Podcasts about srpski

Amir Kamber razgovara s Mladenom Maxom Juričićem o novom albumu njegovog Plesača sporog stepa. Premijerno slušamo singl "Priča veća od života". Tražimo odgovor na pitanje - šta je recept za sunčanu muziku? Juričićeva karijera (Azra, Film, Vještice, Šo!Mazgoon, Ljetno kino...) kulminira novim poglavljem. Šta je sljedeći korak? Iz Sarajeva se javlja muzički reporter Zoran Ćatić. Predstavljamo novitete iz Regije, tu su Lana Pletikapić ("Shabadabada"), Podočnjaci ("Žvaka") i Qurdi ("U Beogradu"). Von Amir Kamber.

Tokom narednih nedelja se oprezno počinje sa probnom implementacijom „Evropskog digitalnog novčanika“. To je aplikacija koja sadrži sve kartice koje inače nosimo u pravom novčaniku – samo u digitalnoj formi. Lična karta, vozačka dozvola, kartica zdravstvenog osiguranja i slično. Podaci iz aplikacije će omogućavati da se brzo identifikujemo npr. na aerodromima. Prema planovima EU, u taj digitalni novčanik ćemo moći da stavljamo i digitalnu gotovinu. O tome Vas informišu Maja Marić i Saša Bojić. Von Sasa Bojic.

Generacija koja je probudila Srbiju veruje da se dostojanstvo i odgovornost ne smeju više izgubiti. U novoj epizodi Radar Foruma, bivša javna tužiteljka u penziji Jasmina Paunović ugostila je dvoje studenata – Vukašina Đinovića sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu i Nadu Trifković sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Povod razgovora je komemoracija koja će se održati 1. novembra, na godišnjicu pada nadstrešnice koja je usmrtila 16 ljudi u Novom Sadu, ali se diskusija pretvorila u duboko svedočanstvo o odgovornosti, pravdi i probuđenoj mladosti koja više ne pristaje na ćutanje. „Skup je dostojanstven, miran, jer je pre svega komemorativan, posvećen žrtvama. Počećemo na 16 lokacija, simbolično, kroz ceo grad, biće i govora, i završiti minutima tišine kod Železničke stanice“, rekao je Đinović, najavljujući okupljanje koje će, kako kaže, „još jednom pokazati da godinu dana kasnije niko nije odgovarao za zločin“. Njegova koleginica Nada Trifković podsetila je da su studentske šetnje od novembra prošle godine promenile duh protesta i način na koji mladi doživljavaju odgovornost. „Mi smo odlučili da ponovo organizujemo šetnju jer mislimo da je to jedini način koji dolikuje komemoraciji. Da pokažemo da i dalje, posle ovoliko vremena, nismo stali i da smo spremni da se borimo za naše zahteve i pravdu za 16 žrtava. Učimo u hodu, organizujemo, spajamo fakultete i gradove – i to u ispitnom roku. Ali sve to radimo jer znamo da mora da se završi, jer nismo dobili pravdu i niko nije odgovarao za ono što se desilo.“ Govoreći o odgovornosti koja je sada na mladima, Trifković je poručila da njihov pokret više nije samo studentski, već narodni - jer promena, kako kaže, ne može doći ako se svi ne probude. "Ja bih se vratila na narod i na neku nadu da će on da ostane probuđen i da nikad više neće zaspati, zato što odgovornost jeste na nama. I mi smo preuzeli tu odgovornost kao studenti, kao naivna deca, mogla bih reći. Da li smo mi bili svesni količine te odgovornosti koje preuzimamo ili nismo, to je već pitanje koje će kasnije, kroz godine, kad se završi sve ovo, moći da se izanalizira. Ja se samo nadam da ovo sad što se desilo nikad neće biti zaboravljeno... i da naš narod ne bude apatičan, da naš narod ne ćuti kada vidi da se dešava nešto što nije pravedno i da naš narod ne bude sebičan, nego da pomažemo jednim drugima, da budemo svesni šta se dešava u našem društvu i da nikad više ne kažemo - ovo se mene ne tiče zato što ovo nije vezano za mene. Mora ceo narod da preuzme odgovornost i vrati svoj suverenitet."

Umjetničke slobode se sve češće i žešće gaze svugdje po svijetu a iznimka nije ni jugoistok Europe. Nenad Kreizer razgovara u ovom izdanju Korza s književnikom i aktivistom Markom Vidojkovićem koji je zbog prijetnji morao napustiti Srbiju. U pregledu glazbene scene iz Srbije Uroš Milovanović predstavlja nove projekte grupe KoiKoi i najavljuje veliki koncert Marčela u Beogradu. Donosimo i nove singlove grupe Vatra, Artan Lili i WhoSee. Von Nenad Kreizer.

Liječnici u Njemačkoj bilježe svake godine porast broja pacijenata s poremećajem spavanja. Svakodnevni stres, sve veća izloženost medijima i nezdravi način života utječu na poremećaje spavanja. Nesanica može uzrokovati i ozbiljne bolesti poput poremećaja krvnog tlaka pa sve do moždanog udara. Kako usprkos sve stresnijoj svakodnevici zadržati zdravi san? Nenad Kreizer govori s psihoterapeutkinjom Sanjom Ilić-Ćoćić iz München-a i reporterom Sašom Bojićem o raznim oblicima i posljedicama insomnije. Von Nenad Kreizer.

Maja Marić ugostila je Ivonu Bocu, koja kao 'lifestyle coach' pomaže ženama da izgrade disciplinu i pomaknu se s mrtve točke. Dolazi iz Zagreba a onda ju ljubav dovodi u Njemačku. Idila nije dugo trajala. Nakon neočekivanog razvoda, otkriva nam kako je pronašla snagu da, s dvoje djece bez muža i u stranoj zemlji, iznova gradi svoj život. Kako je postala mentorica i što joj je pomoglo da postane ekspert za životne promjene i konzultant za disciplinu? Saznajte iz ovog inspirativnog razgovora! Von Maja Maric.

Je li svaki seksualni odnos bez pristanka silovanje? Je li dovoljno da žena kaže "NE", ili bi zakon trebalo da traži samo - "DA“? U Srbiji je predlog zakona o "lakšem obliku silovanja" izazvao ogorčenje aktivistkinja. One i u Srbiji, ali i iz Hrvatske, upozoravaju da kopiranje hrvatskog zakona nije pravi put. Zašto je to tako istražila je Jelena Đukić Pejić. A Maja Marić razgovara s Vanjom Macanović iz Autonomnog ženskog centra - pogoduje li ovakva zakonska odredba žrtvama ili počiniocima? Von Maja Maric.

Otkud pritisak, zašto cenzura umjetnika u Njemačkoj i regiji? Svjedoci smo sve jačim pritiscima na umjetnike kojima se otkazuju događanja ili ih se na neki drugi način sprječava u kreativnom radu što ugrožava njihovu egzistenciju i slobodu. O svemu tome za Korzo govori hrvatski umjetnik s berlinskom adresom, Siniša Labrović, koji je i sam na svojoj koži osjetio pritisak i otkazivanja. Pregled glazbene scene nam dolazi iz Zagreba a slušamo i novu glazbu, između ostalog i novi singl grupe KoiKoi. Von Nenad Kreizer.

Bürgergeld dobio samo novo ime? Vlada Friedricha Merza proglasila je reformu sustava socijalne pomoći kao jednu od najvažnijih zadaća ovog mandata.Tako bi se Bürgergeld ubuduće trebao zvati Grundsicherung. Koje dodatne kazne prijete onima koji ne surađuju s uredom za zapošljavanje? O tome i pozadini političke reforme Nenad Kreizer razgovara sa reporterom Filipom Slavkovićem. Kome je namjenjena pomoć a ko će biti najviše pogođen otkriva nam socijalni radnik Ljupče Temelkovski iz Berlina. Von Nenad Kreizer.

Nikad više naočale? Kontaktno sočivo tj. leće, laser, operacija, naočale u oku? Ima li pametnih kontaktih sočiva, šta se očekuje od EMR ili PiXL metode? Tržište korekcije vida puno je usluga koje garantiraju trajno poboljšanje vida bez nošenja naočala. No koja je od tih metoda napovoljnija s obzirom na to da zahvati poput lasera ili implantata nisu pogodni za svakog pacijenta? Nenad Kreizer i Saša Bojić razgovaraju o temi korekcije vida na temelju najnovijih saznanja ali i vlastitih iskustava. Von Nenad Kreizer.

Na komunalnim izborima na Kosovu „nema ni pobednika ni gubitnika“ slažu se i albanski i srpski analitičari. Najveća vest je da su Srbi na severu Kosova izašli na izbore i time se vratili u politički proces zemlje. To bi mogao biti znak normalizacije i pomaka s mrtve tačke. Ubrzo prevremeni parlamentarni izbori? Nenad Kreizer razgovara s politikologom Ognjenom Gogićem i reporterkom Violetom Oroši o mogućim posledicama izbora na političku budućnost Kosova i nastavka dijaloga Beograda i Prištine. Von Nenad Kreizer.

Ove godine obeležava se stogodišnjica rođenja čuvenog jazz pijaniste, kompozitora i aranžera Borislava Bore Rokovića, koji je bio dogogodišnji član čuvenog WDR Big Banda. Njegova kćerka, novinarka Maja Roković, koja živi u Kelnu, u razgovoru sa Borisom Rabrenovićem otkriva šta ovogodišnji Beogradski Jazz Festival priprema u čast njenog oca Bore Rokovića, ali i mnoge druge zanimljivosti iz njegovog života. Od kolege Zorana Ćatića saznajemo kakvih novosti ima na muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine. Von Boris Rabrenovic.

Šta se dešava na tržištu električnih automobila? Velika „kineska ofanziva“ je primorala koncerne u Evropi i SAD da ubrzaju razvoj svojih tržišnih strategija. U EU u tome prednjači Folksvagen-grupa koja je konstruisala neku vrstu univerzalne platforme različitih automobilskih firmi. A ne treba zaboraviti ni električne motorcikle, jer se i tu tržište razvija vrlo dinamično iako je stalno „u senci“ automobilskog. O aktuelnom razvoju e-automobila i motorcikala Vas informišu Maja Marić i Saša Bojić. Von Sasa Bojic.

Dvadeset pet godina nakon 5. oktobra 2000., Srbija i dalje preispituje što je stvarno promijenjeno. U ovoj epizodi Maja Marić razgovara s našim dopisnikom Aleksandrom Timofejevim i gostom Žarkom Koraćem, nekadašnjim potpredsjednikom Vlade Srbije, o naslijeđu revolucije, političkim promjenama, i o tome može li se današnja situacija sa studentskim prosvjedima uspoređivati, i u kojoj mjeri, s tadašnjim. Von Maja Maric.

Ili nas oslobađa? Amir Kamber i Drago Glamuzina razgovaraju o ljubavnim osjećajima i drugim ljudskim paradoksima. Može li književnost dati smisao bračnim i vanbračnim opsesijama? U romanu "Tri" Glamuzina prikazuje odnose jednog ljubavnog trougla - dvije žene, jedan muškarac i ništa izvan njih. Književni stručnjak Davor Korić nas detaljnije upoznaje s likom i djelom Drage Glamuzine iz Hrvatske. A šta ćemo kada duboki ljubavni osjećaju postanu instrument razorne političke moći? Von Amir Kamber.

Zabrane festivala, normalizacija revizionističkih narativa i daljnja podjela u društvu: Hrvatska iza sebe ima ljeto prepuno događaja koji su dodatno zaoštrili javni diskurs u zemlji i pokrenuli pitanje odgovornosti aktualne vlade za rastuću polarizaciju. Nenad Kreizer razgovara s političkim analitičarem Žarkom Puhovskim i reporterom Sinišom Bogdanićem o društvenoj atmosferi u Hrvatskoj i utjecaju globalnih kretanja na ova događanja, a sve u svjetlu posljednjih nekoliko mjeseci. Von Nenad Kreizer.

Zagrebački kolektiv Živa Voda objavio je prvi album - „Angel's Breath de/re/konstrukt“. Reč je o reinterpretaciji pesama sa kultnog albuma „Angels Breath“ koji su 1994. godine u Brazilu snimila dvojica velikih muzičara iz Srbije, Milan Mladenović i Mitar Subotić. Boris Rabrenović razgovora sa članom Žive Vode, zagrebačkim muzičarom i producentom, Vedranom Peternelom. Kakvi su dalji planovi? Uloga Darka Rundeka? Od kolege Uroša Milovanovića saznajemo kakvih novosti ima na muzičkoj sceni Srbije. Von Boris Rabrenovic.

Veštačka inteligencija nam je od velike pomoći – ali je njen naziv zbunjujući. Jer, ne radi se o inteligenciji, već o algoritmu koji putem pokušaja i pogrešaka stiče sposobnost da prepoznaje obrasce – u svemu: u komunikaciji, umetnosti ili ljudskom organizmu. Tu se vidi i veliko ograničenje mašinske „inteligencije“, kojeg ogroman broj ljudi tek sada postaje svestan. Ovo je vreme prvog velikog otrežnjenja kada se radi o VI. O tome i o pametnom konju Hansu govore Saša Bojić i Maja Marić. Von Sasa Bojic.

Da li je Hiperlup novi, brz i energetski efikasan vid putovanja, Ili je to sve još samo jedna suvišna vizija i pokušaj da Nemačka ponovo postane perjanica industrijskog razvoja, pa makar i posle 2040. godine? Možda će tada konačno jedan, i to baš nemački, projekat hiperlupa – zaživeti. Uz pomoć jedne trenutno potpuno nepoznate firme iz Berlina, od koje trenutno znamo bar ime direktora. O svemu tome govorimo danas, a Nenad Kreizer nas podseća na neuspele Hiperlup projekte i testove Elona Maska. Von Sasa Bojic.

Koliko je uopće alkohola dobro za zdravlje i postoji li nešto kao „razumna konzumacija“? Liječnici kažu da ne, poznavaoci dobre kapljice su drugačijeg mišljenja. Nenad Kreizer razgovara sa suosnivačicom trgovine vinom „Samovino“ Branom Ertl i reporterom Filipom Slavkovićem o odnosu između ovisnosti i uživanja u alkoholu i poziciji rakije izvan balkanskog kulturnog prostora. Von Nenad Kreizer.

Svijet je ponovno posljednjih godina postao mjesto gdje se sve češće izlazi na ulice kako bi se ostvarila neka prava ili izrazilo mišljenje o ovom ili onom političkom pitanju. Sve izraženija polarizacija u društvima je dovela i do pojačanih napetosti na demonstracijama, što sve češće rezultira nasiljem. Nenad Kreizer razgovara s Aleksandrom Timofejevim o posljednjem valu nasilja na protestima u Srbiji i objašnjava koja su pravila na snazi kada je u pitanju javno okupljanje u Njemačkoj. Von Nenad Kreizer.

Stanovanje u Njemačkoj 2025. godine sve je teže dostižno. Cijene najma divljaju, potražnja ne pada, a mnogi stanovi postaju luksuz. Od Berlina do Münchena, od Kölna do Düsseldorfa stanari se suočavaju s previsokim najamninama i pojmom „Wuchermieten“, to jest granicom između tržišne cijene i prijevare. U novoj epizodi istražujemo kako izgleda potraga za stanom, što zakon dopušta i gdje stanari ipak imaju šansu izboriti se za svoja prava. Razgovaramo s Nenadom Kreizerom i odvjetnikom Edinom Kocom. Von Maja Maric.

Lokalni izbori su pred vratima. U nedjelju 14.9. Sjeverna Rajna Vestfalija bira nova gradska i općinska rukovodstva. O tome zašto su ovi izbori važni i što znače za svakodnevni život u lokalnim zajednicama, Maja Marić razgovara s kolegom Filipom Slavkovićem, kao i s Hajrom Dorow iz SPD-a, kandidatkinjom za gradsko vijeće u Bottropu, koja dolazi iz Bosne i Hercegovine, i s nama dijeli svoja iskustva i motive za ulazak u politiku. Von Maja Maric.

Amir Kamber razgovara s Ludwigom Bauerom o njegovom novom romanu „Kuća ili čovjek koji je kupovao čavle“. Kako je pojedincu koji gradi kuću u zavičaju – ali se teško snalazi u domaćem kolektivu? Davor Korić nas detaljnije uvodi u književni rad Ludwiga Bauera iz Hrvatske, jednog od najnagrađivanijih hrvatskih pisaca. Kakvu ulogu u njegovim djelima igra njemačko porijeklo? Ako ste ikad pokušali izgraditi kuću - znate da jedan mali čavao tj. obični mali ekser može biti tek početak duge avanture! Von Amir Kamber.

Mostar Sevdah Reunion bend obeležava 25 godina rada, ima novi studijski album „Bosa Mara“, nagradu za najbolju world music grupu, i u subotu (30.08.) nastupa u Hamburgu, u čuvenoj Elbphilharmonie. Boris Rabrenović razgovara sa gitaristom MSR-a Mišom Petrovićem. Uroš Milovanović donosi novosti sa muzičke scene Srbije, a, kao i uvek, pripremili smo i dobru muziku. Između ostalog slušamo novi singl zagrebačkog sastava Porto Morto ("Gužva"). Von Boris Rabrenovic.

Studenti i građani u Srbiji najavljuju nastavak bunta i blokada. Policijsko nasilje i urušene institucije sve više potresaju zemlju, a EU i Njemačka ostaju mlaki u reakcijama. Kritičari upozoravaju da Brisel zbog strateških interesa i litija štiti predsednika Aleksandra Vučića, što dodatno potkopava povjerenje građana u EU. Maja Marić razgovara s dr.sc. Rastislavom Dinićem. Što je novo na ulicama Srbije donosi kolegica Jelena Djukić-Pejić. Von Maja Maric.

U Republici Srpskoj vlada politički potres: premijer Radovan Višković podnio je ostavku, a Miloradu Dodiku Sud BiH pravosnažno je oduzeo mandat predsjednika. Entitet ostaje i bez vlade i bez predsjednika koji bi po Ustavu mogao imenovati mandatara. Dodik najavljuje referendum i blokadu prijevremenih izbora, dok stručnjaci upozoravaju na ustavnu krizu. Maja Marić razgovara s kolegom Draganom Maksimovićem i pravnikom Milanom Blagojevićem. Von Maja Maric.

Petu noć zaredom Srbija gori u prosvjedima. Nakon pogibije 16 ljudi u Novom Sadu građani mjesecima izlaze na ulice, a posljednjih dana eskalacija poprima brutalne razmjere. Policijsko nasilje, baklje i suzavac, zapaljene stranačke prostorije i sukobi u više od 30 gradova – sve to uz sve oštriju retoriku predsjednika Vučića. O uzrocima i posljedicama Maja Marić razgovara s kolegicom Jelenom Djukić-Pejić, i profesorom na Filozofskom fakultetu univerziteta u Nišu, Dušanom Aleksićem. Von Maja Maric.

U Nišu je u toku Nisville džez festival. Kako izgleda ovogodišnji program, kome će biti uručena nagrada za životno delo i na koji način Nisville podržava studente u Srbiji? O svemu tome Boris Rabrenović razgovara sa direktorom Nisvilla Ivanom Blagojevićem. Od kolege Zorana Ćatića saznajemo kakvih novosti ima na muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine. A u sećanje na divu hrvatske muzike, Gabi Novak, slušamo pesmu "Odlazak" koju je 2013. godine izvela zajedno sa sinom Matijom i mužem Arsenom Dedićem. Von Boris Rabrenovic.

Saša Bojić i Aida Bikić razgovaraju o negativnom uticaju ekrana na školsku decu. Psihološkinja iz Danske sa velikim iskustvom u radu sa decom i mladima smatra da u školstvu nije rešen pristup dece sadržajima na internetu. Ima li nekoliko korisnih saveta za roditelje? Inače, u našim životima reč „digitalizacija“ je sveprisutna, ali mnogi sa njom pogrešno poistovećuju internet ili pohranjivanje tekstova na nekakve servere. Šta je zapravo digitalizacija? E to nam objašnjava Maja Marić. Von Sasa Bojic.

Pomama je tako velika da čak ni oni kojima su stvarno potrebne ne mogu doći do njih. I sve je više falsifikata. Ozempic je važan lijek koji dijabetičarima treba olakšati život. U međuvremenu je postao poznatiji kao sredstvo za skidanje kila. Kako to? Koriste ga, navodno, Elon Musk i Kim Kardashian. Šta su popratne pojave? Odgovore Nenadu Kreizeru daje Zelija Velija-Ašimi, dijabetologinja iz Sarajeva. Filip Slavković istražuje da li recept za Ozempic pokriva njemačko zdravstveno osiguranje? Von Kreizer Nenad.

Vožnja taksijem u Hrvatskoj često je igra na sreću! I može da košta. Cijene nisu pouzdane, taksisti možda govore jezik koje ne razumijete, a sigurnost i kvaliteta usluge variraju. Građani se žale na vozače koji krše prometna pravila, turisti na netransparentne cijene, a domaći taksisti traže red. Kakva je stvarna slika tržišta taksi usluga i kako se zaštititi ovog ljeta kao korisnik? Maja Marić razgovara s kolegicom Ivanom Zrilići s predsjednikom Hrvatske obrtničke komore Daliborom Kratohvilom. Von Maja Maric.

Uspjeh u životu i karijeri uveliko ovisi o socijalnom porijeklu, kažu studije: djeca radnika i useljenika rjeđe upisuju fakultete nego djeca akademaca. Zašto je imigrantima uspješna karijera teža? Da li je etničko porijeklo razlog ili siromaštvo? Stručnjaci upozaravaju na preslabo investiranje u obrazovanje. Nenad Kreizer razgovara s Krunoslavom Stojakovićem iz Zaklade Rosa Luxemburg i reporterom Filipom Slavkovićem o teškom usponu na karijernoj ljestvici za djecu iz neprivilegiranih slojeva. Von Nenad Kreizer.

Teaser-Text bis 500 Zeichen. Von Nenad Kreizer.

U brojnim gradovima Bosne i Hercegovine pojavili su se bilbordi kojima se građani iz dijaspore pozivaju na povratak u domovinu. Kampanju predvodi Pokret “Snaga domovine”. Navodno, projekt se realizuje u saradnji sa Federalnim ministarstvom za raseljene osobe i izbjeglice. Koliko je ova akcija obećavajuća? Kao podsticaj za povratnike najavljena je novčana podrška pri pokretanju vlastitog biznisa. Istražujemo, razgovaramo s reporterom Amirom Sužnjem i ekonomskim stručnjakom Farukom Hadžićem. Von Amir Kamber.

Nenad Kreizer razgovara s Karlom Rafanelijem, novinarom i kritičarom iz Hrvatske, o budućnosti glazbe. Umjetna inteligencija sve više prodire u svakodnevicu i samo je bilo pitanje vremena kada će ozbiljno poljuljati temelje glazbene industrije kakvu poznajemo. Scenske novosti iz Beograda donosi kolega Uroš Milovanović. Kakve veze imaju muzika i moda? Predstavljamo novi singl Hornsman Coyote i Del Arno Banda (Mali hram) i slušamo ljetni hit Repera iz Sobe (Roze očale). Von Nenad Kreizer.

Sve više građana Njemačke nakon odlaska u mirovinu i dalje rade. Taj trend će se zbog nedostatka radne snage nastaviti. No rad u mirovini donosi i neke posebnosti. Nenad Kreizer razgovara sa Šejlom Vojić iz DGB-a i reporterom Sašom Bojićem o zanimljivim aspektima ove vrste zaposlenja. Kako se oporezuje dodatno zarađen novac? Podliježe li rad u mirovini tarifnim ugovorima? Je li zapošljavanje umirovljenika krađa radnih mjesta mlađima? Rad u starijem dobu može biti korisna stvar, ali – i ne mora! Von Nenad Kreizer.

Milijarda? Milijun? Tisuću eura? Znanstvenici su izračunali koliko novca mjesečno je potrebno da bi se netko osjećao sretnim. Gdje? Otvara se pitanje može li se sreća uopće izmjeriti odnosno postići novcem? Kako je stupanj zadovoljstva materijalnim bogatstvom povezan s kulturnim okruženjem? Nenad Kreizer govori s ekonomistom Damirom Novotnyjem i reporterom Filipom Slavkovićem o studijama koje se bave odnosom individualne sreće i bogatstva kao i kulturnim razlikama poimanja sreće. Von Nenad Kreizer.

Jesu li zbilja „cijene do neba“ a odmor u Hrvatskoj preskup? Zašto je iz godine u godinu sve skuplje turističko odredište? Skuplja od Španjolske i Grčke i gubi turiste. Za takav razvoj događaja mediji okrivljuju privatne iznajmljivače i ugostitelje. Koji opet krivnju prebacuju na državu zbog visokih poreza i nameta. Nenad Kreizer razgovara s ekonomskim analitičarom Petrom Vuškovićem i reporterom Sinišom Bogdanićem o strategiji hrvatske turističke politike i prvim dojmovima ovogodišnje sezone. Von Nenad Kreizer.

U sjećanje na Olivera Dragojevića! Amir Kamber predstavlja novu muziku i razgovara s Antom Gelom - producentom manifestacije "Trag u beskraju" koja se održava u Veloj Luci na Korčuli. U čemu je tajna Oliverove energije koja svakog ljeta na Korčulu dovodi tisuće ljudi? Iz Zagreba se javlja muzički reporter Zoran Stošić. Upoznajemo Cmok iz Srbije ("Pratim i dižem") kao i jedan čudesan projekt koji reinterpretira pjesme s kultne ploče Milana Mladenovića i Mitra Subotića Sube "Angel's Breath". Von Amir Kamber.

Ima je u vodi, hrani, odeći, atmosferi, svuda oko nas. Dok slušate ovaj podcast možda u ruci imate nešto od plastike ili na sebi odeću od poliestera? Plastični otpad je u prirodi, pune su ga šume, reke i okeani. Poseban izazov za okoliš i zdravlje živog sveta predstavlja mikroplastika – nastala erozijom ili razgradnjom materijala. Ona je i u organizmima živih bića. Koliko je to opasno i da li je moguće odbraniti zdravlje od plastične pošasti? To su pitanja kojima se bave Saša Bojić i Maja Marić. Von Sasa Bojic.

Kupili ste na štandu Modrićev dres za sina? Usput možda i LaFufu za tinejdžericu? Za cijene kakvih nema? Čini se bezazleno, ali znate li da uvoz krivotvorene robe u Njemačku ponekad može imati pravne posljedice? Istražujemo gdje je granica između suvenira i prekršaja. Odakle dolazi većina krivotvorene robe i kako utječe na tržište. Maja Marić razgovara s ekonomskom stručnjakinjom iz Bosne i Hercegovine - Svetlanom Cenić. Što morate znati prije nego se vratite s ljetovanja donosi Nenad Kreizer. Von Maja Maric.

Prošlo je osam mjeseci a put protesta je sve kontroverzniji: vlast snažno uzvraća udarac, palice, suzavci, hapšenja. Vidovdanski nacionalizam i govornici s desnice obilježili su posljednji veliki skup.Taktički potez ili znak dubljeg zaokreta i podjela? Kako na to gleda Europa, a kako susjedi? Vučić odbija izbore prije 2027., studenti ostaju uporni a blokade Beograda svakodnevne. Aleksandar Timofejev donosi priču s terena. Maja Marić i aktivista Dejan Restak o potrebi političkih odluka pokreta. Von Maja Maric.

Koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu ukazao je pažnju na sve izraženiji fenomen miješanja politike i glazbe. Politička svakodnevica utječe i na velike glazbene događaje kao što je festival Exit u Novom Sadu, a svjedoci smo i sve češće zabrane ili otkazivanja nastupa iz političkih razloga. Nenad Kreizer o ovom Korzo izdanju razgovara s Edijem Plovanićem, glavnim urednikom glazbenog portala Muzika.hr. Od Zorana Ćatića iz Sarajeva saznajemo tko u ovim vrućim ljetnim danima sjedi u studiju. Von Nenad Kreizer.

Znate li šta je „površina za igru i akciju“? – To je naziv kojim gradski oci Kelna žele da zamene dosadašnji naziv „igralište“. Odkluka o tome nije konačna, posebno nakon reakcija na tu inicijativu koje su bile uglavnom negativne. Kada se jezik ne menja sopstvenom dinamikom, već rešenjima nametnutim „odozgo“, to može da ispadne smešno i kontraproduktivno, ali može da bude i dobro. O tome kao i pojmu političke korektnosti koja obično stoji iza takvih intervencija, govore Saša Bojić i Maja Marić. Von Sasa Bojic.

Što znači biti muškarac danas? Tradicionalna očekivanja i dalje traže snagu, neovisnost i emocionalnu zatvorenost, dok se suvremeni muškarci sve češće suočavaju s osjećajem usamljenosti. Nova istraživanja pokazuju da sve više muškaraca nema bliske prijatelje ni ljubavne partnere. Maja Marić razgovara s aktivisticom i poduzetnicom Majom Krištafor o društvenim promjenama koje su dovele do ovoga. Filip Slavković analizira živimo li zaista u doba "epidemije muške usamljenosti". Von Maja Maric.

Studentski protesti u Srbiji, kojima su se u međuvremenu priključili i dijelovi građana, se više od pola godina nakon početaka suočavaju sa sve snažnijom represijom vlasti koja im predbacuje rušenje ustavnog poretka. Pokret je također i u osjetljivom trenutku u kojem se odlučuje u kojem smjeru će se nastaviti ovaj proces. Nenad Kreizer razgovara s odvjetnikom Božidarom Prelevićem i reporterkom Jelenom Đukić-Pejić o trenutačnom stanju, posljedicama represije i političkoj budućnosti pokreta. Von Nenad Kreizer.

Podržite nas na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast U ovoj epizodi ne govorimo o bojevima, već o onome što dolazi nakon što zastave padnu. O despotima bez zemlje koji su nastavili da postoje, ne uprkos istoriji, već uzduž njenih pukotina. Pad Smedereva 1459. godine bio je kraj jedne epohe, kraj Srpske despotovine, ali ne i kraj priče. Brankovići, pre svega sinovi Svetog Stefana, Đorđe i Jovan, nisu nestali sa porazom. Naprotiv, sa sobom su poneli državni model, dvorsku kulturu, umetnost i ideju suverenosti, i preneli ih zajedno sa očevim moštima preko Save, u dvorove Ugarske. Tamo, u Sremu i Kupinovu (Kupiniku), među novim gospodarima, srpski despoti su postali nešto između simbola i političke alatke. Vuk Grgurević (Branković), poznat kao Zmaj Ognjeni Vuk, pretvoren je u epskog junaka, a bio je vladar sa stvarnim vojskama, ratovao pod ugarskom zastavom, ali sa despotovom titulom. Jovan Branković, poslednji u nizu Brankovića, nosio je tu titulu više kao amanet nego kao vlast. Istoričar Nikola Đukić i istoričar umetnosti Nikola Piperski mapiraju ovo neobično poglavlje srpske istorije - jedno u kojem se država povukla, ali ideja opstala. Razgovaraju o tome kako se srpski srednjovekovni identitet preoblikovao u egzilu: kroz ikonopis, ktitorstva, političke brakove i uporne pokušaje da se sačuva identitet u tuđem carstvu.

Biznis priče konferencija 2. i 3. aprila 2025. u Novom Sadu.

Uvođenje digitalnog sveta u nastavu, korišćenje društvenih mreža kao pomoć u predavanju, ključni su ako nastavnici žele da njihov čas današnjim đacima bude zanimljiv i da nešto nauče, smatra jedna od omiljenih nastavnica srpskog, višestruko nagrađivana za svoj rad i proglašena za najboljeg onlajn predavača tokom pandemije, Anđelka Petrović, koju šira javnost zna sa Instagram profila „Just srpski“. Naša gošća, iz ličnog iskustva, objašnjava da današnja deca vole školu, ali da im nastavu i gradivo, koje često nije prilagođeno njihovom uzrastu, treba učiniti zabavnim. „Deca se danas snalaze u digitalnom svetu i to je nešto što svi poznaju, što im je blisko. Nažalost, ne možemo isto reći za većinu lektira koje po programu treba da čitaju ili gradiva u drugim predmetima. Međutim, ako uklopite moderno, tehnologiju, mreže i nastavu u učenje protokolarnog gradiva, imaćete dobitnu kombinaciju, koja će decu motivisati da steknu znanje“, priča Anđelka, čija su dva časa nagrađena upravo kada je spojila gradivo sa internetom i društvenim mrežama. Odnos nastavnika i škole prema učenicima, međutim, zavisi od mnogo faktora, a među njima su najvažniji roditelji, koji često ne razumeu novine u predavanju i pristup pojedinih nastavnika. „Desilo se da sam pokušala da uvedem neke novine u moju školu, ali je to naišlo na negodovanje samo dva roditelja, dok ostali nisu uopšte reagovali, samo su ćutali. Ljudi kao da se plaše modernizacije, čak i kad je ona dobra i kad je jasno da će imati pozitivan efekat na njihovu decu“, kaže naša gošća, koja predaje srpski malim prirodnjacima u Matematičkoj gimnaziji. Nastavnici moraju da shvate da je škola „živi organizam“, i da ne mora sve, uvek, da ide po planu i programu. Takođe treba da idu u korak sa vremenom, inače gube autoritet kod dece, čemu mnogi roditelji često doprinose, smatra ona. „Mi u školi ne smemo da podrivamo autoritet roditelja ma kakvi oni bili, ali isto tako oni ne bi trebalo to da rade kad su nastavnici u pitanju. Međutim, jasno je da mnogi nipodaštavaju nastavnike pred decom, a to je jedan od razloga zašto se gubi autoritet u školi“, kaže Anđelka. Učenicima je potrebna podrška i pomoć, posebno onima koji je nemaju kod kuće, a željni su znanja i pažnje. „Ima dece koja neće da pišu. Nikad nemaju svesku i olovku, kažu da slušaju i pamte, što je, naravno, nemoguće. Zato su upravo najveći izazov učenici koji beže od učenja, misle da već sve znaju, kad takvog đaka ‚spustite na zemlju‘ i stimulišete ga da stekne znanje je zaista veliki uspeh“, kaže Anđelka. Učenici ažurno prate Instagram profil svoje nastavnice, daju joj savete, predloge, upućuju kritike i ponosni su na nju. „Prate sve što radim, pa tako znaju i šta mi se dešava u životu. Trčala sam nedavno polumaraton, pa kad sam došla u školu, odmah su se skupili oko mene i uglas pitali ‚gde je medalja?‘ i ‚kako sam mogla da dođem na posao bez nje?‘“, uz osmeh priča Anđelka.