sile płynącej z zespołu.Jeśli jesteś menedżerem, liderką lub po prostu osobą, która chce być wsparciem dla innych – ten odcinek jest dla Ciebie.
Słuchasz Karolina Sobańska Podcast. W tym programie rozmawiamy o dobrym świadomym życiu, śledzimy trendy i dyskutujemy o tym co dla nas ważne. Gościem odcinka jest Joanna Łożyńska / https://www.joannalozynska.pl/Odcinek, w którym opowiadam o początkach podcastu:https://www.youtube.com/watch?v=X0_M8Udy0AgBądź na bieżąco :) www.instagram.com/KarolinaSobanskawww.karolinasobanska.com Współpraca: k.bulatewicz@pasnormal.group 00:00:00 intro00:04:57 początki Karoliny z podcastem00:08:27 co jest naukowe, kiedyś takie nie było00:18:02 podejście do duchowości i human design00:26:40 zmiany w aktualnym świecie a sinusoida historii świata00:28:45 co będzie dalej?00:35:02 human design a poradniki lifestyleowe00:42:22 czego możemy się dowiedzieć z narzędzi do human design?00:47:09 słuchaj siebie01:00:17 żyjmy tak jakbyśmy byli najważniejszymi osobami01:03:02 podsumowanie
W tym krótkim, ale bardzo osobistym odcinku Podcastu o psychologii zapraszam Cię do refleksji nad kolejnym pytaniem rozwojowym. Zatrzymaj się na chwilę i odpowiedz: Kogo podziwiasz? W jednym słowie – za co? Może za odwagę, ciepło, determinację, a może za spokój, autentyczność albo pasję? Za realizowanie danej pasji, za rozwój zawodowy, odwagę w realizowaniu siebie? A może za styl życia i przeżywanie codzienności? To jedno słowo może być wskazówką. Nie tylko dla tego, kim chcesz się inspirować, ale przede wszystkim kim chcesz się stawać. W tym odcinku pomogę Ci zobaczyć, jak możesz wprowadzić tę wartość do codzienności – małymi krokami, ale z wielką uważnością. Posłuchaj, jeśli chcesz się zatrzymać i przyjrzeć temu, co naprawdę Cię porusza.
Witajcie w 64. odcinku Podcastu o technologii!Jako że Dawid i Marcin od kilku miesięcy są użytkownikami aut elektrycznych, a Łukasz przez ostatnie lata przejechał nimi tysiące kilometrów, postanowiliśmy porozmawiać o tym, jak w 2025 r. żyje się z samochodem elektrycznym, czy elektromobilność w Polsce zmierza w dobrym kierunku i czy jest powrót do samochodu spalinowego po zakosztowaniu elektryka.PS. Z przyczyn technicznych ten odcinek podcastu brzmi nieco gorzej od pozostałych, za utrudnienia przepraszamy.Partnerem podcastu jest... nikt, ale jeśli chcesz, żeby reklama Twojej firmy znalazła się w naszym podcaście, przyślij nam maila na kanalotechnologii@gmail.comW tym odcinku mówimy też o następujących tematach:- cenie Nintendo Switch 2 w Polsce- robotach koszących- czy potrzebujemy mocniejszych komputerów do pracy?Zapraszamy do słuchania!Podcast nagrywamy przy użyciu następujących mikrofonów:- Marcin korzysta z mikrofonu Logitech Blue Sona- Dawid korzysta z mikrofonu Logitech Yeti GX- Łukasz korzysta z mikrofonu Austrian Audio OC818Subskrybuj Kanał o technologii!: https://linktr.ee/kanalotechnologiiObserwuj nas w mediach społecznościowych:https://twitter.com/kanal_o_techhttps://www.instagram.com/kanalotechnologii/https://www.facebook.com/kanalotechnologiiiDawid Kosiński: https://twitter.com/kosa64Marcin Połowianiuk: https://twitter.com/mpolowianiukŁukasz Kotkowski: https://twitter.com/lukaszkotkowskiDo usłyszenia!
Trzysta. Ładna liczba. A skoro dalej są osoby które to słuchają, to dalej będziemy to robić. Mamy dla Was moc zmian, niespodzianek, pewnej naturalnej ewolucji Podcastu. Przemyśleliśmy sobie wszystko, przeanalizowaliśmy ankiety i wprowadziliśmy szereg zmian. Mam nadzieję, że przypadną Wam do gustu. A w odcinku powiemy sobie o najnowszej części Assassin's Creed, dowiecie się jak było chyba na najgłośniejszej premierze tego roku w kinach, czyli Minecrafcie oraz dajemy Wam recenzję jedynego przeciwnika i konkurenta dla serii The Sims, czyli Inzoi. Gra wyszła na PC we wczesnym dostępie i testuje maszyny do pisania całkiem intensywnie. Na koniec podziękowania dla Was za te 300 odcinków, a My już planujemy co dalej. Trzymajcie się i Miłego Dnia!!Minecraft The MovieInzoiTemat Główny: Assassin's Creed ShadowsMożecie komentować pod odcinkiem, na naszym fanpage'u oraz możecie wysłać do nas maile. Poza tym jesteśmy na Youtube'ie i Spotify.Newsletter: https://forms.gle/iVS3Q1su9b6aUXzj8Patronite: Bezimienny Podcast Ogólny: podcast@bezimienny.plMuzyka: LukHash - Keygen Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
Važno je da ljudi učine sve da održe porodicu, ali kad shvate da će biti srećniji odvojeni, onda treba da se raziđu, jer to je bolja opcija i za dete, priča gošća Mamazjanije i mama jedne Senje, Ivana Marinković “Frajerka”, koja je doktor filoloških nauka, zaposlena u Institutu za srpski jezik SANU, organizatorka venčanja, influenserka, a uz sve to, naglašava, uvek ima vremena za sebe i za svoje dete. Ivana se tokom razgovora osvrnula na bolne periode kada je pokušavala da održi i iznese trudnoću, ali, nažalost, nije uspevala. "Imala sam vanmateričnu trudnoću, potom i sponatni, a kad sam treći put ostala trudna, ležala sam dva meseca u bolnici. Hospitalizovana sam kad sam bila tek u petoj nedelji. Imam utisak da sam uspela, jer sam 'pustila', odnosno konačno sam se opustila i rekla sebi, ‘šta bude, biće'. Takođe sam se obraćala i bebi u sebi, i rekla joj da i ona mora malo da poradi na ovome", kroz osmeh priča Ivana. Ona je danas ponosna mama devetogodišnje Senje kojoj posvećuje najveći deo svog slobodnog vremena. "Imala sam neke poslovne ponude, ali sam ih odbila jer želim da provodim više vremena sa ćerkom dok je još mala. Aktivnost na mrežama je išla tom putanjom da mi oduzme dosta vremena, a već radim u Institutu i bavim se organizacijom venčanja i to je sve zajedno mnogo posla". Dodaje da kad ne radi i nije sa ćerkom, voli i sebi da udovolji, da se opusti i napuni baterije. "Bar pola sata dnevno odvojim samo za sebe, da izađem negde i popijem kafu. Mislim da je jako važno da žena bude ostvarena i zadovoljna da bi bila dobra mama", kaže Ivana. Nakon borbe da održi trudnoću, iz koje je stigla Senja, nažalost, došlo je do razvoda. "Ona je bila mala, a mi smo odlučili da se rastanemo. To nikad nije lako. Čovek sve čini da mu se porodica ne raspadne, nije to samo dvoje ljudi koji se razilaze, to je rascep porodice, a okolina krivicu uvek nekako svaljuje na ženu. Svakako, ne kajem se, jer mislim da je za dete daleko bolje da bude sa roditeljima koji su odvojeni, a srećni, nego da živi u disfunkcionalnoj zajednici", objašnjava Ivana. Opisuje i kako je ćerki dosta pomogla psihoterapija da prebrodi težak period. "Kad smo joj zajedno saopštili, počela je da se smeje, ali to je delovalo kao odbrambeni mehanizam deteta koje ne može odmah da prihvati tako drastičnu promenu", priča naša gošća. Ono što je problem su ljudi, koji i danas, u 21. veku, stigmatizuju samohrane majke. “Doživljavamo da u centru Beograda stičeš utisak da bi lakše prihvatili da žena, majka, ima pored sebe bilo kakvog muškarca, makar i onog koji je bije, samo da nije sama. Da je tu ta muška figura, kakva god i to je prosto neverovatno”, naglašava Ivana. U razgovoru je navela da ćerki pruža dosta slobode i da nije helikopter mama. “Ima nekih ljudi koji kažu da je 'nestašna', jer se popela na drvo, a ona je samo živahno dete, puno energije i deca treba da budu napolju, a ne da sede sa tabletom po ceo dan. Dogovorile smo se da može da koristi tablet pola sata radnim danima i sat vremena kad ne ide u školu. Za sad nekako uspeva, ali videćemo koliko će potrajati. Svakako, ono što želimo da naša deca budu i kako želimo da žive i da se ponašaju, treba mi prvo da pokažemo, jer je naš model taj na koji se ugledaju”, zaključuje Ivana “Frajerka”.
Drony nejsou jen hračky. Průmyslové modely roky pomáhají s osíváním polí, záchranářskými pracemi nebo sledováním situací při hasičských zásazích. Profesionální drony v Česku prodává společnost Telink, jejíž jednatel, Jaroslav Řešátko, v Podcastu Živě popisuje, jak čínské DJI ovládlo trh a jak v Evropě legislativa brání širšímu využití dronů v zemědělství.01:06 – Od RC modelů ke dronům03:32 – Průmyslové drony08:40 – Jak DJI ovládlo trh16:37 – Registrace pilotů
Niektóre słowa warto wymienić za naszego codziennego słownika. Dlaczego? O tym w dzisiejszym odcinku Podcastu! Artykuł E1T1 | #244 – Słowa, które blokują Twój potencjał! – Rady [Część 2] pochodzi z serwisu Each One Teach One.
Zapisz się na Darmowy Newsletter: ✉️ bit.ly/e1t1-newsletter • Zostań patronką lub patronem Podcastu i odbierz Bonusy:
Upozornění: Tento Týden Živě je tzv. ukazovací. Doporučujeme, abyste si ho pustili s obrazem.Do redakce přišla krabice a v tomto díle se dozvíte, co je jejím obsahem. Sledovat můžete Kubovy autentické reakce při rozbalování. Napovíme, že se jedná o elektroniku. Ve druhé části pořadu Martin Krčál, náměstek ředitele Moravské zemské knihovny, ukazuje možnosti portálu Knihovny.cz.Pokud stojíte primárně o elektronický obsah a digitální přístup do knihovny, tak Knihovny.cz se profilují jako vstupní brána do světa moderních knihoven. O nich jsme nedávno mluvili v Podcastu Živě. Rozhodli jsme se, že vám dnes ukážeme, co knihovny nabízí digitálním lidem. Levně se dostanete ke spoustě zajímavého obsahu.00:31 – Co je v krabici?06:10 – Knihovny.cz
Witajcie w 63. odcinku Podcastu o technologii!Zapraszamy do przesłuchania bonusowego odcinka, w którym rozmawiamy o premierze Nintendo Switch 2 i wszystkich aspektach tej konsoli, o której Nintendo nie powiedziało podczas prezentacji.Partnerem podcastu jest... nikt, ale jeśli chcesz, żeby reklama Twojej firmy znalazła się w naszym podcaście, przyślij nam maila na kanalotechnologii@gmail.comW tym odcinku mówimy też o podwyżce cen abonamentu YouTube Premium.Zapraszamy do słuchania!Podcast nagrywamy przy użyciu następujących mikrofonów:- Marcin korzysta z mikrofonu Logitech Blue Sona- Dawid korzysta z mikrofonu Logitech Yeti GX- Łukasz korzysta z mikrofonu Austrian Audio OC818Subskrybuj Kanał o technologii!: https://linktr.ee/kanalotechnologiiObserwuj nas w mediach społecznościowych:https://twitter.com/kanal_o_techhttps://www.instagram.com/kanalotechnologii/https://www.facebook.com/kanalotechnologiiiDawid Kosiński: https://twitter.com/kosa64Marcin Połowianiuk: https://twitter.com/mpolowianiukŁukasz Kotkowski: https://twitter.com/lukaszkotkowskiDo usłyszenia!
Nije normalno da mame postižu sve svakoga dana, rastrzane smo, a potrebno je da imamo vremena za sebe, priča u novoj Mamazjaniji influenserka Aleksandra Golijan, poznatija na mrežama kao „Nanamamasita“, koja je mama tri devojčice, a uči ih da su jedna drugoj najbolje drugarice i najveće bogatstvo - i sa kojima nikad nije dosadno. Kod Aleksandre u kući, dinamike, buke, pitanja, odgovora, razgovora, druženja, ne nedostaje, sa tri devojčice, koje neretko okupljaju i svoje drugarice, pa žurka ne prestaje. „Njihove drugarice su često kod nas, ostaju i da prespavaju, pa je to zabava bez prestanka, ali navikli smo na gužvu, tako da dok su dobre i lepo se zabavljaju ništa nije teško. Osim, što kad završe sa igrom, neko mora da raskloni haos“, uz osmeh priča Aleksandra. U dvadesetim godinama rodila je sve tri ćerke i kaže da je to nešto najbolje što je u životu uradila, jer danas je mlada mama, a one su već velike i mogu da se druže, putuju, bez nervoze i premora. „Rodila sam prvu ćerku sa 22, kroz par godina drugu, a uskoro i treću. Sa drugim detetom je teže, a sa trećim nije uopšte bilo lako, jer sam bila baš umorna. Ipak, drago mi je što sam bila mlada, iako ne mislim da je to najvažnije. Na dete se odlučujete kad imate pravog partnera, osobu sa kojom želite da imate decu, bez obzira na godine“, kaže naša gošća. Za decu je presudan model koji im pružamo, kao i međusobni odnos roditelja, ističe ona. „Deca su ogledalo kuće i života i ponašanja roditelja. Mi smo smireni, tolerantni, trudimo se da ne budemo nervozni, napeti sa decom, da na njih ne prenosimo loše raspoloženje, jer to je način da odrastaju u zdrave ljude“. Škola jeste važna, ali nije najvažnija. „Jednom me je najstarija ćerka slagala za ocenu i rasplakala sam se. Sebe sam iznenadila takvom reakcijom, ali nisam je očekivala, niti od nje da me slaže. To se više nije ponovilo. Čudno je zato što ih učm baš da ocene nisu najvažnije, već društvo u kojem se nalaze jer to je neki temelj za srećan život, pre nego uspeh u školi, koji ne garantuje i uspeh u životu“, priča Aleksandra. U eri interneta i njenog rada, koji pratimo na Instagramu, teško je decu odvojiti od telefona, ali ona, ipak, nekako uspeva. „Ne provode previše vremena na mrežama, uče, izlaze napolje, bave se sportom, tako da sa ograničavanjem vremena na telefonu nemamo problem. Ono što se, inače, često vidi na Instagramu nije realna slika života. Ima žena koje se snimaju kako se bude u tri ujutru ili u pet, pa treniraju, spremaju hranu, bude decu u zoru, a ona kao ustaju bez problema. Kad to vidite, znate da nešto nije u redu. Ipak, ko stvarno može tako i nije mu teret, svaka čast“, objašnjava Aleksandra. Ćerke uči da jedna drugoj treba da budu najbolje drugarice i da je to što imaju jedna drugu neprocenjivo bogatstvo. „Uvek sam želela sestru, a evo sad imam tri ćerke koje su moj najveći životni uspeh i želim da budu svesne koliko su srećne što imaju jedna drugu. Tome ih učim, kao što one mene uče da budem dosledna, strpljiva i prenose mi neke kvalitete i osobine, koje pre njih nisam posedovala, a i od dece ponekad treba učiti“, zaključuje Aleksandra.
Witajcie w 62. odcinku Podcastu o technologii!Dziś rozmawiamy o tym, czy wygenerowanie sobie słodkiego obrazka w Chacie GPT to kradzież i czy ludzie zdają sobie sprawę, jak OpenAI rozegrało ich pod kątem udostępniania prywatnych obszarów swojego życia.Partnerem podcastu jest... nikt, ale jeśli chcesz, żeby reklama Twojej firmy znalazła się w naszym podcaście, przyślij nam maila na kanalotechnologii@gmail.comW tym odcinku mówimy też o następujących tematach:- SteamOS dla wszystkich handheldów- wirtualny lekarz w iOS- kto kupi TikToka?Zapraszamy do słuchania!Podcast nagrywamy przy użyciu następujących mikrofonów:- Marcin korzysta z mikrofonu Logitech Blue Sona- Dawid korzysta z mikrofonu Logitech Yeti GX- Łukasz korzysta z mikrofonu Austrian Audio OC818Subskrybuj Kanał o technologii!: https://linktr.ee/kanalotechnologiiObserwuj nas w mediach społecznościowych:https://twitter.com/kanal_o_techhttps://www.instagram.com/kanalotechnologii/https://www.facebook.com/kanalotechnologiiiDawid Kosiński: https://twitter.com/kosa64Marcin Połowianiuk: https://twitter.com/mpolowianiukŁukasz Kotkowski: https://twitter.com/lukaszkotkowskiDo usłyszenia!
Niektóre słowa warto wymienić za naszego codziennego słownika. Dlaczego? O tym w dzisiejszym odcinku Podcastu! Artykuł E1T1 | #243 – Słowa, które blokują Twój potencjał! – Rady [Część 1] pochodzi z serwisu Each One Teach One.
Zapisz się na Darmowy Newsletter: ✉️ bit.ly/e1t1-newsletter • Zostań patronką lub patronem Podcastu i odbierz Bonusy:
Meta v lednu oznámila, že ukončí fact-checkingové programy. Podle Marka Zuckerberga nefungují. To je ale v rozporu s tím, co firma roky tvrdila, říká Petr Gongala v Podcastu Živě. Vede projekt Demagog.cz, který pro Facebook a další platformy Mety ověřuje fakta za Česko.Příspěvky Demagog.cz nemaže, díky jeho práci Meta u prokázaných nesmyslů zobrazí upozornění a omezí dosah. Gongala neví, jestli Meta zruší fact-checkingový program také v Česku. Komunitní poznámky však za dobrou náhradu nepovažuje. Konkurenční TikTok má vlastní ověřovací program, je ale netransparentní. Proto se ho Demagog.cz neúčastní.01:37 – Ověřování faktů05:43 – Kapacita projektu12:12 – Kdo ověřuje16:34 – Spolupráce s Metou20:55 – Meta končí s ověřováním30:20 – Komunitní poznámky
Od žene u diplomatiji postala je žena na sceni koja komedijom ruši patrijarhalne predrasude, što na neki način radi i u privatnom životu, Jagoda Jovanović, stend ap komičarka koja piše priče. Sa mužem Špancem odgaja dva dečaka, koja nose neobično lepa imena, Kai i Nil, žive u Srbiji, ali često skoknu i do Barselone, obišli su svet, a na međusobnoj podršci i poruci koju šalju svojim odnosom prema poslu i deci, možemo samo da im pozavidimo ili da se prosto – ugledamo. Jagoda nam je u razgovoru otkrila kako izgleda život u mešovitom braku u Srbiji. „Posebno je zanimljivo što sam udata za Španca, čija je mama feministiknja, tako da sam dobila gotov proizvod“, uz osmeh priča Jagoda. Priznaje da bi joj bilo teško sa severnjakom, jer kako kaže, u tim hladnim zemljama u kojima nema sunca na nebu, nema ga ni u ljudima. „Španci i mi smo dosta slični, pa smo se lako uklopili. Posebno što je generacija mog supruga već odmakla od tog patrijarhalnog načina života, koji je u Španiji, pod vekovnim uticajem crkve, bio jako izražen. Međutim, sad je sve dosta drugačije, a on mi je u životu, sa decom, ali i u poslu, velika podrška“. Jagoda i Pao izvodili su zajedno nastup „Iz špajza na scenu“, a u velikom broju njenih stend-apova i priča, on je tema, kao i njihov brak. „Navikao je da bude tema u mojim stend-apovima i ne smeta mu. Ima, naravno, dušebrižnika koji kažu da treba da nađem pravog muškarca, da je Pao dobar, ali nosi helanke. Kade je to čuo, predložio je da se na sceni jednom prilikom i pojavi u helankama“, kroz osmeh priča naša gošća, i dodaje da njoj kažu da radi stend ap, ali da je Pao taj koji je duhovit. Njih dvoje, pre četiri godine, dobili su prvo dete. Jagoda je sa 37 godina rodila prvog sina, a već sa 39 drugog i to -nije bilo lako. „Bila sam ljuta kad sam saznala za drugu trudnoću, ali Pao je to razumeo. Kai godinu dana uopšte nije spavao, a kad je roditelj neispavan, pravi greške, nemaran je, i eto, tako dođe i do drugog deteta. Mnogi kažu da je razlika u godinama između njih dvojice idealna, ali ne bih se složila. Nisam imala takve planove, opet, obojica su divni i oni su mi sad najveća inspiracija za rad, uprkos svemu“, priča Jagoda. Njena knjiga „Ljubav, Uživo“ je dokaz. Opisuje upravo porodične odnose i ljubav prema deci. „Istina je da deca frustriraju i da je u kući ponekad napeto, ali nekako sve to lakše podnosim kad te situacije iskoristim u stend-apu i mom pisanju. Takođe, Pao je divan, on je mnogo smireniji od mene i kad se iznerviram, umiri me i sa decom je jako brižan i strpljiv“, kaže Jagoda. Oko vaspitanja dece se slažu i nema mnogo odstupanja. „Ne volim one helikopter roditelje, koji na sve paze i guše decu. Na nas vrište kad vide kako ih puštamo da trče, jure, budu svoji. Ako dete ne padne, neće umeti ni da ustane, treba da oseti i kako je to, a kako će, ako mu ne damo da izađe napolje. A deca treba da budu napolju, da se umore. Da dođu kući mrtvi umorni, a živi“, naglašava Jagoda. Tokom našeg razgovora, Jagoda je ispričala kako zvuče njihova deca, koja imaju četiri i dve godine, a govore srpski i španski paralelno i često ih mešaju u istim rečenicama, i objasnila koliko je značajno za decu, da znaju više jezika od malena, ali i da nikada ne zaborave maternji. Takođe, osim njene dece, koja su joj stalna inspiracija, nedavno je dobila još jednu. „Ovo što studenti u Srbiji rade je donelo novu motivaciju za rad i nepresušnu inspiraciju za priče i stend-apove, dok uz sve to gajimo nadu da će uspeti i da će se nešto promeniti, da će nas zaista ta naša deca naučiti onome što mi nismo mogli njih i popraviti ono u čemu smo mi podbacili“, zaključuje Jagoda, sa širokim, neizostavnim osmehom.
Prošlo je vreme bežanja, studenti žele ovde da ostanu, pa i ako neki odu, da požele da se vrate u državu koja je po njihovoj meri, priča Dragan Vukićević, direktor IAESME (Nacionalnog odbora za međunarodnu razmenu studenata za stručnu praksu), koji gotovo pola veka radi sa studentima na razmeni i objašnjava koliko je ona važna za mlade ljude, koji žele da se njihovo znanje, veštine i umeće ceni i vrednuje ne samo u stranim zemljama, već i u onoj koja je njihova. U proteklih nekoliko decenija Dragan je obišao 190 zemalja, a seća se onih koje su ostavile najjači utisak na njega su prosveta i obrazovanje u pitanju. „U Japanu samo nastavnici, prosvetni radnici, ne moraju da se klanjaju caru i tamo je najveća čast za muškarca ili ženu, ako stupe u brak sa učiteljem, učiteljicom. U Južnoj Africi, recimo, na ulazu u univerzitet videćete tablu na kojoj je istaknuto, između ostalog, da bez obrazovanja nemamo ništa. Konačno se i kod nas nešto menja po tom pitanju, a promene donose deca, naši mladi, koji više ne žele da beže odavde, već nastoje da ovde sebi stvore državu“, priča Dragan. Uprkos nezainteresovanosti nadležnih, decenijama ova organizacija uspešno funkcioniše. „Državu ne interesuje da učestvuje u nečemu što je ključno za razvoj našeg obrazovanja, nije ih briga. Bavimo se stručnim usavršavanjem naših najboljih studenata, stručnjaka koji jednog dana treba da vode ovo društvo i zemlju. Oni se u najboljim kompanijama uče poslu, odlaze tamo da rade, ali i da se ovde vrate sa tim znanjem. Takođe, u inostranstvu su plaćeni za to što rade na praksi, dok su u Srbiji najčešće volonteri, koje poslodavci iskorišćavaju“, priča gost Mamazanije. U Srbiju su, kaže on, dolazili studenti iz najrazvijenijih zemalja sveta da rade, kako bi naši mladi mogli da odlaze tamo i da steknu kontakte, ostvare saradnju, a ovaj odbor uspevao je da obavlja razmenu i u najtežim vremenima, tokom devedesetih. „Uvek smo, putem saradnje sa kolegama u drugim zemljama, uspevali da se izborimo za studente, da odu negde i da steknu iskustvo u stručnoj praksi i kad vremena nisu bila najbolja za to. I danas su ti ljudi profesori na fakultetima, naši najveći stručnjaci u raznim oblastima, koji podržavaju mlade u njihovoj borbi, čija me je samo istrajnost iznenadila, ali pozitivno“. Studenti su shvatili, da bez obzira što je dobro otići u svet i videti, upoznati druge zemlje, narode, kulture, uvek će tamo negde biti građani drugog reda. „Oni to ne žele, a i zašto bi. Ovim što sada rade pokazuju nam kako treba, uče nas, koji smo stariji, koji nismo razmišljali kad smo zaokruživali imena na onom čuvenom listiću. Ako volite svoju decu, onda kad dođe dan odluke, dobro razmislite koja je ta osoba čije ćete ime da zaokružite, ko je ta osoba koja će im pružiti najbolje obrazovanje i uslove za život dok ne odrastu i ne steknu potpunu samostalnost“, kaže Dragan. Studentima nigde u svetu ne daju da se ujedinjuju jer njihova snaga plaši. „Svetski mediji ne prenose proteste iz Srbije onako kako bismo očekivali, a razlog je strah, da se i kod njih ne bi primio pelcer. Svi su u strahu od snage i borbe mladih ljudi za bolje društvo, za život kakav zaslužuju“, zaključuje Dragan.
Witajcie w 61. odcinku Podcastu o technologii!Dziś rozmawiamy o tym, w jaki sposób wykorzystujemy sztuczną inteligencję (czy też raczej LLM-y) w codziennym użytkowaniu.Partnerem podcastu jest... nikt, ale jeśli chcesz, żeby reklama Twojej firmy znalazła się w naszym podcaście, przyślij nam maila na kanalotechnologii@gmail.comW tym odcinku mówimy też o następujących tematach:- nowe Roomby- spadek sprzedaży smartwatchy- premiera Google Pixel 9AZapraszamy do słuchania!Podcast nagrywamy przy użyciu następujących mikrofonów:- Marcin korzysta z mikrofonu Logitech Blue Sona- Dawid korzysta z mikrofonu Logitech Yeti GX- Łukasz korzysta z mikrofonu Austrian Audio OC818Subskrybuj Kanał o technologii!: https://linktr.ee/kanalotechnologiiObserwuj nas w mediach społecznościowych:https://twitter.com/kanal_o_techhttps://www.instagram.com/kanalotechnologii/https://www.facebook.com/kanalotechnologiiiDawid Kosiński: https://twitter.com/kosa64Marcin Połowianiuk: https://twitter.com/mpolowianiukŁukasz Kotkowski: https://twitter.com/lukaszkotkowskiDo usłyszenia!
Witajcie w 60. odcinku Podcastu o technologii!Co by było gdyby... Europa nagle straciła dostęp do amerykańskich smartfonów i usług? Albo gdybyśmy chcieli po prostu w ramach bojkotu konsumenckiego przestać z nich korzystać? Czy mamy w ogóle jakąś alternatywę? W tym odcinku przyglądamy się europejskim technologiom a także ujawniamy... nową lokalizację Muzeum gier i technologii w Białymstoku!Partnerem podcastu jest... nikt, ale jeśli chcesz, żeby reklama Twojej firmy znalazła się w naszym podcaście, przyślij nam maila na kanalotechnologii@gmail.comW tym odcinku mówimy też o następujących tematach:- premiera nowych sprzętów Apple'a- potężna obsuwa Apple Intelligence- nadchodzący handheld od XboxaZapraszamy do słuchania!Podcast nagrywamy przy użyciu następujących mikrofonów:- Marcin korzysta z mikrofonu Logitech Blue Sona- Dawid korzysta z mikrofonu Logitech Yeti GX- Łukasz korzysta z mikrofonu Austrian Audio OC818Subskrybuj Kanał o technologii!: https://linktr.ee/kanalotechnologiiObserwuj nas w mediach społecznościowych:https://twitter.com/kanal_o_techhttps://www.instagram.com/kanalotechnologii/https://www.facebook.com/kanalotechnologiiiDawid Kosiński: https://twitter.com/kosa64Marcin Połowianiuk: https://twitter.com/mpolowianiukŁukasz Kotkowski: https://twitter.com/lukaszkotkowskiDo usłyszenia!
Knihovny neustrnuly v čase a kromě papírových knih půjčují také e-knihy a audioknihy. Jen zatím ne všechny. Digitální vstupní branou je portál Knihovny.cz, do kterého se tuzemské knihovny postupně integrují. Podporuje plnotextové vyhledávání v obsazích e-knih a zprostředkovává na trhu nedostupné publikace.Na paty knihovnám šlapou komerční služby s e-knihami a audioknihami. České veřejné knihovny jsou oproti nim levné a všem přístupné. Některé své služby poskytují zdarma, jiné za pár desítek až nižších stovek korun na rok. Rozvoji půjčování e-knih brání legislativa a postoje vydavatelů a nakladatelů, kteří se bojí, že by je půjčování mohlo finančně poškodit.O tom, co knihovny v digitální době nabízí, kam kráčí a na jaké překážky v digitalizaci služeb naráží, v Podcastu Živě hovoří Zuzana Hájková, náměstkyně pro knihovnické služby v Jihočeské vědecké knihovně, Martin Krčál, náměstek ředitele v Moravské zemské knihovně, a Jiří Pavlík, systémový inženýr v Národní technické knihovně.01:06 – Knihovny v digitální době05:59 – Půjčování e-knih12:17 – Povinný výtisk nemáme17:14 – Místo pro všechny27:15 – Jak dostat e-knihy do knihoven
Zapisz się na Darmowy Newsletter: ✉️ http://bit.ly/e1t1-newsletter • Zostań patronką lub patronem Podcastu i odbierz Bonusy:
Porođaj u 20. godini u današnje vreme deluje neobično, kad se roditeljstvo često ostavlja „za kasnije“, ali gošća nove Mamazjanije Jelena Damnjanović, poznatija kao „Mama pre svega“, otkriva da je daleko lakše, fzički, biti mlada mama, iako sad već ima tri ćerke, ističe da joj ne bi smetala još jedna beba. Našu gošću mnogi znaju sa Instagrama, gde prate svakodnevicu Jelenine porodice, u kojoj najvažnija mesta zauzimaju Lena, Tara i Una. Iako su deca uvek na prvom mestu, kao apsolutni prioritet, Jelena se trudi da pronađe i kvalitetno vreme za sebe. „Najlepše mi je sa decom, ali kako godine prolaze, sve više mi je potrebno vreme samo za mene. To je neophodno za svaku ženu, majku, bez obzira na to čime se bavi i koliko dece ima, naše slobodno vreme mora da postoji“, kaže Jelena. Sa ćerkicama je drugarica, ali pokušava, ističe, da bude autoritet iako joj ne polazi uvek za rukom. „Radim od kuće i stalno sam sa njima, družimo se, razgovaramo o svemu, ali autoritet je tata. On tihim glasom, kratko opomene i to je dovoljno, a mene valjda ne shvataju dovoljno ozbiljno“, sa osmehom kaže Jelena. Iako se bavi društvenim mrežama, deci su telefoni dozvoljeni kontrolisano. „Lena ima telefon, ali ne i profile na mrežama jer je još rano za to. Ako nešto hoće da pogleda može da uzme moj telefon, a mlađe nemaju ni pametni satić. Same idu u školu, kao što smo i mi nekada išli, nema potrebe da ih pratimo i da u svakom trenutku znamo gde su. Sredina u kojoj živimo je mala, dosta se ljudi međusobom poznaje, pa je lakše pustiti decu da budu slobodna“, priča „Mama pre svega“. Ipak, deca ponekad učestvuju u aktivnostima koje mama zamisli, a koje su plemenite i humane. Jedna od njih desila se u avgustu prošle godine. „Tara se tada ošišala i donirala kosu deci oboleloj od raka. Ideja je bila moja, ali ona je prihvatila. Najteže joj je bilo da se odvoji od prvog pramena. Ipak, kad je shvatila šta radi i koliko je to plemenito i značajno za decu, bila je zadovoljna, a i zna da će njena kosica porasti. Imala je dugu, plavu, gustu kosu. Bilo je leto, vrućina, pa je i njoj značilo da se ošiša, a donirala je 30 centimetara kose“, seća se Jelena. Takođe, krajem januara ove godine, kada su studenti na putu za Novi Sad i „blokadu mostova“, prolazili kroz Novu Pazovu, Jelena ih je sa porodicom dočekala u blizini svoje kuće i ponudila palačinkama. „Spremili smo oko 90 palačinki i sve su pojeli. Provela sam tri sata pored šporeta i ništa mi nije bilo teško. Inače, pečem često palačinke, što se može videti i na mojim objavama i volim da ih jedem. Ovog puta, međutim, nisam jela, nego spremala za druge, za divne studente koji bude ogromnu radost u meni i svima nama svojim zajedništvom i onim što rade. Devojčice su bile sa mnom, Lena mi je pomogla da napravim i transparent ‚Ćinke za ćacija‘, koji smo držali kako bi nas primetili. Deca su bila oduševljena“, priča Jelena. Između prve i najmlađe ćerke je gotovo 10 godina razlike, ali im to ne smeta da se druže. Najstarija ćerka brine o obe mlađe sestre i pomaže mami, koja im neumorno ponavlja da njih tri moraju biti najbolje drugarice i uvek tu jedna za drugu. „Ne bi mi bilo teško da imam još jednu bebu. Najlakše mi je bilo dok su bile male, a sad kad su porasle sve je komplikovanije. Nijedna trudnoća, ni njihov najraniji period, nije mi teško pao, jer taj je i najlepši“, zaključuje Jelena.
Organizacija, disciplina, razumevanje, poštovanje, a pre svega ljubav, vladaju u kući porodice Bajec, a gosti nove Mamazjanije, popularna doktorka, specijalistkinja oftalmologije Katarina, koja je kod nas drugi put, i premijerno njen suprug, čuveni hirurg, profesor Đorđe Bajec, otkrivaju tajnu poslovnog i privatnog uspeha, sa četvoro dece, od kojih je jedno, sin Filip, njihovo zajedničko. Prof. dr Đorđe Bajec iz prvog braka ima dva sina, od kojih je jedan hirurg, sa kojim je često u istoj sali na operaciji, sa Katarinom ima sina Filipa, dok poznata doktorka takođe iz prvog baraka ima sina, Jovana. „Deca se slažu, a najviše se druže Filip i moj unuk, jer ja sam već deda jednog petogodišnjeg dečaka. Tako da Filip gleda stariju braću, ugleda se na njih u sportu, ponašanju, već priča da hoće da bude hirurg kao Andrej, moj najstariji sin i ja, kao što je i moj otac bio, ali videćemo, svakako ima te modele oko sebe“, priča Đorđe. Odnos prema starijoj deci i Filipu, koji je najmlađi i porodično je mezimče, priznaju – nije isti. „Jovana sam rodila na studijama, između njega i Filipa je 17 godina razlike. Dešava se da mi kaže kako sam prema Filipu drugačija nego što sam bila prema njemu, kao što Džou njegovi sinovi nekad spočitaju da sad ima više vremena i strpljenja, ali to je tako, drugačije je kad u mladosti dobijete decu, a paralelno jurite karijeru i imate drugačije poglede na život“, priča Katarina. Deci, kažu, daju punu slobodu, ne ograničavaju ih, a oni su danas, bar ovi odrasli, pokazali da su izrasli u samostalne, nezavisne i uspešne ljude. „Filip je jako odgovoran, vredan, ali voli i da se igra i odmara, kao i svako dete. Iako ga ne ograničavamo, puštamo ga da sam sebe nekako kontroliše i zaista se to dešava. Kao da sam proceni kad je dosta, nikada ne preteruje, ali tu su ključni modeli koje ima u kući - nas. Kakav je roditelj, takvo će biti i dete, bar dok je malo“, kaže Katarina. Na to se Đorđe nadovezuje i kroz osmeh dodaje da je Filip još i jedini koji ih sluša. „Ovi ostali su odrasli, imaju svoje obaveze, dnevne rutine, i teško ih je sve okupiti na istom mestu, u isto vreme. Dešava se da smo za istim stolom i zajedno ručamo, ali uvek neko završi ranije, mora da ide i tako se jurimo sa vremenom“, kaže Đorđe. On ističe da kao mlađi nije imao mnogo vremena za decu i da bi danas neke stvari drugačije uradio, ali opet, kad ih vidi u kakve su ljude izrasli, bude mu lakše. Ponosan je na svu svoju decu, a sa Andrejem je danas i kolega. „Često smo zajedno u sali i voli da me nervira. On priča tokom operacije, i dozvoljavam mu, a pre njega, kad ste sa mnom u sali, to je bilo strogo zabranjeno. Vidim sebe u njemu kad sam bio tih godina“, kaže Đorđe sa ponosom u glasu. Kad je organizacija života u pitanju, Katarina tvrdi da je tu Đorđe glavni, iako on ističe da je ona ta koja ustaje u pet ujutru, sve ih po kući budi i podseća na dnevne zadatke. Sve u svemu, jasno je da bračni par Bajec jedno drugo prati, dopunjavaju se i dogovaraju, a na razumevanju, poverenju i međusobnom divljenju, koje među njima vlada, možemo samo da im pozavidimo. „Podrška je ključna i priznajem da bi mi bilo daleko teže u nekim situacijama u životu da nije bilo Džoa. Kada sam se drugi put porađala, on je bio tu i osećala sam se sigurnije. Takođe, kada sam operisala benigni tumor na dojci, to sam i učinila jer je on insistirao, a ja mu verujem i dok god je negde tu da nadgleda, bezbedna sam“, zaključuje Katarina sa osmehom koji sa lica, kako kaže i njen suprug, nikada ne skida.
W dzisiejszym odcinku świętujemy dziesięciolecie naszego podcastu! Wspominamy naszą historię i opowiadamy o tym, czym jest dla nas ZVZ.
Mislili smo da nove generacije ne znaju za patriotizam, a onda ih čujemo kako pevaju himnu, solidarni i jedinstveni, kaže Jelena Mitić, psihloškinja i nastavnica psihologije u Trinaestoj beogradskoj gimnaziji, ali i mama jedne studentkinje i jedne srednjoškolke, koja u novoj epizodi Mamazjanije govori o aktuelnoj situaciji u školstvu iz ugla profesorke. Činjenica je da školski sistem radi pod neuobičajenim okolnostima i da je svima teško, jer nijedna borba nije laka. „Teško je nama nastavnicima, studentima, učenicima, roditeljima, ali ovo je prvi put, bar da ja znam, a radim u prosveti dve decenije, da smo svi u simbiozi, ujedinjeni oko istog cilja“, kaže profesorka Mitić. Od generacija koje su pokazale izuzetnu solidarnost, empatiju, inteligenciju i volju, nismo mnogo očekivali, a oni su nas demantovali i nastavljaju to da rade. „Gledali smo ih sa tim telefonima, delovali su egocentrično, zainteresovani samo sa sopstvene interese, i da sve u životu završe što brže i lakše. Evo, ja rođenoj ćerki moram da kažem da pokupi veš, a očekujem da sama vidi šta treba da uradi u kući. E, to je bilo ranije, sad zna, sad joj je jasno kako izgleda preuzeti stvari u svoje ruke. Ovo je zato velika škola za našu decu, uče jedni od drugih, a uče i nas odrasle kako se sistem dovodi u red i to je neverovatno“, naglašava Jelena. Roditelji brinu više o tome gde će i kako ostaviti decu, naročito ako su još u osnovnoj školi, nego što brinu zbog gubitka nastave. „Većina roditelja nas podržava, pitaju kako da pomognu, šta da urade. Oni su više zabrinuti zbog dece koja bez nadzora sede kod kuće sa telefonima, igricama, nego zbog toga što gube nastavu. Zato mojim đacima pišem na grupi da svakoga dana vežbaju matematiku, nauče neke nove strane reči, da se organizuju i sami prate gradivo koliko mogu“, priča naša gošća. Organizacija i odnos prema aktuelnim dešavanjima, snalaženje u „vanrednim okolnostima“ u kakvim se trenutno nalazi naše društvo, delimično pripisujemo nasleđu. „Mi smo bili deca koja su pamtila ratove, krize, naši protesti bili su drugačiji, ali smo postavili neki temelj bunta, želje za promenama, još smo ti isti ljudi, a naša deca nose taj duh u sebi. On ih tera da se bore za pravdu i slobodu. Ono što je ključno je da hoće da ostanu ovde i zato je njihov cilj da promene sistem u državi i vrednosti koje su se godinama okretale naopako“. Ima dece sa strepnjama, koji se plaše zbog gubitka vremena. „Pohvalno je što ima dece koja žele sve da nauče i završe u roku, ambiciji uvek treba pružiti podršku, a posebno je teško maturantima koji već spremaju maturske ispite. Ipak svi oni razumeju da moramo da izdržimo, da ne posustanemo, a kako ćemo rešiti propušteno gradivo dogovorićemo se, to je najmanji problem, jer vremena imamo“, kaže uz ohrabrujući osmeh ova nastavnica. Ništa nije izgubljeno i sve se može nadoknaditi. „Pandemija i razne krize u kojima su se propuštale godine, naučile su nas da je nastava uvek nadoknadiva i mi ćemo učniti sve što je u našoj moći da deca ne pate i da njima bude dobro, da ne trpe posledice. Prosveta je toliko dugo urušavana i toliko dugo smo pokušavali nešto da promenimo, ali očigledno nije bilo moguće bez pomoći naših đaka“, zaključuje Jelena.
Czy w dobie sztucznej inteligencji tworzenie podcastów i innych własnych treści ma jeszcze sens, zwłaszcza gdy dostępne są narzędzia, które generują treści automatycznie?Przeanalizowałem to zagadnienie, oferując wskazówki i przemyślenia, które pomogą ci zrozumieć, jak skutecznie wykorzystywać content marketing w czasach AI.Przyjrzałem się następującym kwestiom:- Jak w praktyce wygląda automatyzacja podcastów za pomocą AI?- Czy podcasty stworzone przez sztuczną inteligencję mogą równać się z tymi nagrywanymi przez prawdziwych twórców?- W czym tkwi siła i unikatowość podcastów tworzonych przez ludzi?- Jak rysuje się przyszłość podcastów w erze AI?Posłuchaj i dowiedz się, jak budować trwałe relacje z odbiorcami i jak wyróżnić się w gąszczu treści generowanych przez maszyny.
Brzina savremenog života, a tek posao u dnevnim medijima, ne ostavlja mnogo vremena za porodicu, za decu, posebno ako je mama singl, pa su sve obaveze ovog sveta na njenim leđima, što potvrđuju i gošće nove Mamazjanije, koleginice sa portala Nova.rs i Zadovoljna.rs, Ivana Stojanov i Bojana Marjanović, koje su ulepšale i oplemenile naš studio povodom obeležavanja petog rođendana portala Nova. Da roditeljska briga ne prestaje, ali da je fizički život daleko lakši i da mama ima mnogo više vremena za odmor i predah, ispričala nam je Ivana, mama sad već odraslog mladića od 24 godine. „Kad dođem s posla, sednem i odmorim. Imam vremena za sebe, nema više one jurnjave, obaveza koje su oduzimale pola radnog dana ili ceo vikend. On je sada odrastao, samostalan čovek, sa kojim se doduše retko viđam, a to je ono što mi nedostaje. Ipak, idemo zajedno na studentske proteste i divno je što zajednički doživljavamo te promene, novu energiju i sve ono što su studenti doneli“, priča Ivana i dodaje da iako je mnogo toga u životu lakše kad dete odraste, ipak brine, i oseća se bar delimično odgovornom za njegove postupke bilo dobre ili loše, jer to nikad ne prestaje. Do tog odraslog doba, međutim, dete mora proći kroz kriznu adolescenciju, pubertet, a Bojana nam je ispričala, da iako su njena ćerka Nađa i ona drugarice, koje zajedno putuju, dele odeću, obuću, u nekom momentu došlo je do sukobljavanja i nerazumevanja, što je i skladu sa godinama. „Moje stvari su naše, a njene su samo njene“, uz osmeh kaže Bojana. Ipak, i dalje se raduju zajedničkim putovanjima i kad Nađa dobije dobru ocenu u školi, prvo požuri da javi mami. „Pubertet nas je malo odvojio, ali i dalje me zove kad dobije dobru ocenu i kad je raspoložena, pričamo, družimo se, evo sad se opet spremamo na zajedničko putovanje. Jako smo vezane i do skoro mi se poveravala o svemu, a sad nekako više vremena provodi sa drugaricama, sa njima ide u bioskop, čak je i sama letela avionom, kad je išla kod tetke. Zvala sam je četiri puta dok nije ugasila telefon, da proverim jel sve u redu“, sa osmehom se seća Bojana. Odrastanje dece prate različite faze, sa kojima se suočavajui roditelji, ali singl mame koje su usmerene na dete dok odrasta i vode ih svuda sa sobom, kako Ivana kaže, kao male „prikolice“, teže podnose odrastanje, odvajanje. Sa druge strane, osećaju olakšanje jer konačno dobijaju malo vremena i za sebe. „Pitala sam se ranije kako neke mame uspevaju da treniraju radnim danima, ja ništa nisam uspevala da postignem. S posla sam išla kući, onda sam sa Nađom učila, vozila je na treninge, na glumu. Dešavalo se da ceo vikend provedemo u učenju, da slučajno negde ne zaškripi. Sad mi je jasno da sam pogrešila i da je trebalo da je pustim da nauči sama kako da uči, a da bi to i meni dalo malo vremena za odmor“, kaže Bojana. Organizacija je ključ, tvrdi Ivana, a to znači postavljanje prioriteta i vremena koje nam je neophodno. „Čak i kad smo sa decom, treba da se zabavimo, druženje sa njima ne treba da bude nešto što smo odradili, već i u tome treba da nađemo zabavu. Sa sinom sam, dok je bio mali, igrala fudbal, pela se na drvo, nisam uvek imala snage za to, kad umorna i nervozna dođem s posla, ali onda on nešto uradi ili kaže i vrati me u život, osmehnem se, osetim nalet energije i nastavim dalje“, priča Ivana. Da je mama dobra, onda kad je dobro, već smo odavno zaključili u Mamazjaniji, a Ivana i Bojana, singl mame, pričaju da je emotivna ispunjenost poželjna i da čak i deca primećuju da su bolje raspoložene kad imaju partnera, koji ne mora biti bračni drug. Međutim, istuču da to nije uvek lako jer je, dok su deca mala, teško naći vremena za bilo koga osim za dete, posao i obaveze, a onda, tu je i momenat upoznavanja gde je uvek pitanje kako će dete reagovati na nekog novog u životu. Ipak, zaključak je da se za ljubav u svakom smislu treba boriti, a tome i decu treba da naučimo.