POPULARITY
Postoje startupi koji rastu prema planu i postoje oni koji rastu usprkos svemu. Marijan Žitnik iz Dubrovnika se godinama bavi i ribolovnim charterima i recikliranjem morske plastike u sunčane naočale — istovremeno. Kad je objavio na LinkedInu da ima petsto eura na računu, ali čeka odgovor na narudžbe za više od pet tisuća komada, Netokracija ga je odmah pozvala._______________00:00 Intro — na rubu bankrota i svjetskog uspjeha01:00 Gaming klanovi, ribolov i gomila startupova iza leđa03:00 Napustio siguran posao u Photomathu zbog ribolova05:00 Fishing charter u Dubrovniku — kako je krenulo10:00 Ideja za reciklažu morske plastike11:00 Tri godine gradnje strojeva bez iskustva (dva udara strujom)13:00 Prve naočale od plastike — niko ih nije kupio16:00 Petsto eura na računu i pet tisuća narudžbi 19:00 Tim od penzionera i osoba s invaliditetom27:00 Bootstrapping ili investicija — dilema30:00 QR kodovi i društveno recikliranje34:00 EU kaznila Temu s 200 milijuna eura39:00 Flop: Google Overview i smrt web stranica41:00 Flop: Zuckerbergova jahta i 1.400 otkaza43:00 Top: AI dešifrira tajne vatikanske rukopise45:00 Top: Papa i AI — što kaže nova enciklika48:00 Outro_______________
O svetima Ćirilu i Metodu, kristijanizaciji, kulturi i identitetu govori Livio Marijan.
Gost Radijske tribune je bil direktor Zavoda za pokojninsko in invalidsko zavarovanje Marijan Papež. Z njim smo se pogovarjali o aktualnostih glede pokojnin in o pokojninski reformi, sogovornik pa je odgovarjal tudi na vaša vprašanja.
"Prihvatimo svoj križ s ljubavlju, jer samo tada križ prestaje biti križ kao drvo muke i smrti, a postaje procvjetalo drvo života, nade i spasenja." Livio Marijan
"Kršćani su pozvani njegovati svoju dušu, hraniti ju molitvom, riječju Božjom, sakramentima, izgrađivanjem vrlina kao što su dobrota, empatija, ljubav, praštanje, poniznost, pravednost, istinoljubivost, blagost, miroljubivost. Sve to iziskuje pažnje, vremena i žrtve, ali bez toga, kao i kod higijene tijela nema i ne može biti njegovane duše." Livio Marijan
Letos bo minilo 80 let od začetkov slovenskega radijskega programa avstrijske javne RTV. Leta 1946 je namreč ORF prvič predvajala slovensko besedo. Iz Borovelj so prenašali nemško-slovensko kulturno prireditev, na kateri je slovenske pesmi recitiral Helmut Hartman in ta dan štejejo za rojstvo Slovenskega sporeda ORF. Helmut Hartman je k sodelovanju na radiu povabil tudi Marjana Velika, takrat še dijaka Slovenske gimnazije v Celovcu. Potem, ko je bil glavni urednik slovenskega programa ORF zadnjih 24 let in 21 let odgovorni urednik televizijske oddaje Dober dan, Koroška je zdaj tik pred upokojitvijo. Kot več drugih dejavnih koroških Slovencev je multifunkcionar, zato mu dela ne bo zmanjkalo. Od leta 1992 je predsednik Slovenske športne zveze iz Celovca, kar pomeni, da je na čelu krovne organizacije dlje kot je bil Marjan Šturm, se pošali. Pri depolitizaciji športne organizacije mu je pomagal Bernard Sadovnik, takrat tajnik športne zveze, ki danes povezuje več kot 35 društev in klubov. Kako pa je Marijan Velik zadovoljen z odnosom pristojnih do slovenskega programa ORF in kakšno prihodnost mu napoveduje? Prisluhnite! Foto: Reichman
"Kršćani se u svim svojim razmišljanjima uvijek oslanjaju na Boga!" Livio Marijan
Na božič je minilo trideset let, odkar je v Ljubljani umrl Marijan Lipovšek, slovenski skladatelj, pianist in dolgoletni profesor na ljubljanski Akademiji za glasbo, dobitnik Prešernove nagrade za življenjski opus. V našem arhivu hranimo njegovo dragoceno razmišljanje iz leta 1980. Takrat je pred mikrofonom našega radia takole pripovedoval o svojem življenju in ustvarjanju.
"Svetog Nikolu Tavelića slavimo kao mučenika i svjedoka vjere i istine, kao nadahnuće da i mi svoju vjeru uvijek svjedočimo, pa i kada su nezgodne okolnosti, ali dijalogom i s poštovanjem prema svima, kao što je to i on činio." Livio Marijan
"Ljubav je za kršćane božanska kategorija i po njoj i mi imamo udjela u božanskom životu." Đakon Livio Marijan
"Bog je apsolutno milosrdan i apsolutna ljubav, ali je istovremeno i apsolutno pravedan i istinit. Gajiti pobožnost koja vodi računa som o jednom aspektu, a zanemaruje drugi, je pogrešno i lažno, makar se činilo da donosi mir i utjehu." Đakon Livio Marijan.
Nach Kroatien kommen immer mehr Gäste, vor allem im Sommer. Das bringt Geld, treibt aber die Preise: Einheimische können sich Urlaub an der eigenen Küste oft nicht mehr leisten. Kluge Maßnahmen sollen die negative Wirkung des Tourismus minimieren. Vrdoljak, Marijan; Zantow, Andre www.deutschlandfunkkultur.de, Weltzeit
"Vjera i žrtva svete braće Ćirila Konstantina i Metoda urodila je civilizacijskim vrijednostima čije plodove i danas uživamo." Livio Marijan
Z duhovno hrano božje besede nedelje med letom nas je okrepčal škof Marjan Turnšek.
Z duhovno hrano božje besede nedelje med letom nas je okrepčal škof Marjan Turnšek.
Majsko Ime meseca na Valu 202 je Marijan Kogej, najizkušenejši član idrijske godbe, ki enega najstarejših pihalnih orkestrov v Evropi s svojim klarinetom bogati že 75 let, sam pa pravi, da mu muziciranje pomeni vse, sicer bi se mu že zdavnaj odrekel. Godbeno društvo rudarjev Idrija letos obeležuje 360 let glasbe, tradicije in tovarištva. Foto: Robert Zabukovec
Bog je taj koji daje smisao.
Ime tedna je postal Marijan Kogej, najizkušenejši član idrijske godbe, ki enega najstarejših pihalnih orkestrov v Evropi s svojim klarinetom bogati že 75 let, sam pa pravi, da mu muziciranje pomeni vse, sicer bi se mu že zdavnaj odrekel. Godbeno društvo rudarjev Idrija letos obeležuje 360 let glasbe, tradicije in tovarištva. Kandidata sta bila še: Jernej Barbič, računalniški znanstvenik in profesor na Univerzi Južne Kalifornije ter prvi Slovenec, ki je prejel oskarja za znanstvene in tehnične dosežke na področju filma. Skupaj z ekipo je razvil programsko opremo, ki omogoča realistično animacijo digitalnih likov v filmih. Uporabili so jo že v več kot 60 svetovno znanih filmih. Tim Marovt, mladi športnik, ki navdihuje s svojo zgodbo o vztrajnosti in nepopustljivosti. Po hudi poškodbi hrbtenjače pri 12-ih letih in zdravniški napovedi, da nikoli več ne bo hodil, danes teče na največjih maratonih sveta. Na Londonskem je postavil tudi nov mejnik svoje športne poti – prvič je pretekel razdaljo 21 kilometrov. Foto: Robert Zabukovec
Kad bi nam svima Bog bio na prvom mjestu, brzo bi nestala naša ljudska mudrovanja i podjele.
IPSC gilt als die Formel-1 des Schießsports. Sowohl in Deutschland als auch International. Wir haben uns den 90 fachen IPSC Champion Marijan Loch geschnappt und mit Ihm in 3,5h seinen Weg zum Champion nachgezeichnet. Vom Kleinstadt-Gymnasium bis hin in die USA. Darüber hinaus unterhalten wir uns über Trainingspläne, selbstgemachte Kydexholster, das Unterrichten von "Menschen die Dinge tun" und letztendlich über den leidig-lagnsamen Weg der Industry bei den Themen Nachwuchs, Social Media und Gun Culture.Willkommen!Ihr interessiert Euch für die Bereiche moderne Waffenanwendung aus dem Bereich Behörde, Jagd und Sport? Willkommen im LOWREADY Podcast! WEB: www.lowreadymagazine.com/de Youtube : https://www.youtube.com/c/lowreadymagazineInstagram : https://www.instagram.com/lowready_media/
Send us a textIn episode 222 of “The Data Diva” Talks Privacy Podcast, Debbie Reynolds talks to Marijan Bračić, co-founder and CEO of Legit, based in Croatia. Marijan shares the story of his unexpected journey into data privacy, which began at a 2017 conference session on GDPR. With a background in data management, Marijan identified the challenges enterprises face in meeting privacy regulations, which inspired the creation of Legit's flagship product, Data Privacy Manager.The discussion highlights the difficulties organizations experience in transitioning from paper-based compliance to operational privacy programs. Marijan emphasizes the importance of effective data handling practices and explains how Data Privacy Manager uses AI-powered tools and a modular design to address challenges such as personal data discovery, classification, and removal. He discusses the complexities of data deletion and retention, particularly for unstructured data, and how Legit's solutions provide efficient and accurate processes to manage these issues.The conversation also covers the impact of artificial intelligence on data privacy and the importance of strong governance and ethical practices. Marijan voices concerns about regulatory inefficiencies and advocates for treating personal data with the care one would reserve for their children's information. He shares Legit's efforts to expand into the Middle East, where the adoption of privacy technology is progressing quickly.Marijan shares his perspectives, including his vision for a world where privacy is upheld as a fundamental human right, his company's role in advancing global data privacy standards, and his wish for privacy in the future.https://legit.eu/Support the show
Isus se u evanđelju obraća svakom čovjeku kao pojedincu i nigdje nije rečeno da će postojati kršćanske civilizacije ili države, ali ima puno poruka svakom čovjeku kao pojedincu koji za sebe može slobodno izabrati i reći Bogu da ili ne i koji će svojom osobnom odlukom odrediti svoju vječnu sudbinu.
Send us a textDobar Dan, This lesson is mostly giggles, but somewhere in there the LLC crew were able to cram in a lesson. Uncle Mike and Tony D have some new exercise/ fitness vocabulary for you to use at the gym to help you stay ontop of your New Years resolution of doing more exercise and learning the Croatian language.DJ MOE and the Super Slatko Report is all about the Croatian strong man, Marijan Matijevic. This man was unbelievably strong and is interesting to learn about, so definitely tune in for that.. Sretan Rođendan Marijan MatijevićAnd sorry, not sorry for all the laughs we had making this lesson, Fitness!Bog_LLC TeamHello LLC Prieteljie!We launched a Buy Me a Coffee supporters page. Here's your opportunity to become an LLC Members. Lots of incentives, including: an LLC Members Only Magnet, automatic entrance to any LLC Member Only raffles & prizes and access to the LLC Members Only page on our website, where we upload new content monthly.Click on the link below.https://www.buymeacoffee.com/infoKXHvala, Bog!Support the show
Isus Krist Sin Božji dolazi u naš svijet, učovječuje se da nam bude hrana i naš novi životni put. Svakoga Božića, ali i svakoga dana Bog nam daje priliku početi iznova.
Naša će duhovnost biti onakva kakvom je izgradimo, čime dušu hranimo, što čitamo, kako molimo, kojim se znanjem punimo, koga slušamo i kako vrijeme provodimo.
Odgovornost čovjeka je potruditi se upoznati Boga, razumjeti koliko može, otvoriti se istini, dobroti i ljepoti, učiniti najbolje što može i dati sve od sebe unatoč svojim padovima i slabostima.
Eine Möglichkeit ergibt sich und Marijan schlägt zu. Dabei dachte er an alles, sogar an einen möglich Exit. Die Kapitalgesellschaft war sehr schnell gegründet. Wohlgemerkt im Dezember, was bedeutet, dass noch ein Jahresabschluss für die letzten 10 Tage gemacht werden musste. Aber egal, denn das Ziel ist klar! Aber was ist, wenn niemand das Produkt kaufen möchte? Es ist immer ein Vergnügen, Marijan sprechen zu hören. Als Venture Architect berät er verschiedenste Unternehmen, leistet gute Arbeit und als MCI und WHU Absolvent hat er ein großes Know-How und ist stets lernbereit. Doch das eigene Unternehmen blieb Marijan bisher verwehrt. Im Podcast-Interview sprach Marijan Divkovic mit Podcast-Host Robert Pacher über die Themen Unternehmensaufbau, die besten Gründer:innen, was ein gutes Team ausmacht, was Erfolg ist, welche Learnings er aus dem letzten Start-Up zog und vieles mehr. ⬇️ **Marijan Divkovic** WHU | Venture Architect @ MVP Factory
U svakom vremenu i prostoru i u svakoj okolnosti života, čovjek se može ostvariti do nevjerojatnih razmjera kada je otvoren Bogu i kada je spreman krenuti dalje; ne očajavati i misliti samo na sebe, već biti hrabar i nesebičan.
Predajmo u ruke Božje svoje muke, koliko god bile velike i teške, i poštujmo misterij, ili otajstvo, ili tajnovitost Boga Svevišnjega.
Mi kršćani vjerujemo da su ljudsko srce i duša misterij, tajna, koju samo Bog poznaje. Bog je čovjeka stvorio dobrim i za dobro.
Du weißt noch nicht, wo es nach der Schule hingehen soll? Du suchst nach einer Alternative zu Bundesheer - und Zivildienst? Du willst Berufserfahrung im Bereich Umwelt, Naturschutz und Nachhaltigkeit sammeln? Dann ist das Freiwillige Umweltjahr wie gemacht für dich! Wir haben mit Luca, Noel und Marijan über ihre Erfahrungen gesprochen. Alle drei absolvierten in den letzten Jahren das „Freiwillige Umweltjahr“ und teilen mit euch wie man sich bewirbt, welche Einsatzstellen es in Kärnten und Österreich gibt, welche Aspekte ihnen besonders gut gefallen haben und warum das Umweltjahr in ihre weitere Berufsplanung einen großen Einfluss hatte. Mehr Informationen und Bewerbung zum Freiwilligen Umweltjahr: https://jugendumwelt.at --- Send in a voice message: https://podcasters.spotify.com/pod/show/climatecast/message
In celebration of April as National Financial Literacy Month, Marijan Benric - author of Graduation Gift - discusses his book, and provides perspective on money management and life skills.
O zanimanju za istinu.
O svjedočanstvu jedinstva ruskog grkokatoličkog svećenika.
O današnjem mučeništvu koje se nerijetko svodi na to da u svagdanjem životu moramo birati između neugodnosti biranja istine, pravde, dobrote, ljubavi, praštanja, pravednosti i ugodnosti linije manjeg otpora, pa i grijeha biranjem laži, nepravde, zlobe, mržnje, nepraštanja.
O Božjem dolasku na svijet i njegovu rođenju u srcima ljudi.
O obredima u Katoličkoj Crkvi.
Vse do 25. novembra si je v Narodni in univerzitetni knjižnici mogoče ogledati razstavo Slovenci in cesarska cenzura od Jožefa drugega do prve svetovne vojne. Ob tem objavljamo v oddaji Razgledi in razmisleki besedilo Marijana Dovića, avtorja razstave, ki odgovarja na vprašanje, zakaj se je vredno ukvarjati s cenzuro nasploh in zakaj z literarno cenzuro v 19. stoletju. Razstava v NUKu je eno izmed zadnjih dogodkov v okviru triletnega projekta, ko so na ZRC SAZU pripravili več znanstvenih konferenc in objavili niz študij, med katerimi je najtehtnejša obsežna monografija dvajsetih avtorjev z naslovom Slovenski literati in cesarska cenzura v dolgem 19. stoletju, ki je pred kratkim izšla pri Založbi ZRC. Problematiko pa so skušali približati tudi širšemu občinstvu. V sodelovanju z RTV Slovenija je nastal kratek dokumentarni film Slovenci in habsburška cenzura, ki je bil premierno prikazan novembra 2022, zdaj pa je na ogled razstava v NUKu. Ob razstavi je v sozaložništvu NUKa in ZRC SAZU izšel tudi izčrpen slovensko-angleški katalog, ki poljudno prikaže, kako pomembno je cenzura v dolgem 19. stoletju krojila podobo slovenske literature in kulture. Pisanje Marijana Dovića je zastavljeno širše. Slika - Adam von Bartsch, zasedanje cenzurne komisije Gottfrieda van Swietna v camera praefecti na Dunaju, po letu 1777. Vir - ZRC SAZU
Kršćanstvo je filozofijom ljubavi, pravednosti i sveopćeg ljudskog bratstva oplemenilo mnoga dostignuća i još nije jedna filozofija nije nadmašila poruku Isusa Krista za koju su toliki mučenici, kao i sveti Dimitrije, položili svoj život.
Piše: Iztok Ilich Bere: Igor Velše Cenzura – uradno nadzorovanje in preprečevanje posvetnih in svetnih oblasti, da bi prišli v javnost njim nevšečni ali nasprotujoči spisi – je stara toliko kot razslojenost družbe na vladajoče in vladane. V Evropi je postala aktualna predvsem z razmahom tiska, ki je omogočil širjenje različnih pogledov na verska vprašanja, s francosko revolucijo so stopila v ospredje politična vprašanja, v naši digitalni dobi, ugotavlja urednik monografije Slovenci in cesarska cenzura od Jožefa II. do prve svetovne vojne Marijan Dović, pa tudi že prej navzoča tretja velika tema – morala. Cesarska cenzura na naših tleh, kot prikazuje osrednja letošnja tematska razstava v NUK-u, je globoko vplivala na razvoj slovenskega jezika, literature in politične misli. Revolucija 1848 je obravnavano obdobje od leta 1779 do 1918, torej od vladavine Jožefa II. do razpada monarhije, razdelila na dva dela. V prvem je prevladovala predcenzura – najznamenitejši je bil poseg v cenzurni rokopis Prešernovih Poezij, v drugem pa pocenzura z uničenjem že natisnjene Cankarjeve Erotike. Za ta primera vedo že srednješolci, zanimivih podrobnosti o večini drugih cenzurnih posegov, predstavljenih na razstavi in opisanih v spremni publikaciji, pa ne poznajo niti vsi slovenisti. Urednik Marijan Dović je tudi avtor uvoda in še desetih po kronološkem načelu nanizanih poglavij. Obravnava zelo različne primere, od prezgodnjega konca almanaha Pisanice, uglednih ljubljanskih preroditeljev in skritega predala z erotično poezijo ter »poredniga paura« bukovnika Drabosnjaka do predmarčne cenzure in »Zdravljice«, Andreja Einspielerja in njegovih zatrtih časopisov, nadležnega Alešovčevega Brenclja, Trdinovih satiričnih bajk in pohujšljivih spominov ter »veleizdajnika« Podlimbarskega. Po številu predstavitev sledi Luka Vidmar, ki najprej piše o dunajskih indeksih prepovedanih knjig, nato pa še o Vodniku v očeh avstrijske in francoske cenzure ter o Kopitarjevi prvi cenzuri – ne slovenskega, temveč nekega češkega nabožnega rokopisa. Po dve poglavji – o Prešernovih pesniških odzivih in dolgi bitki za prvi slovenski časopis ter o Misteriju žene Zofke Kveder in prepovedih uprizoritev slovenskih dramskih besedil – sta napisala Marko Juvan in Katja Mihurko Poniž. Po eno temo s svojih strokovnih področij so osvetlili še Matija Ogrin – Rokopisne objave kot kljubovanje cenzuri, Nina Ditmajer o slovanofilstvu malonedeljskega župnika Krempla, Tanja Žigon o tiskovnih pravdah v Ljubljani, Andraž Jež o zatiranju slovenskega socialističnega tiska, Tone Smolej o gledališkem repertoarju v primežu Bachovih zakonov, Jernej Habjan o Cankarju med grmado, cenzuro in zaporom ter Marijan Rupert o cenzuri v času prve svetovne vojne. Andrejka Žejen je poleg poglavja Zatrtje Slavinje pripravila tudi samostojno prilogo z zamišljeno izdajo prve onemogočene številke tega literarnega in domovinskega lista v krajnskem jeziku, ki naj bi izšla 18. januarja 1825, a ga je državni cenzurni urad zaradi narodno prebudnih verzov prepovedal. Vidna cenzura je imela za posledico tudi nevidno samoomejevanje avtorjev – samocenzuro, zaradi katere mnogi teksti niso bili napisani, so obležali v predalih ali so bili napisani drugače, kot bi bili brez strahu piscev pred posledicami, ki bi jih lahko doletele. Tako je slovensko literaturo ne le umetniško, temveč tudi publicistično in znanstveno, pomembno pisala cenzura, kot je Dović povzel že v monografiji Slovenski literati in cesarska cenzura v dolgem 19. stoletju: »Pisala jo je neposredno: ko je črtala izraze, odlomke, poglavja ali prepovedala celotna dela. Pa tudi posredno: ko je avtorje globila, tožila, sodila in zapirala, ko je plenila in uničevala izdaje, a tudi tedaj, ko ni dovolila novih periodičnih glasil in od založnikov zahtevala visoke kavcije«. Poljudno zastavljena, z reprodukcijami navedenih izdaj in posegov vanje ilustrirana besedila je v angleščino prevedel Neville Hall. Izpostavljeni primeri so vsak zase zanimivi in zgovorni. Ob orisih časa in okoliščin, ki so spremljale posamezne cenzurne ukrepe, veliko povedo tudi ravnanje zaščitnikov preganjanih avtorjev, na primer zavzemanje Žige Zoisa za Vodnika in Linharta. Tako kot ni odveč znova ponoviti dejstva, da Prešernove politične napitnice, katere kitica je postala besedilo današnje slovenske himne, ni cenzuriral Jernej Kopitar, kot sklepajo nekateri spričo pesnikovih ostrih puščic, uperjenih v velikega učenjaka, temveč čislani jezikoslovec Fran Miklošič.
Koliko trošimo na brigu o tijelu, a koliko ulažemo u higijenu duše?
Kršćanin treba najprije biti osobno uvjeren u ono što vjeruje, ili kako je to izrazio apostol Petar: treba moći obrazložiti razlog nade koja je u njemu.
O raspravama na koncilu u Efezu.
On the very first episode of Work It Out, our Tech Recruitment Consultant, Bogdan Wyneken, had the pleasure of hosting Marijan Čipčić, Tech Community Manager at Infobip and Co-founder at Green Future Conference! The conversation stretched from keeping a healthy work-life balance to the Green Future Conference coming up soon in Croatia, Infobip's initiatives in Africa and more! Marijan also shared the story of his career journey from starting as an archeologist to working in tech and founding one of the biggest tech conferences in Southeast Europe. To become one of the lucky four and win two tickets to the Green Future Conference: ✅ Like our LinkedIn post ✅ Follow the PCN and Green Future Conference LinkedIn pages ✅ Comment on our LinkedIn post, tagging someone you'd like to go to the event with Enjoy listening!
Matija Marijan i Fran Kauzlarić su pokrenuli start-up Turneo, koji želi da promeni način na koji se putuje tako što olakšava ugostiteljima da povežu svoje goste sa pružaocima raznih iskustava. Pričali smo o finansiranju, biranju poslovnog partnera, njihovim iskustvima u Londonu i Briselu, Zagrebačkom start-up eko sistemu, i naravno, putovanjima. Podržite an Patreon.com/belgrade i paypal.me/sgarcevic Beleške https://www.turneo.co/ https://www.netokracija.com/turneo-investicija-210027 https://www.linkedin.com/in/matijamarijan https://www.linkedin.com/in/frankauzlaric
Slowenien ist nicht viel größer als Niederösterreich, trotz der überschaubaren Größe ist das Land extrem vielseitig: Bergseen, schneebedeckte Gipfel, geheimnisvolle Karsthöhlen, Wasserfälle, Weinberge und idyllische Hafenstädtchen liegen nur einen Katzensprung voneinander entfernt. Bei aller Vielfalt überwiegt die Farbe Grün, denn mehr als die Hälfte des Landes ist von Wald bedeckt. Ein großer Anteil der Fläche steht unter Naturschutz. Seit 2011 wird das nationale Umwelt-Programm „Slovenia Green” umgesetzt. Für den radio klassik Thementag haben wir mit der Direktorin des slowenischen Tourismusbüros in Wien, Žana Marijan, mit der Autorin und Kulinarik-Journalistin Irene Hanappi und mit dem Direktor des slowenischen Thermenverbandes Iztok Altbauer gesprochen. Ein radio klassik-Thementag in Zusammenarbeit mit dem slowenischen Tourismusbüro in Wien. https://www.slovenia.info/de
Marijan Velik počne res veliko stvari. Je urednik slovenskih sporedov na avstrijski radioteleviziji ORF v Celovcu, predsednik krovne športne organizacije Slovencev na avstrijskem Koroškem in tudi selektor manjšinske nogometne reprezentance. Z njim se je v Salzburgu, na srečanju avstrijskih športnih novinarjev, pogovarjala Anja Hlača Ferjančič.
Pod kapicom #79 | Nemanja MarjanU 79. epizodi podkasta Pod kapicom gost je bio Nemanja Marijan, generalni sekretar Vaterpolo saveza Srbije. Pričali smo o plasmanu devojaka na EP u Splitu, aktuelnoj klupskoj situaciji, dugoročnim planovima Saveza, njegovoj najvećoj želji u novom mandatu: izgradnji Nacionalnog vaterpolo centra. O edukaciji sportskih kadrova, kako se kotiramo u LEN i FINA, šta se dešava sa Tašmajdanom, sa potencijalnom organizacijom EP u Beogradu 2024. i šta će od velikih juniorskih takmičenja ljubitelji vaterpola moći da gledaju u Srbiji. Šta bi pitao sudije, i kakva je situacija sa novim kadrovima. Da li će vaterpolo liga Srbije biti jaka i narednih godina. Zašto je svojevremeno izabrao vaterpolo, zbog čega je važna utakmica sa Jadranom, a zašto kafić koji je „držao” njegov brat. Kako je saradnja sa Englezima uticala na kraj karijere, zašto je na Malti vozio u suprotnom smeru i kakva su očekivanja u predstojećem večitom fudbalskom derbiju. Kćerka i sin se bave sportom, ali nisu izabrali vaterpolo…Gost: Nemanja MarjanDomaćini: Pavle Živković i Aleksandra Radivojević Datum: 24. februar 2022. godineLokacija: Studio na kraju UniverzumaProdukcija: Infinity Lighthouse Studios#infinitylighthouse #studionakrajuuniverzuma #podkapicom