Podcasts about srpski

Uspjeh u životu i karijeri uveliko ovisi o socijalnom porijeklu, kažu studije: djeca radnika i useljenika rjeđe upisuju fakultete nego djeca akademaca. Zašto je imigrantima uspješna karijera teža? Da li je etničko porijeklo razlog ili siromaštvo? Stručnjaci upozaravaju na preslabo investiranje u obrazovanje. Nenad Kreizer razgovara s Krunoslavom Stojakovićem iz Zaklade Rosa Luxemburg i reporterom Filipom Slavkovićem o teškom usponu na karijernoj ljestvici za djecu iz neprivilegiranih slojeva. Von Nenad Kreizer.

Teaser-Text bis 500 Zeichen. Von Nenad Kreizer.

U brojnim gradovima Bosne i Hercegovine pojavili su se bilbordi kojima se građani iz dijaspore pozivaju na povratak u domovinu. Kampanju predvodi Pokret “Snaga domovine”. Navodno, projekt se realizuje u saradnji sa Federalnim ministarstvom za raseljene osobe i izbjeglice. Koliko je ova akcija obećavajuća? Kao podsticaj za povratnike najavljena je novčana podrška pri pokretanju vlastitog biznisa. Istražujemo, razgovaramo s reporterom Amirom Sužnjem i ekonomskim stručnjakom Farukom Hadžićem. Von Amir Kamber.

Nenad Kreizer razgovara s Karlom Rafanelijem, novinarom i kritičarom iz Hrvatske, o budućnosti glazbe. Umjetna inteligencija sve više prodire u svakodnevicu i samo je bilo pitanje vremena kada će ozbiljno poljuljati temelje glazbene industrije kakvu poznajemo. Scenske novosti iz Beograda donosi kolega Uroš Milovanović. Kakve veze imaju muzika i moda? Predstavljamo novi singl Hornsman Coyote i Del Arno Banda (Mali hram) i slušamo ljetni hit Repera iz Sobe (Roze očale). Von Nenad Kreizer.

Sve više građana Njemačke nakon odlaska u mirovinu i dalje rade. Taj trend će se zbog nedostatka radne snage nastaviti. No rad u mirovini donosi i neke posebnosti. Nenad Kreizer razgovara sa Šejlom Vojić iz DGB-a i reporterom Sašom Bojićem o zanimljivim aspektima ove vrste zaposlenja. Kako se oporezuje dodatno zarađen novac? Podliježe li rad u mirovini tarifnim ugovorima? Je li zapošljavanje umirovljenika krađa radnih mjesta mlađima? Rad u starijem dobu može biti korisna stvar, ali – i ne mora! Von Nenad Kreizer.

Milijarda? Milijun? Tisuću eura? Znanstvenici su izračunali koliko novca mjesečno je potrebno da bi se netko osjećao sretnim. Gdje? Otvara se pitanje može li se sreća uopće izmjeriti odnosno postići novcem? Kako je stupanj zadovoljstva materijalnim bogatstvom povezan s kulturnim okruženjem? Nenad Kreizer govori s ekonomistom Damirom Novotnyjem i reporterom Filipom Slavkovićem o studijama koje se bave odnosom individualne sreće i bogatstva kao i kulturnim razlikama poimanja sreće. Von Nenad Kreizer.

Jesu li zbilja „cijene do neba“ a odmor u Hrvatskoj preskup? Zašto je iz godine u godinu sve skuplje turističko odredište? Skuplja od Španjolske i Grčke i gubi turiste. Za takav razvoj događaja mediji okrivljuju privatne iznajmljivače i ugostitelje. Koji opet krivnju prebacuju na državu zbog visokih poreza i nameta. Nenad Kreizer razgovara s ekonomskim analitičarom Petrom Vuškovićem i reporterom Sinišom Bogdanićem o strategiji hrvatske turističke politike i prvim dojmovima ovogodišnje sezone. Von Nenad Kreizer.

U sjećanje na Olivera Dragojevića! Amir Kamber predstavlja novu muziku i razgovara s Antom Gelom - producentom manifestacije "Trag u beskraju" koja se održava u Veloj Luci na Korčuli. U čemu je tajna Oliverove energije koja svakog ljeta na Korčulu dovodi tisuće ljudi? Iz Zagreba se javlja muzički reporter Zoran Stošić. Upoznajemo Cmok iz Srbije ("Pratim i dižem") kao i jedan čudesan projekt koji reinterpretira pjesme s kultne ploče Milana Mladenovića i Mitra Subotića Sube "Angel's Breath". Von Amir Kamber.

Ima je u vodi, hrani, odeći, atmosferi, svuda oko nas. Dok slušate ovaj podcast možda u ruci imate nešto od plastike ili na sebi odeću od poliestera? Plastični otpad je u prirodi, pune su ga šume, reke i okeani. Poseban izazov za okoliš i zdravlje živog sveta predstavlja mikroplastika – nastala erozijom ili razgradnjom materijala. Ona je i u organizmima živih bića. Koliko je to opasno i da li je moguće odbraniti zdravlje od plastične pošasti? To su pitanja kojima se bave Saša Bojić i Maja Marić. Von Sasa Bojic.

Kupili ste na štandu Modrićev dres za sina? Usput možda i LaFufu za tinejdžericu? Za cijene kakvih nema? Čini se bezazleno, ali znate li da uvoz krivotvorene robe u Njemačku ponekad može imati pravne posljedice? Istražujemo gdje je granica između suvenira i prekršaja. Odakle dolazi većina krivotvorene robe i kako utječe na tržište. Maja Marić razgovara s ekonomskom stručnjakinjom iz Bosne i Hercegovine - Svetlanom Cenić. Što morate znati prije nego se vratite s ljetovanja donosi Nenad Kreizer. Von Maja Maric.

Prošlo je osam mjeseci a put protesta je sve kontroverzniji: vlast snažno uzvraća udarac, palice, suzavci, hapšenja. Vidovdanski nacionalizam i govornici s desnice obilježili su posljednji veliki skup.Taktički potez ili znak dubljeg zaokreta i podjela? Kako na to gleda Europa, a kako susjedi? Vučić odbija izbore prije 2027., studenti ostaju uporni a blokade Beograda svakodnevne. Aleksandar Timofejev donosi priču s terena. Maja Marić i aktivista Dejan Restak o potrebi političkih odluka pokreta. Von Maja Maric.

Koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu ukazao je pažnju na sve izraženiji fenomen miješanja politike i glazbe. Politička svakodnevica utječe i na velike glazbene događaje kao što je festival Exit u Novom Sadu, a svjedoci smo i sve češće zabrane ili otkazivanja nastupa iz političkih razloga. Nenad Kreizer o ovom Korzo izdanju razgovara s Edijem Plovanićem, glavnim urednikom glazbenog portala Muzika.hr. Od Zorana Ćatića iz Sarajeva saznajemo tko u ovim vrućim ljetnim danima sjedi u studiju. Von Nenad Kreizer.

Znate li šta je „površina za igru i akciju“? – To je naziv kojim gradski oci Kelna žele da zamene dosadašnji naziv „igralište“. Odkluka o tome nije konačna, posebno nakon reakcija na tu inicijativu koje su bile uglavnom negativne. Kada se jezik ne menja sopstvenom dinamikom, već rešenjima nametnutim „odozgo“, to može da ispadne smešno i kontraproduktivno, ali može da bude i dobro. O tome kao i pojmu političke korektnosti koja obično stoji iza takvih intervencija, govore Saša Bojić i Maja Marić. Von Sasa Bojic.

Što znači biti muškarac danas? Tradicionalna očekivanja i dalje traže snagu, neovisnost i emocionalnu zatvorenost, dok se suvremeni muškarci sve češće suočavaju s osjećajem usamljenosti. Nova istraživanja pokazuju da sve više muškaraca nema bliske prijatelje ni ljubavne partnere. Maja Marić razgovara s aktivisticom i poduzetnicom Majom Krištafor o društvenim promjenama koje su dovele do ovoga. Filip Slavković analizira živimo li zaista u doba "epidemije muške usamljenosti". Von Maja Maric.

Studentski protesti u Srbiji, kojima su se u međuvremenu priključili i dijelovi građana, se više od pola godina nakon početaka suočavaju sa sve snažnijom represijom vlasti koja im predbacuje rušenje ustavnog poretka. Pokret je također i u osjetljivom trenutku u kojem se odlučuje u kojem smjeru će se nastaviti ovaj proces. Nenad Kreizer razgovara s odvjetnikom Božidarom Prelevićem i reporterkom Jelenom Đukić-Pejić o trenutačnom stanju, posljedicama represije i političkoj budućnosti pokreta. Von Nenad Kreizer.

Broj žrtava u genocida u Srebrenici nije konačan. Još uvijek se traga za posmrtnim ostacima oko 1000 osoba. Nenad Kreizer razgovara s povjesničarem Draganom Popovićem iz Srbije o "najdokumentovanijem velikom zločinu" koji ipak nije dovoljno obrađen. Zašto? Popović je autor knjige "Gubljenje ljudskosti" koja se znanstveno bavi genocidom. Reporter Amir Sužanj je na licu mjesta u Potočarima i opširno izvještava o komemoraciji. A kako se na užas od prije 30 godina gleda danas u njemačkom Bundestagu? Von Nenad Kreizer.

Bez umetnosti nema demokratije! Diseldorf je ponovo u znaku Asphalt festivala koji je počeo u utorak i traje do 27. jula. Festival koji spaja različite umetničke pravce i bavi se važnim društvenim temama. O programu festivala i zašto je umetnost posebno važna u vremenu u kojem živimo, Boris Rabrenović razgovara sa Bojanom Vuletićem, kompozitorom i jednim od osnivača festivala. Od kolege Uroša Milovanovića saznajemo kakvih novosti ima na muzičkoj sceni Srbije. Pripremili smo i dobru muziku! Von Boris Rabrenovic.

Trideset godina nakon genocida u Srebrenici, sjećanje na žrtve živi kroz brojne komemoracije diljem BiH, Njemačke i svijeta. Bundestag, kulturne institucije, brojne udruge i mediji šalju snažnu poruku da se najveći zločin nakon Drugog svijetskog rata nikada ne zaboravi. Maja Marić razgovara s dr. Edvinom Destanovićem iz udruge Amanet o Maršu mira koji se već desetu godinu održava u Dortmundu. Nenad Kreizer govori izmedju ostalog o sve češćim pozivima da se Srebrenica uvrsti u školske kurikulume. Von Maja Maric.

Njemačka je zemlja bogatih – ali i velikih razlika. Dok 1% najimućnijih posjeduje više od trećine ukupne imovine, gotovo polovica građana nema gotovo ništa. Broj milijunaša raste, ali imovina je sve neravnopravnije raspoređena. Koliko novca zapravo imaju Nijemci i zašto većina precjenjuje ili podcjenjuje svoj imovinski status objašnjava Filip Slavković. Maja Marić razgovara s Aleksandrom Miloševićem iz Srbije o razlikama između bogataša u Regiji i u Njemačkoj. Jeste li možda i vi superbogati? Von Maja Maric.

Gotovo pola milijuna ljudi bilo je na koncertu Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu, a danima kasnije rasprava ne jenjava: je li riječ o slavlju domoljublja ili opasnom koketiranju s ustaštvom? Maja Marić razgovara s kolegom Sinišom Bogdanićem i novinarom Danijelom Majićem o značenju ovog mega koncerta, ulozi Crkve, države i kolektivnog sjećanja u sve dubljoj ideološkoj podjeli Hrvatske. Von Maja Maric.

Podržite nas na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast U ovoj epizodi ne govorimo o bojevima, već o onome što dolazi nakon što zastave padnu. O despotima bez zemlje koji su nastavili da postoje, ne uprkos istoriji, već uzduž njenih pukotina. Pad Smedereva 1459. godine bio je kraj jedne epohe, kraj Srpske despotovine, ali ne i kraj priče. Brankovići, pre svega sinovi Svetog Stefana, Đorđe i Jovan, nisu nestali sa porazom. Naprotiv, sa sobom su poneli državni model, dvorsku kulturu, umetnost i ideju suverenosti, i preneli ih zajedno sa očevim moštima preko Save, u dvorove Ugarske. Tamo, u Sremu i Kupinovu (Kupiniku), među novim gospodarima, srpski despoti su postali nešto između simbola i političke alatke. Vuk Grgurević (Branković), poznat kao Zmaj Ognjeni Vuk, pretvoren je u epskog junaka, a bio je vladar sa stvarnim vojskama, ratovao pod ugarskom zastavom, ali sa despotovom titulom. Jovan Branković, poslednji u nizu Brankovića, nosio je tu titulu više kao amanet nego kao vlast. Istoričar Nikola Đukić i istoričar umetnosti Nikola Piperski mapiraju ovo neobično poglavlje srpske istorije - jedno u kojem se država povukla, ali ideja opstala. Razgovaraju o tome kako se srpski srednjovekovni identitet preoblikovao u egzilu: kroz ikonopis, ktitorstva, političke brakove i uporne pokušaje da se sačuva identitet u tuđem carstvu.

Maja Marić razgovara s Natašom Govedaricom o ratu, miru, strahu i nadi u budućnost. Programska direktorica mirovne organizacije Pro Peace - Srbija (ZFD) živi u Beogradu, inače je porijeklom iz Sarajeva. Otkud u Kelnu? Može li se nešto pametno naučiti od Njemačke? Govedarica je stručnjakinja za ljudska prava i autorica više studija. Bavi se temama kao što su nacionalizam i povijesni revizionizam. Zašto? Odakle takva energija? Usput, koji jezik govore Maja i Nataša kad se tako dobro razumiju?   Von Maja Maric.

Ujedinjeni narodi osnovani su prije 80 godina. Kako je organizacija nastala iz ruševina rata s idealom "nikad više" – i zašto taj ideal nikada nije u potpunosti zaživio? Od Atlantske povelje do San Francisca, od Srebrenice do Ukrajine, UN uglavnom balansira između nade i nemoći. Je li danas, 80 godina kasnije, ova organizacija još uvijek relevantna – ili samo skup simbolike bez stvarne moći? Da li je UN kao projekt propao? Maja Marić razgovara s novinarima Nenadom Kreizerom i Jerkom Bakotinom. Von Maja Maric.

Više od četvrtine radno sposobnih doseljenika u Njemačkoj razmišlja o odlasku, a Hrvati su među prvima – 5,1% planira povratak, pokazuje studija Instituta za istraživanje zanimanja i tržišta rada (IAB). Razlozi: birokracija, loše ekonomske prilike, diskriminacija i želja za boljim životom. Njemačka gubi upravo najbolje integrirane. Više o studiji donosi Nenad Kreizer, a Maja Marić razgovara s Anom Milinković, iz Centra za Europske politike, o tome što povratnicima mogu ponuditi matične države. Von Maja Maric.

Plaže zatvorene, gužve na granicama i putevima, aerodromi preopterećeni, a cijene sve više rastu. Ulazi li Crna Gora u turističku sezonu nespremna? Uz pad broja noćenja i prihoda, te sve češće blokade prometnica, postavlja se pitanje: može li ovakva sezona završiti pozitivno? I dok turisti sve češće biraju jeftiniju Albaniju, u Crnoj Gori raste nezadovoljstvo – i kod turista i kod domaćih. Maja Marić razgovara s novinarkom Vesnom Rajković i stručnjakom za marketing u turizmu, Veliborom Zolakom. Von Maja Maric.

Jedan od najsnažnijih simbola bivše Jugoslavije je automobil Jugo. Ovo vozilo je dan-danas objekt nostalgije mnogih koji uz njega povezuju pozitivna sjećanja zajedničku državu. Poduzetnik Aleksandar Bjelić iz Schwäbisch Gmunda planira pokretanje nove serije legendarnog vozila Zastave iz Kragujevca. U razgovoru s Nenadom Kreizerom, Bjelić otkriva kako je došao na tu ideju i kada bi prvi novi Yugo mogao sići s proizvodne trake, a reporterka Maja Marić govori o istorijatu ovog kultnog automobila. Von Nenad Kreizer.

Klimatske promjene i rast temperatura koje one sa sobom donose su činjenica koju više nitko ozbiljan ne poriče. Pitanje je sada kako se što bolje prilagoditi novonastaloj situaciji i smanjiti opasnost od šumskih požara, propasti žetvi i nedostatka pitke vode. Nenad Kreizer o mehanizmima u borbi protiv klimatskih promjena govori s klimatologom Goranom Trbićem iz Banjaluke i reporterkom Majom Marić. Von Nenad Kreizer.

U borbi za dio turističkog kolača svake godine sve veći prostor zauzima i Bosna i Hercegovina. Koristeći velik porast cijena u susjednim destinacijama, poput Hrvatske, Bosna i Hercegovina konkurira povoljnijom ponudom, raznovrsnošću i faktorom egzotičnosti. U razgovoru s reporterom Amirom Sužnjem i stručnjakom za ugostiteljstvo i turizam Dinom Felićem, Nenad Kreizer otkriva prednosti i mane bosanskohercegovačkog turizma. Von Nenad Kreizer.

Miljana Griebl-Vujović i njena violina proputovali su mnogo zemalja, gradova, koncertnih dvorana i zaustavili se u Kelnu na Rajni. Zašto baš tu? Kako je sve počelo? Domaćin Damir Bašić razgovara s vrhunskom violinistkinjom o njenoj ljubavi prema muzici i radu u prestižnim orkestrima. Međutim, kako muzika nikada nije sasvim odvojena od društvenih zbivanja, ispada da je politiku nemoguće zaobići. Pogotovo ako ste se baš onog dana kada se srušila nadstrešnica našli u Novom Sadu. Molim? Von Damir Basic.

U Berlinu se od 12. do 22. juna održava „Dokumentale“ festival dokumentarnog filma na kojem će biti prikazan film „Funk YU“. Muzička avantura kroz bivšu Jugoslaviju u potrazi za jednim singlom, tačnije za pesmom na B strani te ploče. Boris Rabrenović razgovara sa režiserom Frankom Dujmićem, strastvenim ljubiteljem muzike i kolekcionarom vinila. Uroš Milovanović predstavlja novosti sa muzičke scene Srbije. Pripremili smo i dobru muziku, recimo, novi singl Zostera iz Mostara: „Ne okrećem se tata“. Von Boris Rabrenovic.

Nakon lokalnih izbora u Zaječaru i Kosjeriću, stanje u Srbiji je i dalje nepromijenjeno. Tabori predsjednika Aleksandra Vučića s jedne i studentskog pokreta s druge strane i dalje zastupaju nepomirljive stavove. U međuvremenu se podrška studentima iz njemačke dijespore nastavlja. Nenad Kreizer razgovara s reporterkom Jelenom Đukić Pejić i aktivisticom iz Berlina Ljubicom Duvnjak Đorđevski. Von Nenad Kreizer.

Kakve kvalifikacije su potrebne za zanimanje „grobar pasa“? Treba li diploma, može li preko veze? Ili je ključno životno iskustvo? Amir Kamber razgovara s piscem Goranom Samardžićem o ljubavi, psima, korijenima i životu između dva grada – Sarajeva i Beograda. Za roman "Grobar pasa" Samardžić je nagrađen renomiranom književnom nagradom izdavačke kuće V.B.Z. Naš literarni selektor Davor Korić smatra da se ova knjiga veoma lako čita zato što je pisana jezgrovito, kratkim rečenicama, veoma emotivno. Von Amir Kamber.

Iako Njemačka ima više liječnika nego ikad, mnogi građani izražavaju svoje nezadovoljstvo dostupnošću zdravstvenih usluga – duga čekanja na termin, manjak ordinacija i kratko vrijeme u ordinaciji. Kako je moguće da brojke govore jedno, a iskustvo drugo? Maja Marić u razgovoru s Filipom Slavkovićem istražuje razloge tog nesrazmjera. Doktorica iz Kölna Ranka Marohl objašnjava je li riječ o smanjenim radnim satima liječnika, izazovima u ruralnim sredinama ili o starenju stanovništva. Von Maja Maric.

Migrantska kriza ponovo puni medijske stupce u Bosni i Hercegovini i regiji, ali ne zbog novog vala migranata, već zbog planova EU i Velike Britanije o izgradnji migrantskih centara na Balkanu. BiH se spominje kao jedna od potencijalnih lokacija, što je izazvalo brojne reakcije i upozorenja. Da li će Balkan postati skladište za migrante? O mogućim posljedicama Maja Marić razgovara s kolegom Amirom Sužnjem i prof. Sandijem Dizdarevićem, stručnjakom za sigurnost. Von Maja Maric.

Amir Kamber i njemački Dalmatinac Mario Ljubić iz sastava Rezervna klupa razgovaraju o dijaspori, rock'n'rollu i drugim univerzalnim pojavama. Zašto je svejedno na kojem jeziku pjevaš? Ili nije? Otkud Rezervna klupa u Nürnbergu? Kakvi su planovi ove "tvrdoglave" balkanske ekipe? Reporter Zoran Stošić donosi novosti s hrvatske muzičke scene. Predstavljamo novitete, između ostalog, svježu saradnju Marka Louisa i Helem Nejse ("Nemam sluh") kao i novi single benda Sunshine ("Ti ćeš da mi kažeš")! Von Amir Kamber.

Takozvana veštačka inteligencija nam je gotovo svuda od koristi. Da li je tako i u oblasti psihičkog zdravlja? Na tragu tog pitanja su danas Saša Bojić i Maja Marić. Već u prvim trenucima korišćenja automata za razgovor kao što je ChatGPT mnogi su pomislili da bi mogli da ih koriste i za psihoterapiju. Ima li to smisla? Sta AI savetuje doseljenicima u Nemačkoj? "Ako želiš, možemo i odmah da pričamo o tome što te muči." Molim? Stvarno? Pa nama onda u Nemačkoj ne treba više nikakva druga pomoć? Von Sasa Bojic.

Kako se održavaju mostovi između starog i novog života? Nekad su to bili zavičajni klubovi, misije i folklor – danas su to Facebook grupe, TikTok i WhatsApp chatovi. Nova dijaspora iz bivše Jugoslavije u Njemačkoj druži se drukčije, digitalno i fleksibilno. Što to znači za osjećaj pripadnosti? I koliko je to daleko od načina na koji se družila prije dvadesetak godina? Maja Marić razgovara s kolegom Filipom Slavkovićem i Sonjom Breljak, urednicom portala Hrvatski glas Berlin. Von Maja Maric.

Već mjesecima traje rasprava o ulaganjima arapske firme Eagle Hills na Velikoj plaži u Ulcinju. Vlada najavljuje razvojni bum, dok lokalna zajednica, opozicija i NVO sektor upozoravaju na netransparentnost i moguće zloupotrebe. Nakon protesta 15. maja i najave investitora Mohameda Alabara da bi se mogao povući, ostaje pitanje: je li ovo još jedan sumnjiv tender za crnogorsku obalu? Maja Marić razgovara s aktivistom Mustafom Cankom, a kolegica Vesna Rajković donosi priču o pozadini. Von Maja Maric.

Osamdesete su razdoblje koje još uvijek pali maštu ljubitelja glazbe s jugoistoka Europe. "Stražarni lopov" je naziv internetske platforme koja već godinama arhivira materijale iz manje poznatih uglova ovog legendarnog desetljeća. Nenad Kreizer razgovara s Goranom Polakom, autorom ove stranice i istoimenog romana koji izlazi ovih dana. Zoran Ćatić između ostalog u pregledu muzičke scene BiH predstavlja novi singl Dubioze kolektiva - Balkan Boys. Slušamo i nove uratke Svemirka i Dine Jashari. Von Nenad Kreizer.

Broj nezaposlenih u Njemačkoj raste, velik broj kompanija je najavio smanjenje broja radnih mjesta. No kako se ponašati u slučaju otkaza? Koje prve korake treba poduzeti i koja prava imaju radnici koji se nađu na cesti? Nenad Kreizer o pravima radnika razgovara sa Šejlom Vojić iz servisa "Faire Mobilität". Što preporučuje pogođenima kao prvu mjeru? Treba li uzimati odvjetnika? Kakvu ulogu igraju sindikati? Reporterka Maja Marić iznosi detalje glede trenutnog stanja na njemačkom tržištu rada. Von Nenad Kreizer.

Nova njemačka vlada počela je od prvog dana ispunjavati svoje obećanje iz predizborne kampanje i doslovno zatvorila granice za tzv. neregulirano useljavanje. Koliko ta nova politika strogoće ima uspjeha i kako na nju reagiraju kritičari i NVO? Nenad Kreizer razgovara s reporterom Filipom Slavkovićem i Petrom Rosandićem iz bečke nevladine organizacije SOS Balkanroute o izgledima nove migracijske politike. Von Nenad Kreizer.

Lokalni izbori u Hrvatskoj potvrdili su nadmoć platforme Možemo! u Zagrebu, ali su donijeli i iznenađenje gubitkom SDP-a u Rijeci. No kakve posljedice bi na politiku na državnoj razini mogli imati ovi izbori za gradonačelnike i načelnike općina? Nenad Kreizer razgovara s analitičarem Žarkom Puhovskim i reporterom Sinišom Bogdanićem između ostalog i o tome zašto premijer Andrej Plenković neke izborne uspjehe svojata za svoju stranku HDZ. Von Nenad Kreizer.

Pre deset godina u Beču je preminuo muzičar Vlada Divljan. Tim povodom, Nevladina organizacija, sastav koji je godinama bio uz Vladu Divljana, u Beogradu je održao dva koncerta njemu u čast, a u subotu 17. maja, nastupiće i u Zagrebu. Dan ranije takodje u Zagrebu će biti otkrivena i bista Vlade Divljana. Boris Rabrenović razgovora sa dugogodišnjim Vladinim prijateljem i saradnikom Zdenkom Kolarom. Uroš Milovanović informiše o novostima na muzičkoj sceni Srbije. Pripremili smo i dobru muziku! Von Boris Rabrenovic.

Moraju li doseljenici biti zahvalni državi u kojoj žive? Kako je to bilo nekad? A kako je sad? Istraživanja su pokazala, zahvalnost kod izbjeglica je, očekivano, mnogo veća nego kod onih koji su u Njemačku stigli kao kvalificirani radnici i radnice. No, postoje li razlike i po zemlji porijekla? Što ćemo s generacijskim razlikama? Zašto bi uopće neko nekome trebao biti za bilo što zahvalan? Maja Marić razgovara s kolegom Nenadom Kreizerom, a zatim i Ines Kovač Ivanović, iseljenicom iz Hrvatske. Von Maja Maric.

Nova njemačka vlada, koju čine koalicija CDU/CSU i SPD, pod vodstvom kancelara Friedricha Merza, suočava se s nizom izazova u 2025. godini. Kako riješiti pitanje migrantske politike, problem sa stagnirajućim gospodarstvom i reformu obrane? A da carine i Donalda Trumpa posebno ni ne spominjemo? Maja Marić i Filip Slavković govore o prvim danima Merza dok Adnan Ćerimagić, analitičar non-profit organizacije ESI (Europäische Stabilitätsinitiative), objašnjava što nova vlada znači za Zapadni Balkan. Von Maja Maric.

Studenti ne prestaju s prosvjedima u Srbiji ni nakon 6 mjeseci. Blokade fakulteta još uvijek traju, studenti trče maraton po Europi, a najavljuju i svoju listu za sudjelovanje na narednim parlamentarnim izborima. Za to vrijeme Aleksandar Vučić posjećuje Ameriku, a onda i Moskvu gdje gostuje na Paradi pobjede. Popušta li vlast u Srbiji pod pritiskom ili pojačava represiju? Maja Marić razgovara s analitičarom Boškom Jakšićem, a zatim i novinarkom Jelenom Đukić Pejić. Von Maja Maric.

Zašto je u Hrvatskoj opasno kada neko samo želi raditi svoj posao? Samo u Hrvatskoj? Amir Kamber razgovara s piscem Kristianom Novakom o dobroj književnosti, sumnjivom moralu, sveprisutnoj korupciji i univerzalnom pitanju pravde. Više o romanu "Slučaj vlastite pogibelji", koji je mnogo više od krimića, saznajemo od književnog stručnjaka Davor Korića. Novak piše o samoubistvu jednog mladog policajca. To je bio stvarni događaj. Sve ostalo je plod piščeve mašte, nipošto manje istinite. Zašto? Von Amir Kamber.

Nina Gerin pomaže žrtvama nasilja odnosno traumatiziranim osobama da se snađu u njemačkoj birokratiji i ostvare svoja prava. Je li pravda pitanje pravne države ili pojedinca? Nina radi kao pravna savjetnica za komunalne vlasti u Kelnu, domaćina Damira Bašića zanima, kakva je razlika između institucija u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini? Osim toga, Gerin iza sebe ima zapažene muzičke projekte? Šta je sljedeći korak? Pogodite ko je bio Ninin slavni muzički komšija u Sarajevu? Von Damir Basic.

Biznis priče konferencija 2. i 3. aprila 2025. u Novom Sadu.

Uvođenje digitalnog sveta u nastavu, korišćenje društvenih mreža kao pomoć u predavanju, ključni su ako nastavnici žele da njihov čas današnjim đacima bude zanimljiv i da nešto nauče, smatra jedna od omiljenih nastavnica srpskog, višestruko nagrađivana za svoj rad i proglašena za najboljeg onlajn predavača tokom pandemije, Anđelka Petrović, koju šira javnost zna sa Instagram profila „Just srpski“. Naša gošća, iz ličnog iskustva, objašnjava da današnja deca vole školu, ali da im nastavu i gradivo, koje često nije prilagođeno njihovom uzrastu, treba učiniti zabavnim. „Deca se danas snalaze u digitalnom svetu i to je nešto što svi poznaju, što im je blisko. Nažalost, ne možemo isto reći za većinu lektira koje po programu treba da čitaju ili gradiva u drugim predmetima. Međutim, ako uklopite moderno, tehnologiju, mreže i nastavu u učenje protokolarnog gradiva, imaćete dobitnu kombinaciju, koja će decu motivisati da steknu znanje“, priča Anđelka, čija su dva časa nagrađena upravo kada je spojila gradivo sa internetom i društvenim mrežama. Odnos nastavnika i škole prema učenicima, međutim, zavisi od mnogo faktora, a među njima su najvažniji roditelji, koji često ne razumeu novine u predavanju i pristup pojedinih nastavnika. „Desilo se da sam pokušala da uvedem neke novine u moju školu, ali je to naišlo na negodovanje samo dva roditelja, dok ostali nisu uopšte reagovali, samo su ćutali. Ljudi kao da se plaše modernizacije, čak i kad je ona dobra i kad je jasno da će imati pozitivan efekat na njihovu decu“, kaže naša gošća, koja predaje srpski malim prirodnjacima u Matematičkoj gimnaziji. Nastavnici moraju da shvate da je škola „živi organizam“, i da ne mora sve, uvek, da ide po planu i programu. Takođe treba da idu u korak sa vremenom, inače gube autoritet kod dece, čemu mnogi roditelji često doprinose, smatra ona. „Mi u školi ne smemo da podrivamo autoritet roditelja ma kakvi oni bili, ali isto tako oni ne bi trebalo to da rade kad su nastavnici u pitanju. Međutim, jasno je da mnogi nipodaštavaju nastavnike pred decom, a to je jedan od razloga zašto se gubi autoritet u školi“, kaže Anđelka. Učenicima je potrebna podrška i pomoć, posebno onima koji je nemaju kod kuće, a željni su znanja i pažnje. „Ima dece koja neće da pišu. Nikad nemaju svesku i olovku, kažu da slušaju i pamte, što je, naravno, nemoguće. Zato su upravo najveći izazov učenici koji beže od učenja, misle da već sve znaju, kad takvog đaka ‚spustite na zemlju‘ i stimulišete ga da stekne znanje je zaista veliki uspeh“, kaže Anđelka. Učenici ažurno prate Instagram profil svoje nastavnice, daju joj savete, predloge, upućuju kritike i ponosni su na nju. „Prate sve što radim, pa tako znaju i šta mi se dešava u životu. Trčala sam nedavno polumaraton, pa kad sam došla u školu, odmah su se skupili oko mene i uglas pitali ‚gde je medalja?‘ i ‚kako sam mogla da dođem na posao bez nje?‘“, uz osmeh priča Anđelka.