POPULARITY
Categories
O convidado do programa Pânico desta terça-feira (17) é Engenheiro Leo.Leonardo Calicchio é engenheiro, pesquisador e comunicador científico, com o diferencial de trazer humor e dinamismo ao universo gamer. Seu trabalho fortalece a relação entre tecnologia e público, democratizando saberes até então restritos a nichos acadêmicos.Engenheiro Leo busca aproximar temas complexos da ciência – como materiais e nanociência – do cotidiano das pessoas, fazendo a ponte entre educação e entretenimento. Com conteúdo acessível, inspira curiosidade científica e pensamento crítico, mantendo ainda a paixão pelos games e pela cultura geek.Participou de podcasts reconhecidos, como o “Flow Podcast” e “Fora da Caverna”, onde discute ciência, tecnologia e cultura nerd.Atua ativamente em plataformas como YouTube e X (Twitter), onde compartilha insights sobre engenharia, nanotecnologia, games e o futuro da tecnologia.Considerado o primeiro youtuber gamer engenheiro do Brasil, lidera o canal “Consoles e Jogos Brasil”, combinando análises técnicas e ludicidade em gameplays, reviews e debates sobre tecnologia gamer.É graduado em Engenharia de Materiais, especialista em Metalurgia; mestre em Ciência – com foco em Energia Nuclear; e doutorando em Nanotecnologia, investigando materiais avançados em escala nanométrica.Redes Sociais:Instagram: https://www.instagram.com/cjbrengleo/YouTube: https://www.youtube.com/consolesejogosbrasil
Jorge Natan recebe Letícia Marques, Thiago Lima e Arthur Muhlenberg para analisar triunfo sobre o Esperance e projetar confronto contra o Chelsea no Mundial
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LUA 17 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: E malosi le mana i upu 2 (Words are powerful 2). Tauloto – Faataoto 15:1 “O le tali filemū e liliu‘eseina ai le ita; a o le ‘upu fa‘atigā e tupu ai le ita.”Faitauga - Tusi Paia: Kenese 3:1-13E moni, o upu e malosi lona mana. O se fa'ataitaiga, afai ua e fa'aipoipo, e iai upu e le tatau ona e faia I lou to'alua ‘aua e tusa pe na te faamagaloina oe, se'iloga o le alofa tunoa o le Atua e ono mafai ai ona galo ia te ia, ma e ono afaina ai le lua faaipoipoga mo se taimi umi. Mo se faataitaiga, e lē tatau ona e fai i lou to'alua, ua e salamō i lou faaipoipo atu ia te ia. E lē tatau ona e fa'atusatusaina lou to'alua i se isi tagata, pe e te fa'apea atu iai, e leai so'u lumanai e maua ia te ia. O le afaina ma le aafiaga o ia ituaiga faamatalaga e ono lē mafaia ona toe faaleleia aua ua paū maualalo pe faaumatia lagona o lou toalua. So'o se taimi e te ita ai, e sili ai ona e filemu lelei nai lo le tautala i ni upu e te toe salamo ai mulimuli ane. Afai e tatau ona e tautala, ia mautinoa o loo e tautala i le mataupu o loo talanoaina ae lē o le tagata.E matua fiafia le ti'apolo e faatupuina misa ma uuna'i tagata e faia tala e afaina leaga ai tagata o lo'o aafia. O le taumafai e tu'ua'ia tagata ma osofa'i i upu e lafo, e faatelē atili ai fa'afitauli. Fai mai le Kalatia 5:15;'Ae ‘āfai tou te feūta‘i ma fe‘aina‘i, ‘ia ‘outou ‘ina ne‘i fa‘aumatia ‘outou ‘iā te ‘outou.”Afai e feūtai ma fe'aina'i tagata e faaaoga ai upu lē mafaufau ma le to'ilalo, e iu lava ina malepelepe ma faaumatia ai so'otaga lelei. E lē tatau i kerisiano ona faatalalē i mailei a le tiapolo ina ia aua nei manumalo ai le ti'apolo iai latou (2 Korinito 2:11). I le tele o taimi, e mana'o le ti'apolo e fa'atupu le vevesi ia sa'oloto ai lona faia o so'o se gaioiga, ma a faia e tagata upu ogaoga i isi tagata, e maua ai lona avanoa e faatupu atili ai le vevesi. Afai e te lē mana'o e iai le ti'apolo i mafutaga e te iai, ia aveese fafie o upu sese ma le ogaoga I taimi e te lua feeseeseai ai ma se tagata, aua foi a leai ni fafie, e pē le afi. Aua le faaaogaina upu malolosi pe afai e te lua feeseeseai ma se tagata, ae ia e taumafai e faaaoga upu filemu aua o le tali filemu e liliu'eseina ai le ita (Faata'oto 15:1). Le ‘au pele, afai ua fai atu e se tasi e latalata ia te oe, ni upu faatigā i aso ua mavae, ou te ‘ai'oi atu, e fai ma sui o lena tagata, ia e faamagalo ia te ia. Fa'amolemole ‘aua e te faatagaina ni upu e faaumatia au lou tagata poo le sootaga vavalalata ma lena tagata. Afai o loo e iai i lea tulaga, ou te folafola atu lou faamalologa i le asō, ma afai ua ‘aveesea ni mafutaga ma ni tagata na aumaia e le Atua, ou te tatalo ia toe faafoisia uma e Le Atua I le suafa o Iesu. Aua e te tautala i ni upu matuia ma leaga, tusa lava pe tofotofoina oe, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO GAFUA 16 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: E malosi le mana i upu 1 (Words are powerful 1 ). Tauloto – Iakopo 3:2 “Auā o mea e tele e sesē ai i tatou uma; a lē sesē se tasi i le ‘upu, o le tagata lea ‘ua sao, na te mafaia fo‘i ‘ona tāofi i le tino uma.”Faitauga - Tusi Paia: Iakopo 3:2-13Ina ua ou faaipoipo ma fai fanau, sa matua faigata mea uma i lo'u aiga i le amataga. Peitai ou te fai lava i lau avā, e faamalosi ma sauni, e lē faigata pea e faavavau. Sa ou lē faatagaina ni tautinoga lē lelei e aafia ai lo matou lumanai. Ina ua oti le tama a le fafine Sunema, sa ia lē faatagaina se upu faletonu e paū mai lona fofoga. E pau lana tala na fai o le faapea, ‘O le a lelei mea uma' ma le ‘o loo manuia'(2 Tupu 4:23-26). Sa ia lē faatagaina ni upu lē lelei e tautala ai e tu'u avanoa ma fesoasoani i le mea o loo taumafai le tiapolo e ausia. Ae sa ia tautala i tulaga na ia naunau ia taunuu seia oo ina lelei ma manuia mea uma. E malosi le mana o upu tatou te tautatala ai. I Aferika, fai mai toeaina, o upu e pei o ni fuamoa, a uma ona faalele, o lona aafiaga e lē mafai ona toe suia. E tatau ona e faaeteete I upu e te tautala ai ma le auala e faia ai. A e tautala ini upu lē lelei, e ono lē mafai ona toe faaleleia ona o aafiaga tusa pe ua e salamo moni. Aua e te tautala pe afai ua e ita tele, pe ua e fiafia tele i tei ua sesē se upu e te faia. E tatau foi ona e faaeteete i upu e te tautala ai pe a e faanoanoa ona e iai le mana I upu a lou laulaufaiva. O le oti ma le ola, o lo‘o i le pule a le laulaufaiva ia (Proverbs 18:21) ma e tatau ona e mafaufau lelei i upu e te tautala ai. Fai mai le Faataoto 6:2 “ua maileia oe i ‘upu a lou gutu; ‘ua maua oe i ‘upu a lou gutu.” Poo le a lava le tulaga e iai, ia mafaufau muamua ae lei tautala. E tatau foi ona ō gatasi au upu ma le Upu a le Atua. O le upu a le Atua e malosi lona mana, e mafai ona ia faaumatia upu lē lelei ua i luga o lou olaga ma le lumanai. O Iapesa o se pepe meamea ae fai e lona tinā se folafolaga lē lelei i ona luga. Ua ia fuafuaina se olaga o faanoanoaga ma tigā mo Iapesa ona na fai ana tala i le taimi o ona tigā. Faafetai, na teena e Iapesa se olaga o faanoanoaga ma faigata, aua sa ia tagi atu i le Atua e faamanuia ia te ia, ma na suia e le Atua lona olaga mo le lelei (1 Nofoaiga Tupu 4:9-10). Le au pele e, o so'o se upu e te faia o le tulaga lena e te oo iai, o lona uiga, faaaoga lelei lou laulaufaiva. Afai ua e faia ni folafolaga lē lelei i luga o lou olaga faapea ma lau fanau, ole atu i le Atua mo lona alofa tunoa ma amata ona toe tusia sou lumanai manuia e faaaga ai le Upu a le Atua. Ou te tatalo ia siitia pea oe i luga e le Upu a le Atua ma faamanuia i mea uma e te faia i le suafa o Iesu. TataloLe Alii e, faamolemole fesoasoani mai ia te a'u ina ia faaaoga ma le poto lo'u laulaufaiva, i le suafa o Iesu, Amene.
A Psicanálise mostra que, no fundo, até o mais liberal entre nós carrega um pequeno moralista escondido — pronto pra julgar, censurar... e punir.Link para a MASTERCLASS AO VIVO E ABERTA "Como funciona a clínica psicanalítica da potência?", com André Martins - https://youtube.com/live/_daAuW0JVnc?feature=shareTorne-se um profissional mais seguro e preparado estudando os principais temas e conceitos da Psicanálise de forma leve, simples e didática. Participe da CONFRARIA ANALÍTICA, a minha escola de formação teórica em Psicanálise: https://confrariaanalitica.com .Lucas Nápoli é psicólogo, psicanalista, professor, escritor e palestrante. Tem os títulos de Doutor em Psicologia Clínica pela PUC-RJ e Mestre em Saúde Coletiva pela UFRJ.➤ Adquira o pacote com os 3 e-books - https://bit.ly/packebookslucasnapoli➤ Adquira o meu ebook "Entenda-se: 50 lições de um psicanalista sobre saúde mental" - http://bit.ly/ebookentenda➤ Adquira o meu ebook "Psicanálise em Humanês: 16 conceitos psicanalíticos cruciais explicados de maneira fácil, clara e didática" - http://bit.ly/ebookhumanes➤ Adquira o meu ebook "O que um psicanalista faz?" - http://bit.ly/ebooklucasnapoliSiga-me nas redes sociais:Instagram: http://instagram.com/lucasnapolipsicanalistaFacebook: http://facebook.com/lucasnapolipsicanalistaTelegram: http://t.me/lucasnapoliSite: http://lucasnapoli.com
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO SA 15 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Talanoa I Lou Tamā (Talk To Your Father). Tauloto – Kalatia 4:6 “O atali‘i ‘outou, o le mea lea ‘ua ‘auina mai ai e le Atua le Agaga o lona Alo i o ‘outou loto, e vala‘au. “Ava, Le Tamā e.”Faitauga - Tusi Paia: Roma 8:14-17A o fai la'u taimi tatalo masani i taeao i le isi aso, sa ou manatuaina se tala mālie. Ona sa ou tapena mo se fonotaga a faifeau, o lea na ou taumafai ai e aveese le tala mālie mai lo'u mafaufau. Peita'i sa o'u lagonaina o loo finagalo le Atua e ta'u mai se feau ia te a'u e auala mai i le tala mālie lenei o lea na o'u manatunatu ai loa i le tala. I le taimi o le fonotaga sa o'u faamatala le tala mālie e faapea, o se tane ma lana avā sa tauaimisa mo se taimi umi. Na faatetele le misa ma o la faapea ai o le a lē toe fetautalaa'i. O se tasi po sa tusi ai e le tamaloa se tusi i lona toalua e faapea; Pele o le taimi o la'u malaga taeao I le vaalele o le 8 i le taeao. Faamolemole fafagu a'u pe a ta le 6 i le taeao.” Sa tuu e le tamaloa lana tusi i le itu o le moega e moe ai lona toalua ae moe. Ina ua ala a'e i le taeao na soso'o ai, ua ta le 8 ma ua alu lona toalua i le galuega. Na ita tele le tamaloa, ma le vaai atu i lana itu i luga o le moega o tu'u mai ai se tusi mai lona toalua. “Pele nofo i luga ua ta le 6.” Ina ua uma ona o'u fa'amatalaina le tala, na fetalai le Atua i lo'u loto, “Tau i o'u tagata o'u te lē toe talanoa atu i nisi o outou e lē tautatala mai ia te a'u.” E fiafia le Atua pe a e talanoa atu ia te Ia, ma a e talanoa atu, ua e valaaulia o Ia e fetalai mai ia te oe.Ina ua fai le ‘auso'o ia Iesu e a'oa'o atu ia i latou e tatalo, o lana fetalaiga muamua e faapea; “A outou tatalo ia faapea, ‘Lo matou Tama e, o i le lagi,” (Luka 11:2). E leai se tamā e mana'o ma fiafia pe a le talanoa atu lana fanau ia te Ia. O a'u o se tamā, ma ou te fiafia tele pe a mafuta mai la'u fanau ia te a'u. Fai mai 1 Ioane 3:1; Faauta i le silisili o le alofa ua foaiina mai e lē Tamā ia te i tatou, ina ua taua i tatou o lana fanau. Ua molimau mai fo'i le Tusi a Ioane 8:35; o le auauna e lē tumau pea ia i le aiga, a o le atali'i e tumau pea lava ia e faavavau. Fa'apei o le atali'i faapelepele o le Atua, e avanoa pea mo oe i taimi uma. E mafai ona e valaau ia te Ia ma lua talanoa faatatau i so'ose mea e te mana'o ai, ma e tali mai lava o Ia.Afai o oe o se atalii / afafine o le Atua, saili ia e iloa ma latalata atili i lou Tamā i aso uma (Filipi 3:10). Afai e lei avea oe ma atali'i/afafine o le Atua, o lona uiga e lē mafai ona e mafuta atu ia te Ia sei vagana ua e talia Iesu e avea ma Alii ma Fa'aola i lou olaga. Afai sa avea oe ma kerisiano a ua e toe fo'i i le agasala ma e faamamao ese oe lava mai le Atua pei o le atalii fa'amaumau ‘oa, (Luka 15:11-32), toe fo'i nei o loo faatalitali mai mo oe.Le au Pele e, e naunau ma saili mai pea le Atua mo lana fanau, ia vivi'i ma tapua'i atu ia te Ia i le Agaga ma le faamaoni (Ioane 4:23). Tali atu i le naunau mai o lou Tamā e fia talanoa iā te oe i taimi uma e lē aunoa, I le suafa o Iesu, Amene.
Episódio analisa a atuação vascaína na vitória sobre o São Paulo. Quais foram as principais razões para o bom desempenho? É possível segurar Rayan na janela? Coutinho fica? Como será o mercado? Dá o play!
Como o torcedor do Galo recebeu o novo atacante? Atuação contra o Inter foi tão boa quanto o resultado? Cuello está de saída? E Fausto Vera? Com André Ribas, Henrique Fernandes, Carol Leandro e Rogério Corrêa. Edição: Lavínia Aguiar.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOONAI 14 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Filemu i taimi o se Afa (Peace in a Storm) Tauloto – Isaia 59:1-2 “Fa‘auta, e le‘i fa‘apu‘upu‘uina le ‘a‘ao o le ALI‘I, ‘ia lē mafa‘aola; e lē tutuli fo‘i ona taliga, ‘ia lē mafa‘afofoga. 2‘Ae peita‘i o a ‘outou amio leaga ‘ua fai ia ma pupuni i le vā o ‘outou ma lo ‘outou Atua, o a ‘outou agasala fo‘i ‘ua ‘alo ai ona fofoga ‘iā te ‘outou ‘ua ia lē fa‘afofoga mai ai.” Faitauga - Tusi Paia: Mareko 4:35-41 I se afa, e masani ona tele nauā le vevesi ma le lē mautonu, peita'i i le ogatotonugalemū o le afā, e I ai le vaega e tau'a, ‘o le mata o le afa,' e masani ona to'afilemū ma malū. A e pipi'i mau i le Atua Mata'utia, poo le a le tele o faafitauli e siosiomia oe, e te lagonaina pea le filemu ma le to'a. I le 1 Tupu 17:1; na matutū vaitafe ma pagatia tagata. Sa matua'i tele le matelaina I le nu'u, ae sa fafagaina pea e le Atua Elia i aso uma. I se tasi taimi, na auina atu e le Atua oreva e molimoli atu ia te ia o areto ma aano o manu i le taeao faapea le afiafi. Ina ua mate le alia ona auina atu lea e le Atua o Elia i le fafine ua oti lana tane na te fafaga ia te ia (1 Tupu 17:9). A e pipi'i I le Tupu o Tupu, o le a ese le tulaga e te soifua ai mai isi o loo outou mafuta faatasi. Fa'ata'ita'iga, i taimi o se faaletonu o le tamāoaiga, a o popole tagata faatatau ia latou tupe, o le a toafilemū pea se atalii/ afafine o le Atua aua o loo ia iloa o lona tamāoaiga o loo i Siona, o le nuu e fausia i auro. I le Faitauga mai le Tusi Paia o le asō, a'o faimalaga Iesu ma ona so'o i luga o le sami, na agi se afa, a o Iesu sa tofā pea o ia aua sa ia pipi'i I le Tamā. A'o matata'u le ‘auso'o ne'i fano i latou, a o loo tofā o ia pei se pepe i se aluga (Mareko 4:38). Na afatia fo'i Paulo i se afa tele, ma i le ogatotonu o le afa, a'o tautala isi o le pasese I le oti, sa talanoa Paulo I le ola ma le fa'asa'olotoga aua na auina atu e le Atua lana agelu e faailoa iā Paulo e saogalemu uma i latou (Galuega 27:20-25). O le la sootaga ma le Atua ua ia maua ai le mautinoa e leai se mea leaga e o'o iā te ia. Le au pele e, afai o e afatia i se afa ma e te lē mana'o e lafotuina oe e peau, e ao ona e tumau i le Atua. O le auupega a le fili e talepeina lenei sootaga, o le agasala. Fai mai Isaia 59:1-2 ua i ai pea le pupuni i le va o le tagata agasala ma le Atua, ma e ui o ona aao e faavavau (Teuterenome 33;27) e lē o'o lava i le tagata agasala. A faataga e tagata le agasala i o latou olaga, latou te o ese ma le ogatotonu o le finagalo o le Atua o loo nofotupu ai le filemu ma le olioli. Ina ua filifili Iona e sola i Tasesa i lona lē usitai i le Atua, na to se afa ma i'u ai i totonu o le manava o se i'a tele (Iona 1:1-17). O le agasala e faaleagaina pea se uso, ma o le mafuaaga lea e lē tatau ai ona e taalo i ai. O tamāoaiga ma mālō e mafai ona faatoilaloina peita'i afai e te mana'o e tumau ona e fua lauolaola ma lauusiusi i taimi leaga, e tatau ona e aloese I le agasala ae taofimau le sootaga vavalalata ma le Atua. O kerisiano e taofimau ma tutumau I le Atua e lauolaola i taimi o afa, I le suafa o Iesu, Amene.
Nessa live, eu conversei com professor Rafael Rigolon (@nomescientificos) Rafael Rigolon é licenciado em Biologia pela UEM (2005) e doutor em Ensino de Ciências pela Unesp-Bauru (2016). Atua como professor de Metodologia de Ensino de Ciências, Estágio Supervisionado e Taxonomia na UFV. Desde 2013, produz conteúdo de Etimologia, Linguística e Biologia na página Nomes Científicos, no Instagram e no Facebook.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOFI 12 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: ‘E inoino le Atua I le tete'a (God hates divorce). Tauloto – Malaki 2:16 “Auā ‘ou te ‘ino‘ino i le alei, ‘ua fetalai mai ai le ALI‘I le Atua o Isaraelu; Auā ‘ua ufiufi e ia lona ‘ofu i le fa‘asauā, ‘ua fetalai mai ai le ALI‘I o ‘au. O le mea lea ‘ia ‘outou fa‘aeteete ai i o ‘outou loto, ‘ae ‘aua tou te fa‘a‘ole‘ole.” Faitauga - Tusi Paia: Mareko 10:2-9 Na fuafua e le Atua le faaipoipoga e paia (Kenese 2:24), peitai e lē faapena le tilotilo a le lalolagi i nei aso. O le toatele o tagata ua faaipoipo e sili atu ona faapelepele i a latou pisinisi ma galuega i lo latou faaipoipoga, ma o le mafuaaga tonu lea o le maualuga o le fuainumera o le au tetea i le lalolagi. E inoino le Atua I le tete'a (Malaki 2:16), o lona uiga e lē tatau I lana fanau ona faataaalo iai. A tete'a se ulugalii o loo tetee i le poloaiga a le Atua e lē faatete'aina e seisi i laua ua tuufaatasia e le Atua. Ou te iloa o nisi e saili e tete'a ona o latou faaipoipoga e matuā leaga e pei o seoli. E ui ou te alofa iai latou ia, o le mea moni, e leai se tigā i le lalolagi e faatusa i le iai i seoli e faavavau. O le tete'a e lē o le finagalo lea o le Atua, o le loto ma'a'a o tagata na faataga ai e Mose le tete'a (Mataio 19:3-9). O le tigā o le tete'a e loloto. E aafia leaga ai aiga ma e oo atu i le fia augatupulaga. E tatala avanoa i le tele o tu ma aga faaletonu ua tatou vaaia i nei aso. Ioe, e tatau ona nofo eseese se ulugalii pe afai o lamatia o latou ola ona faamoemoe lea i le Atua e toe faaleleia le aiga. O ulugalii faaipoipo e tatau ona tumau i faavae autu o le faaipoipoga (Efeso 5:22-33) e pei o tagata taaalo e fia manumalo pea, e tatau ona tumau i faavae o taaloga. O le alofa e lē faatuaoia ma le gauai, feāvata'i, ma le Upu a le Atua, o faavae ia o le faaipoipoga, afai e tumau ai ulugalii, e latou te maua le fiafiaga ma le filemu i latou faaipoipoga. E tatau ona tatalo faatasi ma faifaipea se ulugalii faaipoipo. E tatau ona filigā ma aua nei faatuatuanai i mailei a le tiapolo ( 2 Korinito 2:11). E iai taimi, a mulimuli le tiapolo i se ulugalii faaipoipo ma le la fanau, o le autu e lē o le ulugalii, ae o le la fanau, aua ua ia iloa lelei, a malepe le aiga, e iai le aafiaga leaga o fanau. E tatau i ulugalii faaipoipo ona tau mo latou aiga ma ia puipuia fanau e ala i le fesoasoani a Agaga Paia. Le au pele e, afai ua e faaipoipo, ia e tu i le va ma tatalo faifaipea. Ua toe faafoisia e le Atua le tele o faaipoipoga ua malepelepe, aua foi sa tutū a lē o le ulugalii poo se tasi o le ulugalii i le tatalo, ma faia e tusa ma lana Upu e faatatau i faaipoipoga. Afai o e fuafua e faaipoipo, e tatau ona e saili muamua i le taitaiga a le Atua e ala i le tatalo ae ete lei faaipoipo. O le manuia o faaipoipoga a le au kerisiano, e tatau i le ulugalii ona faamautinoa o loo mauaa le faavae i le Upu a le Atua, galulue faatasi ma tausia lelei faaipoipoga e ala i le fesoasoani a Agaga Paia. TataloLe Alii e, faamolemole ia e faamalolo i aiga uma ua oo atu i le tulaga lamatia e tete'a ai. Ia toe faafoisia nei faaipoipoga I lou alofa tunoa, i le suafa o Iesu, Amene.
Evento marca 60 anos do curso de Direito e reforça importância do Ministério Público na efetivação dos direitos fundamentais. Programação conta com palestras de diversos Promotores de Justiça do MPSC e segue até sexta-feira (13/6). Ouça a Procuradora-Geral de Justiça do Ministério Público de Santa Catarina (MPSC), Vanessa Wendhausen Cavallazzi.
Thiago Ávila por Israel é ilegal, e que portanto, a caso configura-se como sequestro. Ela destacou e comentou ainda a greve de fome iniciada por ele.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LULU 11 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: ‘Faatasia e avea ma tino e tasi 3 (Cleave as one 3). Tauloto – Mareko 10:8 “ona ‘avea lea o i lā‘ua ma tino e tasi.' O lea e lē toe to‘alua ai i lā‘ua, ‘ae peita‘i ‘ua tino e tasi;” Faitauga - Tusi Paia: Teuteronome 6:6-8 O le a faaiu atu le aoaoga i lenei mataupu i le faapea atu, e finagalo le Atua ia fiafia lana fanau i a latou faaipoipoga, e pei ona tatou vaaia i le tauloto mai le Tusi Paia o le asō. Peitai e faatoa tupu pe afai e te faatasi atu i lou toalua. A e manaomia le faapipii o ni mea se lua, e tatau ona felata'i. A nonofo se ulugalii i ni atunuu eseese mo se taimi umi, e matua aafia leaga a lā fanau ma e iu ane ua tausia e le matua e tasi poo nisi foi tagata. O loo faatonu e le Atua matua ia a'oa'o I a latou fanau (Faataoto 22:6) ma e lē mafai ona faatino lea tulaga mai luga o peau o le ea pe suia e seisi tagata. O le iai o matua e tele lona aafiaga lelei i le atoaga o le aoaoina o le tamaitiiti, ma e faamalosia ai foi le sootaga o matua ma latou fanau. A nonofo faatasi matua i le fale e tasi ma latou fanau, e faigofie atu ona vaavaai ma faasa'o i latou pe a manaomia. O le tala ia Seruia o se tala faamomoi loto i se aiga i le Tusi Paia. O Seruia o le tuafafine o Tavita ma è toatolu lana fanau tama o Ioapo, Apisai ma Asaeli. I le faasologa o le Tusi Paia, ua ou iloa ai, e lē o taua poo ai lo latou tamā (1 Nofoaiga Tupu 2:16) ma ou te manatu e lei tele sona sao i le aiga e pei ona tatau na iai se tamā lelei. E ui na tutupu ane nei tama ma avea ma tagata iloga o taua, na iai ni o latou vaivaiga na iu ina faatoilalo ai i latou. O Asaeli e saosaoa, ma e iai se taimi na tamoe ai lava ma oti ai (2 Samuelu 2:12-32). O le loto ita o Ioapo na iu ai ina faasagatau i lona taitai, le tuagane o lona tinā o Tavita, ma na fetuu ai e Tavita o ia (2 Samuelu 3:26-29). O Apisai na vavevave ona taumafai e fasioti i le tagata faauuina a le Atua , o Saulo ma na lapataia o ia e Tavita ( 1 Samuelu 26:5-12). O se tasi tagata i le Tusi Paia e lei i'u lelei lana fanau, o Eli. I la'u suesuega, ua faaalia ai e lei taua se galuega na faia e lana avā i le tausia o nei tamaiti, ma ou te lē ofo la ina ua taua i laua, o tagata ulavavale, ‘ua la lē iloa le ALI‘I.” (1 Samuelu 2:12 ). O le nonofo i nofoaga eseese e ono le mafai ona alofia e ulugalii i nisi o taimi. O le tausia o tamaiti e se tagata e toatasi e faigata ma ou te tatalo e foai atu e le Atua I tagata fai fanau taitoatasi, le poto ma le malosi e tausia ai fanau e tusa ma le finagalo o le Atua. Afai o soifua manuia uma matua, e taua tele le galulue faatasi ia tausia laua fanau ma agai atu i le Alii. E taua tele i matua le iai ma galulue faatasi i le tausia ma le aoaoina lelei o fanau i ala o le Alii, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LUA 10 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: ‘Faatasia e avea ma tino e tasi 2 (Cleave as one 2). Tauloto – Mataio 19:6 “O lea e lē toe to‘alua ai, a o le tino e tasi i lā‘ua; o lenei, o ē ‘ua fa‘atasia e le Atua, ‘aua ne‘i fa‘ate‘a‘eseina e se tagata.” Faitauga - Tusi Paia: Salamo 133:1-3 O le asō, ou te fa'aauauina le fa'atalanoaga i le mafua'aga e tatau ona faatasia ulugalii faaipoipo. A nonofo ese'ese ulugalii faaipoipo mo se taimi umi o le a suia i la'ua e tusa ma o la si'osi'omaga, e aunoa ma lo la iloa. A fa'asolo ina matutua tagata ma ‘ausia ni tulaga fou, e mafai ona suia ai i latou, ma afai e le'o agai faatasi se ulugalii i ia tulaga fou, o le a avea ai loa la'ua pei ni tagata ua le masani. A o'o atu i le taimi ua toe feiloai nei ulugalii, e ono faateia i la'ua i o la eseesega. E faigata ona faatasia e avea ma tino e tasi, pe a fai e le o nonofo faatasi. O le tulaga e latalata tele ai uso ma tuafafine, e le gata sa fananau mai i matua e tasi, ae sa latou ola ma tutupu ane faatasi ma sa ui faatasi i tulaga faasolo o le olaga. O le mafua'aga foi lena e tasi e mafanafana ai le sootaga ma le mafutaga a e sa uo mai o laiti. Afai e te naunau ia faatasia e avea ma tino e tasi ma lou toalua, e tatau ona lua ui faatasi i vaega eseese o le olaga nei. E te ono faapea mai: “Ma te talanoa i mea tutupu i le aso, i afiafi uma.” ae le tutusa lena ma le faasoa fesagai. A e suesue I le Tusi Pa'ia, e te iloa ai o ulugalii, a siitia e nonofo i se seisi nofoaga, e ō faatasi. Ina ua malaga atu Aperaamo i Aikupito, sa la o ma Sara. (Kenese 13:1). Ina ua malaga atu Elimaleka i Moapi e saili manuia ai, sa ia malaga ma lona to'alua o Naomi (Ruta 1:1). E ui sa pagatia le la taunu'uga a'o le lesona taua, a siitia i seisi nofoaga, e tatau ona ō faatasi se ulugalii. Ina ua faaali atu le agelu ia Iosefa, e ave Iesu i Aikupito ona o le fuafuaga a Herota e fasiotia Iesu, sa malaga faatasi le aiga (Mataio 2:13-14). E ono iai ni tulaga le ma'alofia e tatau ai ona malaga atu muamua i seisi atunuu se tasi o se ulugalii, na o ia. Peita'i o ia tulaga e le tatau e se aiga ona nonofo eseese e silia ma le 6 masina, ona faatoa toe feiloai lea. E lē manuia mo se ulugalii, ona nonofo eseese i le la faaipoipoga ona o le naunau e ō atu i seisi nofoaga e manatu o loo iai manuia e sili atu. O so'o se mea afaina ai le ‘lotogatasi o se ulugalii, e le tatau ona fa'atagaina pe tuu avanoa iai. E tatau i ulugalii ona faia soo se mea e nonofo faatasi ai, aua o le finagalo lea o le Atua (Mareko 10:9). A faatasi i laua, e faigofie ona tatalo faatasi ma malilie i nisi o mataupu. Peita'i, a fai e eseese ni atunuu ua nonofo ai ma eseese taimi, e faigata atu. O le faatasia ma lau tane poo le avā, e manaomia le fuafuaina lelei o ia taimi, ia mafuta, loto gatasi, ola ma ui faatasi i vaega uma o le olaga nei. E tāua i ulugalii fa'aipoipo ona fuafuaina lo la nonofo faatasi, ui ma ‘ausia fa'atasi tulaga uma o le olaga nei, i le suafa o Iesu, Amene.
Moradora de Getúlio Vargas, benzedeira afirma ter iniciado missão espiritual ainda na adolescência e defende que o bem deve ser feito sem interessesAos 91 anos, Itla Frizzo carrega uma história marcada pela fé, pelo trabalho e por uma missão que diz ter recebido diretamente de Deus: ajudar os outros por meio da benzedura, sem cobrar nada em troca. Natural de São Pedro, ela vive há décadas em Getúlio Vargas e tornou-se referência na região como benzedeira popular. Desde os 16 anos, após o que descreve como uma experiência espiritual profunda, exerce o ofício como forma de doação.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO GAFUA 9 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: ‘Faatasi ma avea ma tino e tasi 1 (Cleave as one 1). Tauloto – Kenese 2:24 “O le mea lea e tu‘ua ai e le tane lona tamā ma lona tinā, ‘ae fa‘atasi ma lana avā, ‘ona ‘avea ai lea o i lā‘ua ma tino e tasi.” Faitauga - Tusi Paia: Faataoto 5:15-21 O loo tatou ola i se lalolagi ua vavevave mea uma, ma o le toatele o tagata ua latou saili i le oa ma le tamaoaiga tusa poo le a le tau. Ma ua tele ina aafia ai ulugalii. I nisi ulugalii, e faigaluega le tamaloa i seisi setete poo seisi atunuu e ese mai le atunuu o loo nonofo ai lona aiga. Ua leva na iai mai aso ua tuanai ni faiga uo a se alii ma se tamaitai e mamao ma eseese mea e nonofo ai, ao le taimi nei, ua tele ulugalii e faapea le nonofo eseese. O le mea moni, o se ulugalii e nofo eseese, e le manuia lea tulaga mo se aiga. E mafai ese ulugalii ona faia lea tulaga mo se vaitau puupuu ona o ni mafuaaga tatau, peitai e le tatau ona umi. O le tele o le faitaaga ma le mulilua e mafua mai ona e le o nonofo faatasi se ulugalii. Ae e iai foi taimi e oo i ulugalii o loo nonofo faatasi, o loo mamao le tasi mai leisi aua e usu leisi i le taeao po ae foi ma i le fale i le leva o le po. O ia ulugalii o loo nonofo peiseai e eseese, ma o tagata o loo tele ina mafuta iai lea ava poo le tane, e oo ina mafana mafutaga. O nei mafutaga e iu ane lava i le mulilua. Afai o oe e fai lou toalua, ae amata ona e maitaua e sili atu lou fia talanoa i isi tagata i lo lou toalua, ua amata se afi i le mauga. Afai e te fiafia atu e faaalu lou taimi i fafo o lou aiga i lo totonu o lou aiga ma lou toalua, ua amata se faafitauli. Afai e te iloa ua amata ona e fiafia atu e talanoa i ni mataupu taua ma au uo o le isi itupa ae ua e le fia talanoa ai i lou toalua, e tatau ona e toe foi i tua ma vaavaai lelei auala e toe faalelei ai tulaga ua faaletonu i le lua ulugalii. Aua nei ulagia lou tagata ma faapea, 'e leai sau mea leaga o faia ma le la tagata, ua na o se uo'. O le mulilua e amata lava ini mafutaga o ni uo, ma e le umi se taimi, ae faaosooso atu le tiapolo seia oo ina faatino le agasala. Ou te tatalo ia e manumalo i ni faaosoosoga e ono faaumatia ai le lua ulugalii i le suafa o Iesu. Afai ua e faaipoipo, faaalu uma lou taimi i lou toalua ma avea o ia ma tagata e te faasoa iai i mea uma o loo taua ia te oe. Faaalu le lua taimi e o faatasi ai e tafafao ia ma savavali faatasi. Ia fai ma lua o e aai ma tafafao i se isi nofoaga pe faatasi i le masina. Fuafua se taimi e te lua o ai e tafafao na o oulua i se faletalimalo ma o ese mai le tele o mea faalavelave. I lalo ane o le lua mafutaga ma le Atua, o lau mafutaga ma lou toalua e tatau ona pito sili ona faataua i lou olaga aua foi na faia oulua e le Atua e avea ma tino e tasi e pei ona faailoa mai e le tauloto mai le Tusi Paia o le aso. Ia e manatu ma fuafua lou faatasi atu i lou toalua ona faamanuia lea o le Atua i le lua ulugalii i le suafa o Iesu. E tatau i tagata faaipoipo uma ona fuafua ma manatunatu lelei i auala e mafuta lelei ai ma o latou taitoalua i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO FARAILE 6 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Papatisoga i le Agaga Paia (Holy Ghost Baptism) Tauloto – Galuega 1:8 “Ae peita‘i o le a maua e ‘outou le mana, pe ā afio ifo le Agaga Pa‘ia i luga ‘iā te ‘outou; e fai fo‘i ‘outou ma molimau ‘iā te a‘u i Ierusalema ma Iutaia uma lava, ma Samaria, e o‘o lava i le tulu‘iga o le lalolagi.” Faitauga - Tusi Paia: Galuega 10:34-48 I le tausaga 1979, sa masani ona ou tei ane i le leva o le pō ma tagi atu i le Atua, ‘Le Atua e, sa ou malie e auauna ia te oe o se faifeau, peitai ou te lē fia avea o se faifeau masani o le talalelei, ou te manaomia lou mana e faia ai lau galuega, faamolemole aumai ia te au lou mana'. Sa masani ona ou tagi atu i le Atua mai le 10 i le po seia oo i le 5 i le vaveao, ae leai se mea e tupu mo le fia masina. Ona oo lea i se tasi po, na fetalai le Atua ma faapea mai, “e mafai ona e filemu ma faalogo? O le a le mea ua e faia i le mana lena o loo ia te oe?” Ona ou manatu lea, afai o loo iai le mana ia te a'u I le taimi nei, aisea o loo ou ole atu ai lava? Na faaauau pea ona faapea mai le Alii, “Atalii, o le a le Upu o loo tusia i le Galuega 1:8?” Ou te taulotoina o lea na ou vave tali atu. Ona fesili mai lea pe ua papatisoina a'u i le Agaga Paia, Ona ou tali atu lea, ‘ua leva tausaga'. Na ia fesili mai, “e moni ea La'u Upu?”. Ua ou tali atu, ‘ioe e moni'. Na toe fesili mai, “Afai ua papatisoina oe e Agaga Paia, aisea la o loo e ole mai ai mo le mana ?”. Ua ou faapea atu, ‘peitai le Alii e, ou te lē o faalogoina le mana'. Na faapea mai, “na ou fai atu ea, o ē faatuatua e ola ea i lagona?”. Na ia fai mai e ola ē amiotonu i le faatuatua ae lē o lagona e pei ona tusia I le Tusi Paia i le Roma 1:17. Ina ua maea lea talanoaga, na ou faapea ane ia te a'u o le a faaee ou lima i luga o soo se tagata ma'i ou te toe vaai ai, ona ou moe lea. Na ou tei ane i le taeao na sosoo ai ma ua ma feiloai ma se tagata o le Ekalesia ma lana tama i le matou potu malolo . O le fafine ma lana tama e ma'i ma ua faitau aso e lē moe. Na ave i le falemai ae fai mai e ave i le fale ona e leai se mea a foma'i e mafai ona fai ai. E ui na ou faalogoina le fefe, na faaee ou lima I ona luga ma ou faalogoina ua lē toe gaoioi. Ua faapea a'u ua oti le tamaitiiti, sa pupula ane ou mata, ua moe o ia. Ua faamalolo e le Atua . Na amata mai iina ou te lē toe taofia le faaee o ou lima i luga o tagata, ma ua ou vaai i vavega faapitoa o tutupu. Le au pele e, afai ua papatisona oe i le Agaga Paia, o lena ua ia te oe le mana o le Atua. E te lē tau lagonaina le mana, ae nao le talitonu lava i le Upu a le Atua, ona ia faia lea o vavega e tauala ia te oe. Afai ua papatisoina oe i le Agaga Paia, o lena ua ia te oe le mana e faia ai mea tetele mo le Atua, i le suafa o Iesu, Amene.
Eleição 2026: Lula empata com Bolsonaro, Tarcísio, Ratinho Jr., Michelle e Eduardo Leite em eventual 2º turno, diz Quaest. Bolsonaro presta depoimento nesta quinta à PF em investigação sobre atuação de Eduardo nos EUA. Como youtuber descobriu localização da deputada Carla Zambelli nos EUA a partir de um vídeo. Terrorismo, incompetência governamental e 'overstay': o que Trump argumenta para restringir cidadãos de 19 países nos EUA. Vídeo mostra como foi o resgate do corpo do empresário encontrado em buraco no Autódromo de Interlagos.
Diretamente do maior festival de criatividade da América Latina, o Rio2c, o novo episódio do Arena de Ideias mergulha em um modelo de atuação colaborativa que vem transformando a forma como marcas se comunicam, se posicionam e geram impacto no Brasil. A partir da experiência da Rede de Reputação & Influência da Oficina, o episódio revela como a conexão entre especialistas de diferentes áreas, setores e regiões fortalece a criatividade, acelera respostas e constrói reputações autênticas em tempo real. A conversa é conduzida por Francesca Tomaselli, diretora de Estratégia Digital da Oficina, com a participação de dois parceiros da Rede: Bruno Oliveira, sócio-diretor de Estratégia e Novos Negócios da UAU!Hub, e Patrícia Monteiro, diretora da Cine Group.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LULU 4 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Tulaga lamatia o le tautaua (The dangers of fame) Tauloto – 1 Samuelu 15:24 “24‘Ona fai mai lea o Saulo ‘iā Samuelu, “‘Ua ‘ou agasala, auā ‘ua ‘ou tu‘umavaega i le afioga a le ALI‘I ‘atoa ma lau ‘upu; auā sa a‘u fefe i le nu‘u ma ‘ou fa‘alogo ‘iā latou ‘upu..” Faitauga - Tusi Paia: 1 Samuelu 15:1-31 Fai mai le Faataoto 27:21 'O le ario ma le auro e tofotofoina i le afi; e tofotofoina fo‘i le lelei o le tagata i le ‘onosa‘i.' E le tatau ona saili tagata i le tautaua ona o lona malosiaga e faaumatia. I le 1 Samuelu 9:1, sa faamatalaina le tamā o Saulo o Kiso o se tagata e le gata e tautaua ae mauoa tele. O lona uiga o Saulo o se tagata loto maualalo aua ina ua faatonu e lona tama e alu e sue mai asini ua leiloloa, na alu e aunoa ma le tomumu. E oo i le taimi o saili manu, na faalogo Saulo I fautuaga a ana auauna e saili se fesoasoani mai le tagata o le Atua i le sueina o manu (1 Samuelu 9:6-8). Ina ua avea ma tupu o Isaraelu, sa loto maualalo i tausaga e lua muamua o lana nofoaiga seia oo ina ia sailia le tauleleia i tagata. Na galo ia Saulo o le Atua na tofiaina o ia e avea ma tupu, ma ua amata ona saili ia fiafia ma talia o ia e tagata. O le taimi muamua na ia faia ai ina ua osofai mai Filisitia, ma sa faatuai ona alu atu i Kilikala. Ina ua vaai atu ua taape tagata ma o ese mai ia te ia, na ia faia se mea sa le tatau ona ia faia, o le osia lea o le taulaga mu (1 Samuelu 13:7-10). Na ia faia le mea sese ona sa naunau e fiafia ma tauleleia o ia e tagata. O se mea sese matuiā ona ua matuā le fiafia ai le Atua. Afai tatou te faataga lo tatou naunau ia talia i tatou e tagata, ma taitaiina ai i tatou e faia mea sese, ua saunia i tatou e tetee i le Atua. I le 1 Samuelu 15, e ui i ana mea sese muamua, na ave e le Atua ia Saulo le avanoa e salamo ai. Na ia faatonu o ia e faaumatia tagata Amaleka. Na manino le faatonuga a le Atua, ia faaumatia mea uma, aua nei faasaoina se mea (1 Samuelu 15:3). Peitai, o Saulo i lona naunau e faamalie tagata ma taua o ia o se 'tagata mo tagata', ua ia tetee ai i faatonuga a le Atua (1 Samuelu 15:24). A tatou saili i le tautaua e sili atu i le auauna i le Atua, ua tatou pauu atu i le mailei o le fefe i tagata aua fai mai le Tusi Paia o le fefe i tagata e oo mai ai le mailei (Faataoto 29:25). O tagata e saili ma naunau i le tautaua latou te faamaamulu i tapulaa a le Atua e faamalie i tagata. E i'u ane lava, o nei tagata, e pei o Saulo, e le lelei le iuga aua e le faatuatuaina e le Atua se tagata e naunau ma saili ia tautaua, ma faaaoga ai mea taua a lona malo. Le au pele e, aua e te saili i le tauleleia e tagata. E sili atu ona e saili ia tauleleia i le Atua, ia avea lea ma sini autu e taitaia ai oe. A e matau i le Atua ma auauna ia te ia ma lou loto atoa, e na te faatulagina oe e te taitaiina mai isi tagata i le Atua. A e saili i le tautaua ma le tauoloa e sili atu i le auauna i le Atua, ua e faatulagaina lou tagata e tetee i le Atua, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOFI 5 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Auaunaga moni I le Atua (True commitment to God) Tauloto – Failauga 11:4 “O lē na te mānatunatu i le matagi e le lūlū saito o ia; o lē na te va‘ava‘ai fo‘i i ao e le selesele lava o ia.' Faitauga - Tusi Paia: Luka 21:1-4 I le tele o tausaga talu ai, na faailoa mai e le Atua ia te a'u se faaaliga, ao ou lauga, ma sa ou faailoa i le faapotopotoga. Na faapea mai, 'e iai se tagata o loo iinei, e tolu ni faamanuiaga tetele o le a e maua. A oo mai le muamua, ia ave uma le 100% i le Atua. A oo mai le lona lua, vaelua, ave le isi afa I le Atua ae tuu le isi afa ma ia. Ao le faamanuiaga lona tolu, e ave uma ma ia. I ni nai aso mulimuli ane, na sau ai se fafine ua oti lana tane, ma aumai ni tupe ma faapea mai o lana faamanuiaga muamua lea, e tusa ma le folafolaga a le Atua. Ona ou te iloa lelei e tau leai ni ana tupe, o lea na ou teena ma fai atu iai ailoga o ia lea na faatatau iai le faaaliga. Ae na finau mai ia ou talia, ma o lea na ou taliaina ai. Na ou teuina lelei le tupe ma le manatu, ia saunia lelei e toe faafoi i le tina lea pe a toe foi mai ma iloa e le o ia na faatatau iai le faaaliga. Ua maea sina taimi, ua foi mai ma faapea, ‘Tama, o le 50% lea o le faamanuiaga lona lua'. Na ou taliaina, ma tatalo mo ia. Mulimuli and ua sau ia te au ma faapea mai, ‘Tamā, fai mai faletupe sa iai se aitalafu a lo'u toalua iai latou ae lei maliu, a o lea ua toe fesootai mai ma faatoese mai. E te silafia lelei lo'u pologa e tau totogi lenei aitalafu, ao lea ua toe iloa ane, e le o iai se aitalafu a lo'u toalua , fai mai o latou o loo aitalafu ia te a'u ma o lea ua totogi uma mai se tupe ia te a'u'. Na ia faalogo i le Upu mai le Atua, ma talitonu e aunoa ma le masalosalo, e mo ia. Sa ia usitai i lana faatonuga e ui e le tala feagai le taimi, ma na ia maua faamanuiaga e tele. O nisi tagata e mananao ia lelei le tamaoaiga ma ia maua taimi lelei ona faatoa auauna lea i le Atua. E mananao e maua ni galuega lelei ona faatoa totogi ai lea o sefuluai. O le fafine ua oti lana tane i le faitauga o le tusi Paia o le asō, na faamaonia lana auaunaga moni i Le Atua I le foai atu o mea uma ua te ia e ui e lē fetaui le taimi. O tagata e mananao e faatali sei lava ma totoe mea uma ona faatoa auauna lea i le Atua, e iu ane lava e lē auauna i le Atua. Na faatonu e Paulo ia Timoteo, e talai le Upu, le talalelei i aso o taugalemu ai ma aso e lē taugalemu ai (2 Timoteo 4:2). O taimi e le taugaluemu ai, o taimi ia e lē talafeagai, ma o taimi tonu ia e sue sue ai i tatou e le Atua. Le a'u pele e, e le faamaonia i le Atua lou naunau e auauna ia te ia, pe a talafeagai ia te oe le usitai ia te ia. Ava ma usitai I le Atuai I taimi o taugalemu ai poo taimi e lē taugalemu ai, ona e maua lea o le tafe mai o ana faamanuiaga, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LUA 3 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Viiga, o se auupega o le taua (Praise: A weapon of war) Tauloto – Isaia 25:1“Le ALI‘I e, o lo‘u Atua lava oe; ‘ou te fa‘ane‘ene‘e ‘iā te oe; ‘ou te vivi‘i atu i lou suafa; auā ‘ua e faia mea e ofo ai; o mea na e pule ai talu anamua e fa‘amaoni ia, e moni lava.” Faitauga - Tusi Paia: 2 Nofoaiga Tupu 20:1-28 O viiga o se auupega e liliuina ni tulaga ua manatu tagata ua siliga tali i seu se faamoemoe, e ‘avea ma tulaga ua olioli ai. I le tusi faitau mai le Tusi Paia o le aso, e tolu nu'u tetele na fa'asagatau mai ia Iosefatu ma le fanauga a Iuta. Sa foliga mai ua oo i se tulaga ua leai se faamoemoe, peitai sa faatonuina e le Atua ia Iosefatu e na te lafoai i tua a latou ‘au 'upega uma ae avane tagata pepese i luma o le ‘au tau ina ia vivii atu ia te ia. O le mea malie, sa fa'aumatia e le fili, a latou lava ‘autau, ae pau le mea na faia e le fanauga a Iuta, o le latou aoina, o le oloa e tele mai le autau a le tolu atunuu, na o mai ma i latou i le taua. Ina ua fa'afalepuipuiina Paulo ma Sila i auala lē amiotonu, sa la fa'aaogaina le ‘auupega o viiga. A o latou vivii atu i le Atua, sa to'ulu ‘ese o la filifili ma ua talaia mai faitoto'a. (Galuega 16:25-26). Ou te tatalo i le suafa e maualuga atu nai so'o se suafa, o le taimi e te fa'aaogaina ai le ‘au upega o viiga, mo so o se tulaga i lou soifua, e foliga mai ua leai se faamoemoe, o le a suia e le Atua mo lou manuia. E suia e le Atua lou faanoanoaga i le siva, ma faatumu oe i le olioli, i le suafa o Iesu. I le Iosua 6:2-5 sa tapunia le nu'u o Ieriko ina ia puipuia ai i latou mai tagata Isara'elu, ma e pau le avanoa e tatau ona latou faia o se taua e ono faitau masina. Peitai, sa ave e le Atua ia Iosua le ta'iala e mafai ona fa'apa'u ai lepa a Ieriko e aunoa ma le fa'aaogaina o ni au'upega, i totonu o aso e fitu (7). Ina ua alalaga leo tele tagata ina ua maea ona ili pu e le ‘au ositaulaga, ona soloia i lalo le pa, (Iosua 6:20). A fai o loo e feagai ma se lu'itau, ae e lei maua se tali, ma ua maea foi le tatalo ma le anapogi, e tatau loa ona e vivii I le Atua. Afai ua lē manuia ma toilalo mea uma, e lē faiaina pe toilalo le viiga. O le viiga e liliu mai ai fofoga o le Atua, aua e tietie o ia i viiga a lana fanau (Salamo 22:3). A tatou vivii i le Atua, ua tatou lafoai o tatou taua ia te ia ma o le a ia tulai mai, e tau mo i tatou. O viiga e faatupuina le olioli i lo tatou siomaga ma o le olioli e mafai ai ona tatou maua mai tali mo mea uma mai le vai'eli o le faaolataga (Isaia 12:3). Afai e manumalo le tiapolo e faatupu ma faatumauina se tagata i le faanoanoa, e mafai ona ia gaoia ana vavega. A'o ia Hana le loto ootia ma le oona, sa le mafai ona fanau . Peitai o le taimi na tulai ai, soloia ona fofoga ma ataata, na manatua ai lea o ia e le Atua. Le au pele e, o e faatalitali ea i se mea mai le Atua?O e naunau e suia lou olaga? Taofi le muimui ma le faitio ma le tau'ave o ou foliga faanoanoa. A e fa'aaogaina le ‘auupega o viiga, e manatua oe e le Atua ma fa'amanuia ia te oe, i le suafa o Iesu. A faia'ina ma toilalo mea uma, taumafai e te vivii, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO SA 1 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: O Se Igoa Fou - A New Name. Tauloto – Isaia 62:2 “E va‘ai nu‘u ‘ese i lau amiotonu, ma tupu uma latou te va‘ai i lou mamalu. E igoa fo‘i oe i le igoa fou, e ta‘ua mai e le fofoga o le ALI‘I.” Faitauga - Tusi Paia: Kenese 17:1-15 E toatele tagata o loo valaau i ni igoa e le'i faaigoaina ai ina ua fananau mai. E lē valaaua ai i latou pe a faatasi mai peita'i seiloga e o ese ona fa'aaogā lea e tagata o nei igoa. O nisi taimi o nei igoa e mafua mai i ni o latou uiga fa'alē lelei. Mo se fa'ata'ita'iga, I le Tusi o Mareko 10:46-52; o loo faamatala mai ai e le Tusi Paia iai tatou se tagata tauaso e igoa iā Patimaio na faapupulaina e Iesu ona mata. E o'o mai lava i aso nei o loo faaigoa pea ia e tagata o ‘Patimaio tauaso.' O'u te lē iloa poo valaau oe e tagata i ni igoa lē manaia peita'i o'u te mautinoa e mafaia e lo'u Atua ona suia lou talaaga I le lelei ma aveese ai ia uiga faaletonu o loo faaigoa ai oe e le lalolagi, seia i'u ina o latou naunau e valaauina oe i se igoa fou. Soo se taimi e silasila mai ai le Atua ua faalavelave se igoa i lana polokalame i le olaga o se uso, e mafai ona Ia suia lea igoa e pei ona Ia faia iā Aperaamo. O Aperaamo sa faaigoa muamua ia Aperamo, ma e ui o lenei igoa e uiga lelei, Tamā Faaeaina, e lei atoatoa ona faamatala mai ai fuafuaga i le finagalo o le Atua mo ia. O lea na talanoa atu ai le Atua ia te ia i se tasi aso e faapea; “Ou te mana'o e fai oe ma Tamā o nuu e tele, peita'i ua faalavelave lou igoa ia te a'u i le faataunuuina o la'u polokalame, o lea o le a lē toe faaigoaina ai oe ia Aperamo ae suia iā Aperaamo aua ua o'u faia oe ma tamā o nuu e tele.” Na suia fo'i e le Atua le igoa o Sarai iā Sara aua e sili atu ona talafeagai ma le avea o ia ma tinā o nuu e tele; (Kenese 17:3-16). A o o'u galue faiaoga i le Iunivesite o Lagos, sa i ai se alii lomitusi sa faaigoa tausua e tagata uma o ‘polofesa' na faia se faaiuga a lenei alii na suia atoa ai lona olaga. Na fai lana tala iā te ia lava, “O a'u o se lomitusi ae faaigoa a'u e tagata uma o polofesa.” Na ia amata alu i aoga po, ma e uma ane ua ia tusia ana suega ma maua ai lona avanoa e aoga ai i le Iunivesite o Lagos. Ae o'u te le'i tuua le Iunivesite o Lagos, na o'u iloa ua amata galue le lomitusi mo lona faailoga PhD. Na fai lana faaiuga e fai le suiga moni o lona igoa ae aua ne'i toe avea o se mea ula. Le au pele e, e mafai ona fai sau fa'aiuga e fai se amataga fou e ala i le ofoina atu o lou ola atoa mo le Atua ma ole atu ia te Ia e aveese soose igoa mataga o loo polokaina le faaalia mai o le mamalu o le Atua i lou olaga. Ou te tatalo ia liliuina e le Atua so'ose tulaga faalumaina o maitauina ai oe e tagata ma faatumu lou olaga i le olioli ma le fiafia i le suafa o Iesu. Tatalo.Tamā faamolemole ia e suia soo se igoa e ono ponatia le faaalia o lou mamalu i lo'u olaga I le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO GAFUA 2 IUNI 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: O se Pese Fou (A New Song) Tauloto – Salamo 40:3 “Ua tu‘uina mai e ia le pese fou i lo‘u gutu, o le vi‘iga i lo tatou Atua; e iloa ai e le to‘atele, e matata‘u fo‘i i latou ma latou fa‘atuatua i le ALI‘I.” Faitauga - Tusi Paia: Esoto 15:1-21 E iai se talavou ma maua sona avanoa e aoga ai i se Iunivesite i atunuu i fafo ma ua faia le fiafia a lo latou aiga. Peitai ao faia le latou fiafia, na faia se tala a se tasi o fili a lona tama e faapea, 'A alu lenei tama i fafo ma manuia, e foi mai ma faatau se taavale a lona tama. O le a ou avea iai se mea e alu ma ia e aua ai nei manuia' ona ia faia lea o ni vai faataulaitu e sauāina ai lenei talavou. Na oo le talavou i lana aoga ma ua amata na faalogoina le tigā o lona tino. Na vaai ma suesue lelei e fomai ae ua le mafai ona iloa tonu lona ma'i. Ina ua maea le ono tausaga o le ma'i tigaina, na ia toe foi mai i Nigeria, ma ua sau i se tasi o matou polokalame na faia i se aoga. Ao ou lauga, na taia o ia i le mana o le Atua ona mou faafuasei ese lea o ona tiga. Ua amata alaga, 'Ua alu ese le tiga!'. Ua avatu ia te ia e le Atua se pese fou ma aveesea tausaga e ono o sauaga ma le tigaina, ma e mafai e le Atua ona faia foi i soo se tagata e alaga atu ia te ia i le faatuatua (Roma 10:11-13). I le tausaga 1994, na faia se polokalame a le Ekalesia RCCG i Lagos e taua 'O le taua o atua'. O se tasi o tama na auai mai i le polokalamane, na sau ma ni ma'i matautia se fa, o le toto maualuga, suka, fiva o le faiai ma le ma'i fatu. Na fautua e fomai e sii ma'i i fafo mo togafitiga, ma ao sauni atu e malaga, na filifili e sau muamua i se matou plokalame. Na pai ia te ia le mana o le Atua Matautia, na faamaloloina i nei ma'i uma e fa ma ua tuuina atu e le Atua ia te ia se pese fou. Fai mai le Salamo 126:1-21Na fa‘afoisia mai e le ALI‘I o Siona nai le tāfeaga, ‘ona tusa ai lea o i tatou ma tagata ‘ua fai a latou miti. 2‘Ona tumu ai lea o tatou gutu i le featani, ma o tatou laulaufaiva i le leo fiafia; ‘ona latou fa‘apea ane lea i nu‘u ‘ese, “‘Ua faia e le ALI‘I mea tetele mo i latou.” O se tasi o faailoga ua suia e le Atua saisaitiaga o tagata, o latou laulaufaiva ua faatumulia i le loe fiafia. O pese fou e momoli faatasi mai ma le faasaolotoga, faaolataga ma vavega. I le faitauga o le Tusi Paia o le aso, ina ua maea ona sopoia e le fanauga a Isaraelu le sami ulaula, ma vaavaai i le maleleo o latou fili, na latou pepese i pese fou i le Atua. Na tusia e Miriama ma Mose ni pese fou, ma na pepese uma ai tagata e vivii i le Atua mo vavega matagofie. Na pese foi Tepora i se pese fou ina avatu e le Atua le manumalo iai latou mai ia Sisera ma Iapino le tupu o Kanana (Faamasino 5:1-31). O Hana leisi tagata na maua se pese fou mai le Alii ina ua maea ona fanau mai Samuelu (1 Samuelu 2:1-10). Ou te tatalo ia faatumuina e le Alii lou fofoga i pese o le olioli ma le ataata ma avatu i tagata uma o lou aiga pese fou ae lei maea lenei tausaga, i le suafa o Iesu. TataloLe Alii e, faamolemole ia e faatumu lo'u gutu I pese fou o lou agalelei ma le alofa mutimutivale, I le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOONAI 31 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Lafoai mea uma (Surrender all) Tauloto – Mataio 19:29 “Ai sē tasi ‘ua ia tu‘ua o fale, po o uso, po o tuafafine, po o le tamā, po o le tinā, po le avā, po o le fānau, po o fanua ‘ona o lo‘u igoa, e maua e ia e ta‘isautuaselau, e fai fo‘i mōna tofi le ola fa‘avavau” Faitauga - Tusi Paia: 1 Tupu 19:19-21 Ina ua alu atu Elia i le faatoaga a Elisaia ma lafo lona ofu tele i luga ia te ia, e le'i fa'atuai ona tuua e Elisaia o mea uma ae talia le valaau a le Atua. O Elisaia e foliga mai o se tagata tamāoaiga aua na fetaui ma Elia o ia suatia le eleele ma povi e ta'i lua e sefulu ma le lua na muamua ia te ia. Peita'i e le'i i ai se tāua iā Elisaia o nei mea uma auā na ia toe fo'i i lona āiga ua ia ave fo'i o povi e lua, ma ia fasia ma avatu i le nuu ua latou aai ai, ona tula'i lea o ia ma mulimuli atu iā Elia, ua ia auauna fo'i ia te ia. I totonu o le aso e tasi, na avea ai le pule o se faatoaga uluola ma auauna a se perofeta. Na auauna atu Elisaia iā Elia ma na iloa o ia o lē na liligi le vai i lima o Elia (2 Tupu 3:11). O manuia na maua e Elisaia ona o lona tuua o mea uma ae auauna i le Atua, e lē ma fuatiaina. Na ia maua se faaluaina o le fa'au'uga o Elia (2 Tupu 2:9-15), avea ma tamā o le tupu (2 Tupu 6:21), ma e o'o ina ua maliu ma tanu fo'i ia te ia, o ona ponaivi na toe ola ai se tagata na maliu (2 Tupu 13;21). A lafoa'i e le tagata me uma i lē na faia ia, o le a avea lona ola ma aafiaga lelei mo le toatele. Mai le tala iā Elisaia, ua tatou vaaia ai o le taunuuga lelei e afua mai i le tuuina atu atoatoa. So'ose fatu o le a faitaulia ma aogā , e tatau ona alu ifo i le palapala ma mate. E tatau ona tuuina atu lona lalelei ma lona malosi ia pala i le eleele ona tupu mai ai lea o se ola fou mai iā te ia.Na fetalai Iesu i le Tusi a Ioane 12:24-25 e faapea; E moni, e moni, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘Āfai e pa‘ū le fua o le saito i le ‘ele‘ele ma pala ai, e tumau pea o le mea e tasi; ‘ae ‘āfai e pala, ‘ona fua tele mai ai lea. O lē fa‘apelepele i lona ola, e fa‘amaumau e ia i ai; a o lē ‘ino‘ino i lona ola i lenei lalolagi, e maua ai pea e ia e o‘o i le ola fa‘avavau. Le au pele e, lafoa'i mea uma i lē na faia oe ona Ia ta'ita'ia lea o oe i le ala sa'o. A e ofoina atu lou ola i le Atua, ua e fai atu ia te Ia e fesoasoani iā te oe auā e te lē iloa le ala e silisili ona lelei mo oe. I le Ioane 15:5 na fetalai Iesu, “ A aunoa ma a'u e lē mafaia e outou ona fai o se mea e tasi.” Na iloa fo'i e Paulo le mea lilo i le ofoina atu atoa, ma o le mafuaaga lea na faapea mai ai; “Ou te mafaia mea uma lava ona o Keriso ua faamalosi mai ia te a'u,” (Filipi 4;13). O i latou o e ofoina atu mea uma iā Iesu latou te toe maua mai mea e tele i le i'uga. A o i latou e taofia se vaega o latou olaga pei o Anania ma Safaira i le tusi o Galuega 5:1-2 e i'u i le leiloa o mea e sili atu na i loo mea ua o latou taumafai e taofi. TataloTamā faamolemole fesoasoani mai ia ou iloa ma mafaia ona lafoa'i atu mea uma lava ia te oe ma lo'u loto atoa, I le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO FARAILE 30 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Aua e te tuulafoai iai(Don't let go) Tauloto – Luka 11:9 “Ou te fai atu fo‘i a‘u ‘iā te ‘outou: ‘Ia ‘outou ole atu, ‘ona foa‘iina mai ai lea ‘iā te ‘outou; ‘ia ‘outou sā‘ili, ‘ona ‘outou maua ai lea; ‘ia ‘outou tu‘itu‘i atu, ‘ona tōina mai ai lea ‘iā te ‘outou.”Faitauga - Tusi Paia: Luka 11:5-10I le Mareko 10:46-52, na alaga atu ma le leo tele Patimaio e faifaipea seia oo ina liliu atu Iesu ia te ia. Ana le alaga faifaipea Patimaio, semanu e na te lē mauaina lana vavega. I le Kenese 32:24-28 ina ua faapea atu le agelu ia Iakopo, “Tu‘u mai ia o a‘u ‘oute alu.” A ‘ua tali atu ia, “Ou te lē tu‘uina atu lava oe se‘ia e fa‘amanuia mai ‘iā te a‘u.” Le au pele e, ia taofi mau pea I le Atua seia maua lau vavega. Na ia fetalai i le Isaia 62:6-7 ia aua ne‘i tu‘u atu ‘iā te ia ‘ia filemū, se‘ia fa‘amauina e ia, oe e fai ma vi‘iga i le lalolagi. E toatele e lē maua a latou vavega ona e fiu ma vave ona tuulafoai iai. Peitai o tagata latou te iloa ona tuitui pea I faitotoa o le lagi e maua lava a latou tali. Na faamatala e Iesu le faataoto i le fafine ua oti lana tane e lei taofia lona finau pea mo le faamasinoga tonu i le Luka 18:2-5. E na te lei tuua le avanoa i le faamasino e malolo ai seia maea ona ia silasila i lana mataupu. E ui e lē matau i le Atua poo tagata lea faamasino, o le finau pea o le fafine ua oti lana tane na faaosofia ai o ia e fesoasoani ia te ia. I le faitauga o le Tusi Paia o le asō, na faamatala foi e Iesu seisi faataoto o se tagata na alu atu i le fale o lana uo i le tulua o po ma ao e sue falaoa e talimalo ai. Na fetalai Iesu e ui e ono le manao lana uo e tulai mai i le leva o le po, e na te tali mai lava e avatu se falaoa e pei ona manaomia ona o lona finau atu pea. O soo se faafitauli o loo e ui ai I le olaga nei, e iai le taimi e muta ai pe afai e te le fiu. Afai e te tuitui atu pea, e oo lava ina tatala mai le faitotoa. O tagata loto vaivai ma fiu gofie, e le mafai ona latou maua se mea lelei i le olaga nei. O ia tagata latou te faamaamulu, e ui ua latou lata ina maua le manuia. O i latou e le taitai ona faamaamulu, o i latou o tagata saili, filiga ma le finafinau. O nisi o i latou e finau i le po atoa I le tatalo ma tuitui pea i faitotoa o le lagi seia latou maua le tali. Ia finafinau, aua e te musua e tatalo seia e maua le tali e pei o Tanielu (Tanielu 10:2-14), Iakopo (Kenese 32:24-28), Elia (1 Tupu 18:42-45) ma le fafine ua oti lana tane i le faataoto a Iesu (Luka 18:2-5). Le au pele e, e mafai ona faatupuina lou malosi i le fafagaina o lou agaga i le upu a le Atua ma faatalitali ia te ia i le nofoaga o tatalo. Aua e te faatagaina le fili e faatoilaloina oe ae ua e lata i le maua o lou manuia, ia taofi mau i folafolaga a le Atua. Aua e te talia le tali o le leai mo oe, e te maua lava lau vavega pe afai e te finau pea i le tatalo e pei o le fafine i le Mataio 15:21-28. E te fia maua faamanuiaga e pei o Iakopo po'o le faamasinoga tonu e pei o le fafine ua oti lana tane i le Luka 18:2-5? Aua e te tuulafoai i le finau atu. Tuitui pea ma finau atu seia e maua le tali. O i latou e tuitui pea ma ole atu, e latou te maua lava vavega i le suafa o Iesu, Amene.
As convidadas do programa Pânico dessa quarta-feira (28) são Madeleine Lacsko e Dani Freixo.Madeleine LacskoMadeleine Lacsko é jornalista, palestrante e consultora de risco reputacional. Atua como colunista em O Antagonista, Gazeta do Povo e UOL News. Apresenta o podcast PodFalar, sobre liberdade de expressão. É sócia da Gonew, edTech de lifelong learning.Faz parte do conselho do Instituto Monitor da Democracia e está fundando o Instituto Direito de Fala, pela Liberdade de Expressão. É autora do livro Cancelando o Cancelamento - como o identitarismo da militância tabajara ameaça a democracia.Trabalhou nas Rádios Trianon e Jovem Pan. Foi consultora do Unicef na erradicação da pólio em Angola, assessora do STF e da Alesp, diretora de comunicação da Change.org e assessora de marketing da CCR.Redes Sociais: Instagram: https://www.instagram.com/madeleinelacsko/X: https://x.com/madeleinelacskoYouTube: https://www.youtube.com/@podfalarmadeleinelacskoDani FreixoDaniella Freixo é psicóloga infantil com especialização em Psicologia Analítica de Jung e formação pela DEP em Transpessoal. Busca em seus conteúdos ensinar como é possível educar crianças com direção, acolhimento, responsabilidade, respeito e autonomia.Redes Sociais:Instagram: https://www.instagram.com/daniellafreixo/
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOFI 29 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Faatalitali i le Atua (Waiting on God) Tauloto – Salamo 27:14 “Inā fa‘alagolago atu ia i le ALI‘I, ‘inā loto tele ia, e fa‘amalosia fo‘i e ia lou loto; ‘inā fa‘alagolago ia i le ALI‘I.”Faitauga - Tusi Paia: Salamo 37:4-7I le Kenese 18:2-8, ina ua maea ona laulau ane e Aperaamo taumafa mo agelu na asiasi ane i lona maota, na tu ma vaavaai lelei i latou a'o aai. E ui ina tau iloa atu e Aperaamo e mamalu ma mamana nei tagata, e lei taumafai e faamamafa ma faalavelave iai latou, I le ta'uina lea iai o lona faafitauli, o le leai o se fanau. Sa ia na o le talimalo ma avatu mea uma na latou mana'omia ma faatalitali iai latou mo se isi fesoasoani e ono manaomia. O ituaiga tagata faapenei, e faia e le Atua mea uma e fesoasoani iai latou, – o se tagata e faatalitali i le Atua, ma naunau e faia soo se mea o manaomia e lona Alii. O lo'o sailia le Atua I tagata tapuai ma le faamaoni, e mafai ona mafuta vavalalata, e aunoa ma le faatopetope ona lau atu manaoga. (Ioane 4:23-24). Po'o faapea lou tagata tapuai?I lenei olaga, e faʻatali tagata mo mea eseese i taimi eseese, e pei o le faʻatali i le ofisa o le fomaʻi mo faatalatalanoaga, poo le faʻatalitali i auala tele vavave mo itula. Peitai, o le toʻatele o Kerisiano, e lē afaina le faatalitali mo se taimi umi i ia vaega o le olaga, peitai e vave ona ō ese ma le mamalu o le Atua ina ua maea ona mafuta ai na o ni nai minute. I le Salamo 100: 4, fai mai le Tusi Paia, e tatau ona e alu atu i le mamalu o le Atua ma le faafetai ma le viiga. I nisi faaupuga, tusa lava pe tele naua ou manaʻoga, e le tatau ona e alu atu i le Atua e faitio ona o na faafitauli, ae tau o le alu atu ia te ia e faamuamua le faʻafetai, faamanu ma viʻiga. E tatau ona e iloa, o loo e I luma o le mamalu o le tupu o tupu; ma o loo e I lalo o lona alofa mutimutivale. E tatau ona sailia mea uma e finagalo ai o ia, ma ave i ai le faamuamua. O le a se mea e finagalo i ai le Atua? E fiafia o ia i viiga (Salamo 22: 3) ma le faafetai (Salamo 100: 4). E faʻapea foʻi ona ia faamanuia i tagata e tatalo mo isi tagata (Esekielu 22:30), ma e finagalo e manumaloina agaga o tagata (Ioane 15:16). A e avatua ia te ia nei mea uma, o lea ia faafiafia ia te oe ia e ataata.O le faatalitali i le Alii, o le mealilo lea e te maua ai tali I se taimi vave faapea ma vavega. A e alu i se faleʻaiga, o se tagata faigaluega lelei e le tuʻuina atu ia te oe taumafa e fiafia iai o ia, ae, e faʻatalitali ia te oe poo le a le mea e te manao ai, ona gaioioi lea e momoli atu i se taimi vave ma faia uma feau e te manaʻo ai. Le au pele, ua e taumafai ea e saili po o a ni mea e finagalo i ai lo tatou Atua? A e tatalo ia te ia, o e avatu ea meaai e fiafia iai o ia pe na o le lafoai atu o ou manaoga ia te ia? O loo saili le Atua ini auauna e naunau e faia lona finagalo, ma a ia maua ia tagata, e na te faia mea uma e faamalieina ai i latou. E siitia i le maila le mamao e afio iai le Atua e faamanuia iai latou e faatalitali ia te ia, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LULU 28 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Tatalo mo le fanau (Prayers for children) Tauloto – Isaia 49:25 “Auā o lo‘o fa‘apea ‘ona fetalai mai o le ALI‘I, E faoa lava le tāfeaga a lē ‘ua malosi, e lavea‘iina fo‘i le vete a lē mata‘utia; ‘Ou te finau atu fo‘i a‘u i ē ‘ua finau atu ‘iā te oe, ‘ou te fa‘aolaina fo‘i au tama.”Faitauga - Tusi Paia: Isaia 8:17-18 TataloFaafetai le Atua e, mo fanau uma I lo'u siomaga. Faafetai Tamā mo le alofa tunoa ua e foai i latou matua e tausia ai i latou. Tamā ou te tuuina atu fanau uma i lo'u siomaga i lau tausiga. Faamolemole ia siomia fanau uma I lo'u siomaga e au agelu ma puipui iai latou mai soo se mea e lamatia ai.Tamā, faamolemole fesoasoani i fanau uma I lo'u siomaga ia latou maua se feiloaiga faapitoa ma Lau afio ina ia osia ai ni mafutaga mafanafana ma oe e pei o Samuelu.Tamā, faamolemole ia faamanuia i tamaiti uma i lo'u siomaga ia maua le agaga o le lelei atoatoa e pei ona e faia mo Tanielu, i le suafa o Iesu. Tamā, faamolemole faamanuia i tamaiti uma i lo'u siomaga ma foai iai latou le poto ma le meaalofa e iloa ma malamalama ai e sili atu io latou tupulaga ina ia latou faia faaiuga e ō gatasi ma lou finagalo. Tamā, ou te tuuina atu le soifua maloloina lelei o fanau uma I lo'u siomaga I ou aao, faamolemole avatu le malosi i le tino, mafaufau ma le agaga. Faamolemole ia faamanuia iai latou i le soifua manuia mai ia te oe, i le suafa o Iesu. Tamā, faamolemole ia siomia tamaiti uma i lo'u siomaga e uo amio lelei e faaosofia i latou e faia mea lelei ma maoae e maualuga ai le viiga o lou suafa paia. Tamā, faamolemole foai i fanau uma i lo'u siomaga le loto toa ma le malosi e manumalo ai i luitau e oo atu i o latou ala, i le suafa o Iesu. Tamā, faamolemole fesoasoani i tamaiti uma i lo'u siomaga ina ia ausia faamoemoega manuia o latou olaga i le suafa o Iesu. Tamā, faamolemole ia tauave e tamaiti uma I lo'u siomaga lou mamalu ma ia avea i latou ma faamanuiaga i tagata uma o latalata iai latou, i le suafa o Iesu. Tamā, faamolemole foai ni fanau amio Atua ma soifua maloloina lelei i ulugalii uma i lo'u siomaga o loo faamoemoe atu ia te oe mo ni fanau. Ia aua nei iai seisi i lo'u siomaga e pā, i le suafa o Iesu. Tamā, Ia e faamanuia i fanau uma i lo'u aiga ma le Ekalesia. Ia foai le poto ma le agaga e galulue faamaoni ma le filigā e tautua ai ia te oe, aua se manuia lautele o tagata ma le atunuu, i le suafa o Iesu e tatalo atu ai nei, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LUA 27 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Vaai lelei Lau fanau (Take charge of your children) Tauloto – Faataoto 22:6 “A‘oa‘o ia i le tama e tusa ma lona ala; a o‘o ‘ina toeaina lava o ia, e le te‘a ‘ese ai.”Faitauga - Tusi Paia: Teuteronome 6:1-7 Ina ua faapea mai Farao, “Ou te le tuua Isaraelu e ō”, sa lei talanoa mai e taofia i se nofoaga, sa talanoa mai i se isi ituaiga faapologaina (Esoto 5:2). O tagata e faapologaina i le tulaga o loo talanoa mai ai Farao, e oo i a latou fanau e le mafai ona latou vaaia ma pulea lelei (Esoto 1:1-22).Afai e faatonu mai e le malo o se atunuu, e lē mafai e matua ona faatonu ma aoaoina a latou fanau i ala o le Alii, e tatau ona latou silafia lelei, e iai se faufauga amioleaga o lo'o i tua atu. O se tulaga pologa ma le saisaitia ma e le tatau ona fa'atagaina e soifua ai. E le tatau i matua ona faalagolago i se malo e a'oa'oina a latou fanau. Ae tatau ona tau solomua ona a'oa'o le malo i taiala mai le Upu a le Atua. Afai e finau pea le malo ma fa'asaina ona a'oa'oina e matua a latou fanau i le Upu moni, e tatau ona o ese mai i lena nofoaga ae o atu ise isi nofoaga e lē pologa ai.E tatau i matua ona latou sa'ilia po'o a mataupu o a'oa'oina ai a latou fanau i le a'oga, ia mautinoa e le o aafia i aoaoga e tetee i le finagalo o le Atua. E tatau foi ona suesue taaloga i masini ma ata komi o lo'o matamata ai le fanau, aua e mafai ona tauala mai ai mea leaga e a'afia ai o latou mafaufau. A fai e te vaaia ma pulea lelei tamaiti ma talavou i lou siomaga, o le a faigata ona aafia i latou e ni fuafuaga amioleaga. Afai o oe o se matua, e tatau ona e fa'atulagaina taimi e te a'oa'oina ai lau fanau i ala o le Atua, ina ia latou iloa ma vavalalata ma le Atua a'o tuputupu a'e. Tuu iai le avanoa e mafuta ai ma isi tagata fa'atuatua, ma faia mea uma e fesosoani ia tutupu ae ma matutua o ni tagata o le Atua. Ina ua matou siitia e nonofo i le Redemption City ma lo'u aiga, sa mamao le mea e a'o'oga ai la'u fanau, latou te usu i le a'oga ae le'i taina le 6 ile taeao ina ia aua ne'i tuai i le a'oga. Ina ia maua se matou mafutaga ma le fanau, sa matou a'ai faatasi i totonu o le matou ta'avale, pe a foi mai i le a'oga. Ao tuputupu ae, sa ou alu ma ave i matou talaiga o le Tala Lelei. E oo i le taimi ua oo i le Iunivesite, so'o se taimi ou te asia ai, ou te faamautinoaina e maua lelei se taimi matou te mafuta ai. Sa matou savalivali ma talanoa i le Tusi Pa'ia, ma ou ta'ita'ia i latou i poloaiga a le Atua.Matua e, ia outou vaaia ma pulea lelei a outou fanau, ‘aua nei faatagaina le ti'apolo e manumalo ia i latou. O le a faamasinoina oe e le Atua i le fanau ua ia foa'iina atu, e pei ona ia faia ia Eli(1 Samuelu 2: 27-31).Tulai mai, ma tau'ave le matafāioi o le tausia ma le a'oa'oina lelei o le fanau i ala o le Atua. ‘Aua ne'i tu'ulafoa'ina lau fanau i le ti'apolo i lou toilalo i ni taitaiga a le malo ma le aganuu, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO GAFUA 26 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Malosiaga o le galue malosi ma le filigā (The power of diligence) Tauloto – Faataoto 10:4 “E mativa lē ‘ua galue ma le lima vaivai; a o ē lima malosi e mau‘oa i latou.”Faitauga - Tusi Paia: Mataio 25:14-30 Fai mai le Faataoto 22:29 “Ua e iloa le tagata ‘ua fa‘ata‘alise i ana galuega? E tu o ia i luma o tupu, ‘ae lē tu i luma o tagatanu‘u.”. O le galue malosi ma le filigā, o lona uiga o le faia o mea tonu e ausia ai se taunuuga i le lelei atoatoa, i le taimi vave ma ia faifaipea. I le Mareko 10:46-52, na ole atu Patimaio e lē faatasi, ae na tagi ma ole atu e faifaipea seia oo ina tali atu Iesu ia te ia. E faapena foi le fafine puna toto, na taumafai ma tulei atu pea seia pa'i atu ia Iesu (Luka 8:43-48). Afai e te manuia I soo se mea i le olaga nei, e tatau ona e galue malosi ma le filigā i le manumalo tusa poo ā luitau. E iai se vaitau na ou tuuina atu ai se galuega e faia e se tagata i le amataga o le tausaga, ma sa ou fuafua e tuuina iai seisi galuega pe a maea lea galuega. Sa tatau ona ia faataunuuina le galuega i totonu o le tolu masina, peitai e oo atu ia Setema, o loo taumafai lava e faauma, ma e mautinoa ou te lē toe tuuina ia te ia seisi galuega. Sa tatala e le Atua le faitotoa o faamanuiaga tau tupe ia te ia, peitai sa lē galue malosi ma le filigā. I le faitauga o le Tusi Paia o le asō, na faamatala e Iesu le faataoto i auauna e toatolu na maua taleni mai lo latou matai. O le toalua sa galulue malosi ma le filigā, ma e faaluaina lo la taui. Ina ua taliu mai lo la matai, na ia tauleleia nei auauna e toalua ma tauia lelei. Na ia faapea atu, “Ua lelei ia, le ‘au‘auna lelei e, ma le fa‘amaoni, ‘ua e fa‘amaoni i mea itiiti, ‘ou te tofia oe e pule i mea e tele; ‘inā ulufale mai ia i le fiafia o lou ali‘i.” Mataio 25:23 I le faataoto lava e tasi, o loo e vaai ai i le taui o le paie. O le auauna ma le taleni e tasi, na ia tanumia ma musu e fefaatauai. O le taui o le lē galue filigā, e le gata na aveesea le taleni ae na faanoanoa mo le olaga atoa. O le auauna galue malosi ma le filigā e le gata na amata i le lima taleni ae na faaiuina i le sefulutasi taleni, ao le auauna paie, na iu i le faanoanoaga. Na fetalai Iesu, “Auā o lē ‘ua i ai mea, e foa‘iina atu ‘iā te ia, e atili tele ai ana mea, a o sē lē i ai mea, e ‘ave‘eseina fo‘i ‘iā te ia le mea ‘ua ‘iā te ia.”Mataio 13:12 . O soo se tasi e galue malosi ma le filigā, e faaopoopoina iai mea, ao i latou e paie, e iu ina avesseina mea o loo i o latou lima. Le au pele e, o le galue malosi ma le filigā, e faatulagaina ai oe ia maoae ma faulai i manuia. O soo se mea e te faia e tusa ma le finagalo o le Atua, ia faia ma le filigā i lou malosi atoa. Aua le faatuai, aua le musuā ona o luitau ma faafitauli. Ia e filigā i mea uma e te faia. Ou te tatalo ia tauia e le Atua lou galue malosi ma le filigā, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOONAI 24 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Faafoeina o Avanoa (Handling Opportunities)Tauloto – Failauga 9:11 ‘Ua ‘ou toe iloa fo‘i i lalo o le lā ‘ua lē sini i le tausinioga ē ‘ua tele vavave, ‘ua lē mālō i le tau‘a ē ‘ua malosi, ‘ua lē i ai fo‘i i ē ‘ua popoto le mea e ‘ai, ‘ua lē i ai i ē ‘ua fa‘autauta le ‘oloa tele, ‘ua lē i ai fo‘i i ē ‘ua atamamai le alofaina mai; a o le tausaga ma le mea e tupu ai e o‘o ‘iā te i latou uma.Faitauga - Tusi Paia: Failauga 9:10-11O le tusitala sa ou tā'ua I le lesona o ananafi, o ia fo'i lea na fai mai, “O le olaga o se avanoa; tago e pu'e mau.” Ou te ‘au ai fo'i i lea manatu. E moni lava o le olaga o se avanoa ma e tatau ona e tago e pu'e lima lua.Sa ou a'oa'oina se solo i le tausaga 1957 e faapea;“E i ai se tai i le olaga o le tagata, a talia i le lolo, e taunuu atu i le manuia; a lē talia, o faigamalaga uma i o latou olaga o le a noatia i le tai papa'u ma le puapuaga.”O le uiga o le solo ua tā'ua i luga e faapea; a talia e tagata avanoa ma fa'aaogā lelei e siitia o latou tulaga; peita'i afai latou te teena e ono lē toe maua. Talitonu mai ia te a'u, o le Atua e tu'u avanoa tutusa i tagata uma. O le a ia avatu ia te oe i le taimi e finagalo ai ni avanoa e te mana'omia e faataunuuina ai lou tulaga. O laasaga o totoe o lou soifua o le a faalagolago i lou fa'aaogaina o avanoa ua Ia tuuina atu ia te oe. Fai mai le fuaiupu tauloto o le asō, o taimi ma avanoa e o'o i tagata uma. O tagata uma lava, o le a i ai o latou taimi ma avanoa, peita'i o nisi latou te lē pu'ea ma fa'aaogā avanoa.A pologa nisi tagata aemaise i latou ua matutua soifua, e masani ona fa'apogai mai i lo latou lē fa'aaogaina lelei o latou taimi ma avanoa a o laiti. Toatele tagata e lē mafai fo'i ona o latou iloa se avanoa pe a o'o mai. O le mafuaaga lea e tatau ai ona e mataala fa'aleagaga. Silasila fa'ale mafaufau pe faapenei o fea o o'u i ai pe ana ou lē fa'aaogaina le avanoa o lo'u auai I le ekalesia RCCG, pe ou te alu ese fo'i ma le ekalesia I sina fa'aosoosoga itiiti lava. O lenā taimi ailoga ou te iloaina, ma semanū ou te alu ese mai lo'u manuia.O tagata e feita gofie e masani ona misi o latou avanoa auā o avanoa o isi taimi e omai o loo afīfī mai i totonu o puapuaga. Mo Samuelu o lona avanoa na maua i totonu o le fale o Eli ma ona atalii faalogogatā. A na ita ma musu Samuelu auā sa na o ia o se tamaititi ma fai i lona tinā ua toe fia fo'i atu i lo latou āiga, semanū e misi lona avanoa e avea ai ma perofeta a le Alii, ua lē mafai ia te ia ona i'uvale sina ana upu (1 Samuelu 3:19). Mo Tavita l, o lona avanoa na maua ina ua usita'i i le fa'atonuga a lona tamā e alu e ave meaai a ona uso sa i le togalauapi (1 Samuelu 17:14-20). O'u te tatalo ia e lagonaina ou avanoa uma ma fa'aaogā lelei i latou, i le suafa o Iesu.TataloTamā, fesoasoani mai ia te a'u ia ou iloa avanoa uma ua e aumaia ia te a'u ma faamolemole ia faamalosia a'u e faaaogaina lelei, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO SA 25 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: E i ai lava le auala (There is always a way) Tauloto – Mareko 9:23 “Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te ia, “‘Ai se mea ‘e te mafaia. Auā e mafaia mea uma lava i lē fa‘atuatua.”Faitauga - Tusi Paia: Luka 8:43-48 Ou te lē talitonu e i ai se mea e lē mafai ona fai. O le mafuaaga lenā afai ou te fai i se isi e fai se galuega ae fai mai e faigatā tele e lē mafai ona fai, o le taimi lava lea ou te fai ai i se isi tagata e tago e fai.A'o matou fausia le aai o le Togiola, sa faapea mai nisi e lē mafai ona fau se fale i ni aso se fitu, peita'i na mafai ona fai. Na o latou fai mai fo'i, o le a vave pa'ū ma malepe le fale, peita'i ua silia nei ma le fasefulu tausaga o fa'aaogā pea le fale. Ona fai mai lea o se fale fogāfaletasi auā o fale e tele fogāfale e ta'i fia masina o fai. Peita'i na o matou fausia se fale fogāfale lua i totonu o le sefulu valu aso. Ona fa'aauau lea ona o latou fai mai toeitiiti paū ma malepe le fale, a o lea ua silia ma le tolusefulu tausaga mulimuliane o loo tu pea le fale. I tulaga faapea, o le gaioiga na o matou faia, o le su'e o se auala e faatele ai itula faigaluega. Sa galulue le ‘au kamuta i le ao ma le po. O le auala lenā na mafai ai ona fai i le aso e tasi galuega o aso e lua. Fa'atasi ma le fesoasoani a Agaga Paia na faataunuuina ma le manuia, o le galuega lea ou te faaigoaina, o inisinia fa'alelagi. Tusa poo le a le foliga faigata o se mea, e lē mafai ona fai, afai e ‘au fa'atasi oe ma Agaga Paia ma e te talitonu ma galue punoua'i e fai, e i ai lava le auala.I le tele o tausaga ua mavae, sa ou malaga ai i se atunuu mamao ou te lauga i se sauniga a Agaga Paia. O le nofoaga sa fa'aaogā mo le sauniga o se fale totogi, o lona uiga ina ia i ai se fale o'u te nofo ai ma tatalo a'o lei amatalia le sauniga, e tatau ona o latou aumaia se fale e fai ona uili. A o o'u tuua le fale o'u te agai atu mo la'u lauga, ma o loo taumafai fo'i le alii leoleo e fa'aavanoa le auala mo a'u, sa tamo'e atu i totonu o le fale fai uili se fafine ua tele tausaga e lē maua sana pepe(tulou) ma saofa'i i luga o le nofoa sa ou nofo ai. Na tuliloa atu e le alii leoleo le fafine ma aumai faavave I fafo mai le fale; a e le'i popole i ai le fafine aua ua talitonu lona loto ua ia maua le vavega sa ia sailia. Sa i ai lona faatuatua e avatu e le Atua ia te ia se tamaititi e ala i se vavega pe a tau lava o lona saofa'i i le nofoa o le fale o loo nofo ai lana auauna, ma na faamanuiaina le fafine i le masina lava lea.O le fafine ma'i punatoto o loo tāua I le faitauga mai le Tusi Paia o le asō sa finau malosi e ui i faafitauli uma na faalavelave i lona pa'i atu i le pito o le ofu o Iesu. O nisi taimi, e te lua fesaga'i ma faafitauli o le soifuaga; peita'i e ao ona e iloa ma silafia, a lua ‘au faatasi ma le Atua, e leai se mea e lē mafaia. Faamoemoe ma faatuatua ia te Ia ma aua e te faavaivai, aua e Na te saunia le ala. A iai le Atua, e iai lava le auala, I le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOFI 22 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Mai le faalogo i le maua o vavega (From hearing to experiencing miracles) Tauloto – 1 Ioane 1:1 “O le mea sa iai talu le amataga, na matou fa‘alogologo i ai, na matou va‘ava‘ai atu i ai o matou mata, na matou matamata ai, na tagotago fo‘i o matou lima i le ‘Upu o le ola.”Faitauga - Tusi Paia: Mareko 5:25-34 E leai se mea e faatusa i ai le avea ma molimau, faapea le maua o tautinoga. A e faitau i vavega tetele i le Tusi Paia, pe faʻalogo foi i molimau i mea tetele ua faia e le Atua mo ona tagata, e te ono lē malamalama atoatoa i lona matautia. Peitaʻi, e le tupu lena tulaga ia te oe, pe afai na e ui ma maua se vavega mai le Atua. Ae leʻi o'o atu tagata Isaraelu e asiasi faalilolilo i Ieriko e pei ona taua i le Iosua 2:1-23, fai mai na faʻalogo Raava i vavega matautia na faia e le Atua. E lei vaai i nei vavega, ae na talitonu i iai, ma o lona faʻatuatua na ia maua ai nisi o vavega a le Atua. A e faʻalogologo i molimau pe faitau i mea na faia e le Atua I le Tusi Paia, ia faaaoga e faatupuina lou faʻatuatua. O le faatuatua e tupu mai tautinoga na e faalogo iai, e fesoasoani tele ia te oe, e te maua ai vavega, e pei o le tinā o loo taua i le faitauga o le Tusi Paia o le asō, na faalogo i faamatalaga ia Iesu (Mareko 5:27).Na faigata ona ou talitonu i faamalologa o le tino i lo'u faatoa faaolaina. I nā aso, oo te ma'i lava i le malaria ma sa inu faifaipea fualaau. E iai se aso na ou vaai ai i se toeaina e masani ona savali faanounou, ua savali e sa'o lelei le patua i totonu o le falesa. Na ou naunau e fia iloa poo le a le mea na tupu ia te ia, a'o faasoa ma faia le tautinoga, fai mai sa alu e talai le Talalelei e pei ona masani ai, ae amata ona faifai ia te ia se tagata mai lona pitonuu. Na fai mai lea tagata, afai e mamana lona Atua, ua leva na tatau ona ia faamaloloina o ia. Ina ua faalogo iai lenei tamā matua, fai mai na oso lona ita ma tu sa'o loa. Na ia taua e ui na ia faalogo atu i le matuā tigā o lona tua, na tū sa'o ona e lē fia faalogo o ula mai se tasi i lona Atua. Fai mai e oo atu i le fale, ua matuā lē toe iai se tigā. Ina ua ou faʻalogo i lenei molimau, na faatupuina loʻu faatuatua ma ou iloa ai, e mafai ona maua le soifua maloloina lelei mai le Atua. Na ou faatagaina Iesu e avea ma aʻu fomaʻi, ma o lona alofa tunoa, e oo mai i le taimi lenei, ou te le o toe inu fualaau o le malaria. Na ou maua se vavega ona na tupu loʻu faatuatua, ina ua ou faʻalogo i se molimau a se tagata.Le au pele e, afai e te faalogo i se tautinoga a se tagata i se ituaiga vavega o loo e faatuatua e foai mai e le Atua, ia avea e tupu ai lou faatuatua. E le faailoga tagata le Atua (Galuega 10:34), afai ua ia avatu se vavega i se tagata, e naunau ma mafai ona ia faia foi mo oe. O la'u tatalo, ia e maua se vavega matautia mai le Atua i le aso, i le suafa o Iesu. Ia e manatunatu i mea o loo e talitonu e faia e le Atua seia faatupu ai lou faatuatua, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LULU 21 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Na ia auina mai Lana Upu (He sent His Word) Tauloto – Salamo 107:20 “Ua ia ‘auina atu lana afioga ma fa‘amālōlō ‘iā i latou ma lavea‘iina ai nai lo latou malaia.”Faitauga - Tusi Paia: Ioane 5:1-9 O se tamaitai na fiu e sue le suega ave taavale ae lē pasi mo le 17 tausaga, na sau I se tasi o matou sauniga o le Agaga Paia. Ao faia le sauniga, na oo mai le Upu a le Atua e faapea, ‘e iai se tagata o loo iinei, e lē toe oo i le tulaga e lē pasi se suega'. O le Isi taimi na ia sue ai le suega ave taavale, na pasi. A oo mai le Upu a le Atua, o soo se vaega lē manuia e iai le fememeai ma le tigā, o le a faamutaina. Ina ua maea ona sopoia e Iosua ma le fanauga a Isaraelu le Ioritana, na fetaiai ma seisi luitau: o Ieriko. O le taulaga e iai ona pa maualuluga, ma e tapunia ona faitotoa. Fai mai le Iosua 6:1“Ua matuā puipuia Ieriko e le fānauga a Isaraelu, e leai se alu atu, e leai se sau ai.”Ina ua oo mai le Upu a le Atua, na soloia le pa e pei o pepa o se pelē i luma o Isaraelu. Ou te folafola atu i le asō, o le Upu e te manaomia e manumalo ai, e oo mai ia te oe, i le suafa o Iesu. O le tamaloa ma'i i le vai i Petesa i le faitauga o le Tusi Paia o le asō, na ui I se auala fitā, lē mautonu, tigā ma le faanoanoa i le 38 tausaga. Peitai ina ua oo mai le Upu a le Atua (Iesu) ia te ia, na maua lona faamalologa ma ua faasaolotoina mai se taamiloga lē manuia i lona siomaga. Ina ua oo mai le Upu a le Atua ia te ia, na liua mea uma i le lelei. I le suafa e sili i suafa uma, o le Upu e liua ai miti i le tino mai, ma suia soo se tulaga lē manuia o loo iai i lou olaga. Afai o loo e iai i se saisaitiaga, e faaumatia e le Atua soo se mea o loo saisaitia ai oe i le suafa o Iesu. I le 2 Tupu 4:1-7, o le tala I le fafine ua oti lana tane, o le avā a se tasi o atalii o le au perofeta na suia mo le lelei. Ina ua maliu lana tane, na tuua I lona aiga se aitalafu tele na semanu e avea lana fanau o ni pologa e totogi ai. E faafetai e na te lei taofia nao ia ona faafitauli, ae na ia tagi atu i le sui vaaia o le Atua, o Elisaia, ma o lona tagi atu na auina mai ai se Upu mai le lagi, ma suia ai lona olaga. Na maua sana vavega na faasaoloto ai o ia mai aitalafu, ma tausia o ia ma lana fanau mo le olaga atoa. Le au pele e, e mafai e le Atua ona auina atu lana Upu e faamalolo ia te oe ma faasaoloto oe mai soo se saisaitiaga o loo e iai pe afai e te tagi ma ole atu ia te ia mo se fesoasoani. Afai e te filemu, e leai se mea e suia i lou tulaga. Peitai, a e ole atu ia te Ia, e na te auina mai lana Upu e faasaoloto ia te oe. TataloTamā, faamolemole auina mai Lau Upu ia te a'u i le asō, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LUA 20 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Mai le perofetaga I le folafolaga (From prophecy to decree). Tauloto – Kenese 1:3 ‘Ua fetalai mai le Atua, “‘Ia malamalama;” ‘ona malamalama ai lea. Faitauga - Tusi Paia: Salamo 33:6-9 O perofetaga e mafai ona iai ni aiaiga. O se faataitaiga I le tusi o Isaia 1:19 o loo faapea mai: "Āfai tou te gaua‘i ma ‘outou fa‘alogo, tou te ‘a‘ai ai mea lelei o le lau‘ele‘ele. O loo faapea mai foi le Isaia 3: 10, 'Fai atu ia i lē ‘ua amiotonu, e manuia o ia auā o le fua o a latou galuega latou te ‘a‘ai ai. Ae peita'i a oo mai i folafolaga, e le faia e le Atua ni aiaiga. I le tatou upu tauloto o le aso, o loo ia faapea mai: "la malamalama, ona malamalama ai lea." Sa tele ni perofetaga e uiga ia Apera'amo e aofia ai ma perofetaga o le a avea o ia ma Tamā o ni malo se tele, ma o lana fanau e faitauina e pei o fetu o le lagi. Peita'i ane, i le Kenese 18:14 sa fetalai mai ai le Alii: "I le la tausaga, e fanau ai e Sara le tama tane." O se fa'ataitaiga manino lea o le perofetaga ua liua ma avea ma folafolaga."I lou tulaga o se afafine poo se atalii o le Atua, e iai se tulaga e mana'omia ona e faia e liua ai perofetaga e 'avea ma folafolaga. A e faia se tulaga e taitaia ma faaosofia le Atua e fa'amanuia ia te oe, e na te ono liua perofetaga ua ia faia ia te oe e 'avea ma folafolaga. O le taitaia o le Atua e faia lea tulaga, e tatau ona e āva ma faamamalu ia te ia. O le āva ma le faamamalu i le Atua e le ono faaaogaina ai le tamaoaiga. E lei avea e Aperaamo ni meaalofa i tagata na asiasi mai ia te ia, sa ia ava ma avatu le mamalu i lona talimalo iai latou i lona fale. E mafai ona e faamamalu i le Atua i lou usitaia o ana poloaiga, e pei o le poloaiga e manumaloina agaga (Mataio 28:19-20). E mafai foi ona e faamamalu i le Atua e ala i lou galue i lau Ekalesia ma ava ia te ia i le uluai fua o mea uma ua e maua. (Fa'ata'oto 3:9).O se isi auala e te ava ma faamamalu ai i le Atua, o lou fa'atuatua i lana Upu. I le Luka 7:1-10 ina ua auina atu e le taitai o le toaselau toeaina o lutaia e ole ia lesu, e maliu atu e fa' amalolo i lana auauna ua gasegase, sa sauni lesu e malaga iai, peitai ua ia auina mai ana uo ma le faamatalaga ia lesu: "Le Alii e, e te lē tau afio mai i lo'u fale aua ou te talitonu e malosi ma mamana lau Upu e pei ona iai le mana ia te oe. Tau lava o sau fetalaiga, ona maloloina lea o la'u auauna." (Luka 7:6-8). Sa matua ofo lesu i le fa'atuatua a lenei tagata, ma sa ia fa'amaloloina lana auauna i le taimi lava lena. O le avatu o le faafetai i le Atua, o se tasi lea o auala e te ava ma faamamalu ai i le Atua. I le Luka 17:12-19, e to'a sefulu lepela sa tauvalaau atu ia lesu mo lona alofa mutimutivale, ma sa ia fa'atonuina e o e fa'aali i latou i le au ositaulaga. Na maua lo latou faamalologa i le ala, ae na o le to'atasi na toe foi mai e faafetaia ma vivii i le Atua. Ona folafola lea e lesu ia te ia, 'ua e malōlō ma le atoatoa' auā na toe foi mai e faafetai i le Atua.Le 'au pele, a'o e mulimuli i nei ta'iala, ou te tatalo, o perofetaga uma e te maua, o le a avea ma folafolaga, i le suafa o lesu. E mafai ona e faaosofia le Atua, e liua ana perofetaga mo oe i folafolaga, e ala i lou ava ma faamamalu ia te ia, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO GAFUA 19 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Naunautaiga e loto alofa (The urge to be generous) Tauloto – Eperu 13:2 “‘Aua le galo le alofa i tagata ‘ese; auā o lea ‘ua talia ai e isi o agelu ma le lē iloa.”Faitauga - Tusi Paia: 2 Tupu 4:8-17 I le faitauga o le Tusi Paia o le asō, o le fafine Sunema le mafuaaga na afea ai lona fale e Elisaia mo meaai ao ui ane I lona taulaga. Sa tali malo pea o ia i le perofeta I lona fale I soo se taimi e ui ane ai i lona taulaga, ma na iu lava ina la fausia ma lona toalua se potu faapitoa i lo la fale e malolo ai le perofeta I soo se taimi e malaga atu ai. Ua maea sina taimi, ma ua faafetaia e Elisaia lo la agaga talimalo, ua valaau i le fafine ma folafola o le a maua se la pepe. Ua to ma ua fanau se tama tane e tusa ma le folafolaga a le perofeta, ona o le talimalo lelei. E iai taimi, a oo i le taimi e oo mai ai lau vavega, e tei lava ua e lagonaina le loto fia foai ma le fia talimalo. O le a e naunau e faamanuia i tagata e sili atu muamua. Fai mai le tauloto mai le Tusi Paia o le asō ia aua nei galo ona e alofa i tagata ese aua e le iloa poo e alofa ini agelu e aunoa ma lou silafia. O Le mafuaaga ona e ono auina mai e le Atua se agelu e avatu lau vavega, pe ono sau o se tagata. Afai e te alofa I le agelu, e te maua lau vavega. I le Kenese 18:1-14, na vaai Aperaamo ini tamaloloa se toatolu o ui ane I luma o lona faleie, na ia valaaulia i latou, ua latou aai, mulumulu o latou vae ma malolo mo sina taimi. Ina ua maea ona aai, na fesili se tasi oi latou mo Sarai, ma tau atu ia te ia o le a fanau mai ia te ia se atalii. O le leai o se tamaitiiti mo le tele o tausaga ua faamuta i lea aso ona ua faatino e Aperaamo lona naunautaiga e alofa, matamau ma talimalo ini tagata ese. A e lagonaina le naunautaiga e loto alofa ma matamau e ese mai le tulaga masani, aua e te teena. E leiloa poo taumafai le Atua e uunaia oe e faatino se tulaga e te maua ai sau vavega. E tatau ona matuā faigata i le fafine ua oti lana tane i Sarefata le avatu ia Elia o lana aiga mulimuli sa fuafua mo ia ma lana tama. I le tulaga masani, e ono faapea mai se Tina loto alofa faapea, ‘ e mafai ona ou lē ai, ae le mafai ona ou foaia le meaai a lau tama'. Peitai na ia lagona le naunautaiga e loto alofa ma matamau e le masani ai, ma e lei tetee iai. O le taui, ua ia maua meaai ua lava ma totoe mo ia ma lana tama i le taimi atoa o le oge. Le au pele e, a e maua se lagona e naunautai e foai atu, aua e te teena, e leiloa poo lenā foai e tatala ai le avanoa mo lou siitia i leisi tulaga. Tau ina tauia e le Atua lou agalelei ma le talimalo i isi tagata, ini tautinoga faulai e sili atu i manatunatuga uma o lou loto ma mea uma o loo e ole atu ai i le Atua, i le suafa o Iesu. A e lagonaina le naunautaiga e foai, fai loa, aua e te teena, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO SA 18 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Na faia mo se faamoemoe (Created For A Purpose) Tauloto – Isaia 46:11 “O lo‘o vala‘au i le manulele e fe‘ai mai sasa‘e; o le tagata mai le nu‘u mamao ‘ua ‘ou tofia. Na ‘ou fai atu ai, ‘ou te fa‘ao‘oina ai lava; na ‘ou fuafuatia, ‘ou te faia lava.” Faitauga - Tusi Paia: Efeso 1:9-12 Afai o se tama na tuli e ona matua mo se feau faafuasei ma tāua ae alu atu taalo lakapi, o le a sou manatu i lagona o ona matua pe a la iloa le faalogogatā o le atalii?E faapenā uma lava le tali atu a le toatele o tagata i polokalame a le Atua i o latou olaga. Na auina mai e le Atua tagata uma i le lalolagi e tofu ma le faamoemoe e tatau ona o latou faataunuu. Peita'i o le toatele ua faatuatuana'i le finagalo o le Atua ae amata fai le mea e manana'o ai.A'o e lei fanau mai, na tapena e le Atua se galuega mo oe e te faataunuuina i luga o le fogaeleele. O i latou uma na faia e le Atua e tofu ma se faamoemoe (Efeso 2:10), ma e i ai le fuafuaga lautele a le Atua, o loo aofia ai i totonu lona finagalo tupito mo lou olaga.I le Kalatia 1:13-16; fai mai Paulo na filifilia ia e le Atua mo Ia lava a o i ai i le manava o lona tinā. I le faaiuga o lona soifua fai mai Paulo, “Ua o'u tau le taua lelei, ua i'u ia te a'u le tausinioga, ua ou taofi i le faatuatua,” (2 Timoteo 4:7). Na iloa e Ioane le Papatiso na auina mai ia e le Atua e faalauleleia le ala mo Iesu ma folafola lona afio mai i le fanauga a Isaraelu (Ioane 1:29-36). Ina ua afio atu Iesu iā Ioane, na alaga o ia, “Faauta i le Tama'i mamoe a le Atua, na te aveesea le agasala a le lalolagi,” (Ioane 1:29). Auā na faia lelei le galuega a Ioane, na avatu ai e Iesu se ta'utinoga faatatau ia te ia “E moni ou te fai atu ia te outou, e lei tu mai i e na fananau i fafine sē sili ia Ioane le papatiso” (Mataio 11:11). O le a se ta'utinoga o le a faia e le Atua faatatau ia te oe? E iai lau galuega faapitoa i luga o le fogaeleele, ma e lē tatau ona e faatagaina se tulaga e taofia oe mai i le faataunuuina o lenei valaau. Tinoū ia aua ne'i faatagaina se mea e taofia oe i lou tula'i mai i le tofiga na tapena e le Atua mo oe.E pei ona tatau i le tagata ona ia iloa le faamoemoe o le Atua, e tatau fo'i i lea uso ona faataunuu le faamoemoe o le Atua i ala o le Atua. Fa'ata'ita'iga o Mose na valaauina e lavea'i le fanauga a Isaraelu mai Aikupito, peita'i o le taimi muamua, na ia faia i ana lava ala ma lona lava loto ma toetoe a uma ai lona ola. Na faaui e le Atua Mose i se ala e a'oa'oina ai o ia ma fa'asa'o ai ona ala (Esoto 2:11-15).Le au pele, e iai le faamoemoe patino a le Atua mo lou olaga ma o loo ia te Ia ta'iala e tatau ona e tausisia e fa'ataunu'uina ai. O le mafuaaga lea e lē tatau ai ona e taumamao ma Ia. O le mafana o le lua mafutaga ma le Alii e fua iai pe ete lua savavali faatasi ma Ia e faatino lona faamoemoe mo lou olaga pe leai. Ou te tatalo ia aua ne'i iai se mea e faalavelave ia te oe mai le faamoemoe o le Atua i lou olaga i le suafa o Iesu Amene.
Jorge Natan recebe Thiago Lima e Arthur Muhlenberg para analisar vitória sobre a LDU e a situação para a classificação rubro-negra
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOONAI 17 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: E Lē Galo I Le Atua (God Does Not Forget). Tauloto – Isaia 49:15 E galo ‘ea i le fafine lana tama ‘ua susu, na te lē alofa i le tama a lona lava manava? Ai lava e galo ‘iā te i latou, ‘ae lē galo lava oe ‘iā te a‘u. Faitauga - Tusi Paia: 1 Samuelu 1:9-20 O fasi fuaitau pei o le, ‘Na manatua e le Atua,' e pei ona vaaia i le faitauga mai le Tusi Paia o le asō, e ono foliga ese aua o le Atua na te silafia le taunuuga mai le amataga ma e lē mafai ona galo ia te Ia se mea. Peita'i ina ua fa'aaogā e le Tusi Paia lea fuaitau, e lē faapea ona ua galo i le Atua se mea, ae ona ua finagalo I lea taimi e faapitoa se vaega e silasila i ai. Afai na fai folafolaga le Atua ia te oe i le taimi ua te'a, Nofo ma lou mautinoa e lei galo ia te Ia. E mautinoa e faataunuuina i le taimi ua Ia fuafuaina. I le tausaga 1979, na matou o ai ma lo'u tamā fa'aleagaga o Pa Josiah Akindayomi ma nisi i se mafutaga a Kenneth Hagin i Tulsa, Oklahoma, USA. Na uma le fonotaga i le Aso Toonai, ona matou lolotu lea i se lotu lata ane I le Aso Sa. Ona o le matou taimi muamua lea, na faanonofo ai matou i le pito I luma. A o fai le lauga, na faafuasei ona sau le failauga i lalo mai le la'oai, tula'i i luma o Pa Akindayomi ma fai mai, “Ua fetalai mai le Atua, ‘o la'u folafolaga na fai atu iā te oe o le a faataunuuina.' “ O Pa Akindayomi e lē malamalama i le Gagana Peretania, o lea na fesili mai ai ia te a'u, “Fai mai e a le failauga?” Talu ai ou te lei mana'o e misi se vaega o le lauga, na ou fai atu ai, “Tamā, sei tatou o i le faletalimālō ona o'u faamatala atu lea.” Ina ua matou taunuu i le faletalimālō, na toe fesili mai Tamā ma ina ua uma ona ou fa'amatalaina i ai le tala a le failauga, sa maligi loimata o si o'u tamā. Na fai i ai le Atua i le tausaga 1952, “O le a o'u amataina se lotu e ala iā te oe, ma o le a so'o ai le lalolagi atoa.” O le taimi lea na o Saute Sisifo o Nigeria sa i ai le lotu. O le toeaina ua sauni e alu i le lagi, ma sa ia manatu ua galo I le Atua lana folafolaga. O le asō, ua 197 atunuu o le lalolagi ma o loo faaopoopoina pea, ua ave i ai e le Atua le lotu RCCG. E i ai se mea na folafola e le Atua ia te oe? Ia e mautinoa o le a Ia faataunuuina lana folafolaga. Peita'i o ana folafolaga e faataunuuina i lana lava taimi. Na mavae le tele o tausaga o auauna ma le faamaoni Sakaria ma Elisapeta i le Atua, ae sa leai lava sa la tama, ma atonu na manatu ua galo i laua i le Atua. Peitai na manatua pea e le Atua lana folafolaga ma na āsia i laua e le Atua i lana lava taimi fuafuaina ma avatu ia i laua se atali'i (Luka 1:5-25). O le fuafuaga a le Atua, e avatu ia i laua se perofeta lelei, o lē e fa'alauleleia le ala mo Iesu. Ina ua manatu tagata ua siliga ona maua sa la tama, na fetalai le Atua, “O le taimi lenei e faataunuu ai le folafolaga mo Sakaria ma Elisapeta.” Le au pele e, e mafai ona galo i tagata a latou folafolaga, a o le Atua e lē mafai ona Ia faagalo ina lana folafolaga i ia te oe. Tumau pea lou faamoemoe ia te Ia, ona Ia faataunuuina lea o ana folafolaga i lou olaga i lana taimi fuafuaina, I le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO FARAILE 16 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Liliuina e le Atua (Divine turnaround )Tauloto -Tusi Paia–Salamo 3:4 “Na ‘ou vala‘au i le ALI‘I i lo‘u leo; ‘ua fa‘afofoga mai fo‘i o ia ‘iā te a‘u mai lona mauga pa‘ia. Selā.”Faitauga – Tusi Paia – Mareko 10:46-52I le tausaga 1963, na asiasi atu ai le kovana sili o le malo i le taulaga o Ondo ao ou faiaoga ai i le aoga tulagalua. Sa faatualalua tagata o le taulaga atoa ao pasi ane le taavale a le Kovana Sili. Sa ou tu I tua o se toeaina matua sa faiaoga foi i le aoga lea. Ao alu ane le solo a taavale a le kovana sili, sa ia iloa atu le toeaina lea, o lē sa faiaoga i le aoga lea. Na ia faatu le taavale , ma savali mai ma tū I luma o le toeaina lea. Ou te leiloa poo a la tala na fai, ae ua ou vaaia le tagi o le toeaina. Mulimuli ane, ua matou iloa o le toeaina sa faiaoga i le aoga lea na aoga ai le kovana sili ma o ia le mafuaaga na tuli ese ai le Kovana Sili mai le aoga. E mafai e Le Atua ona liliuina mea uma i lou siomaga ma a oo mai ou fili, e te faapea atu iai latou, ‘Vaai i mea ua faia e le Atua'. Ina ua liliuina e le Atua le tala o Isaraelu ina ua maea ona latou ole atu ia te ia, o le au Aikupito na inoino iai latou, na latou foai atu mea uma na latou ole atu ai. Fai mai le Esoto 12:36 “‘Ua fa‘atupuina, e le ALI‘I le alofa o Aikupito i le nu‘u; ‘ua latou ‘aumaia mea na fai atu ai; ‘ua latou fa‘amatitivaina ai Aikupito.”Ou te manatu i le mea na tupu, o tagata Isaraelu ua tuitui i fale o tagata Aikupito sa avea ma o latou matai sa faasaua iai latou, ma faatonu e aumai ofu ma seevae poto lelei. O ē pule i auauna sa leai seisi mea e mafai o a latou faia, ae talia le talosaga aua foi ua iai le Atua i lea tulaga ia liliuina mea uma mo ona tagata. O Patimaio, na fanau mai e lei pupula, ma I le tele o tausaga sa ia nofonofo ai i tafatafaane o le auala ma ole atu mo mea e maua. Peitai e iai le aso ma afio atu iai Iesu. Na silafia e Patimaio,o Iesu o le ki e mafai ona liliuina mea uma, ma sa ia alaga atu mo se fesoasoani. Ao ia alaga atu, sa valaau atu tagata ia te ia ia filemu. Faafetai e lei faalogo iai Patimaio. Ae na ia alaga atu ma le leo tele seia oo ina afio atu iai Iesu. Ina ua valaau le Atua ia te ia, o i latou na fai atu e aua le pisa, o i latou lava nei na faapea mai “Ia e loto tele, ‘ina tu ia, o lo‘o vala‘au o ia ‘iā te oe.” (Mareko 10:46-52).Le au pele e, o le a lou fiaai ia liliuina le tulaga o loo e iai e le Atua? Afai e te manao iai, e tatau ona e naunau e iloa ma lagona mai oe e Iesu, e pei o Patimaio. Aua le taofia le valaau ia te ia i le faatuatua, e faamaoni ma alofa o Ia, ma e mafai ona Ia liliuina mea uma mo lou lelei. E mafai e Le Atua ona Iliuina mea uma mo le lelei o ē latalata ia te ia, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOFI 15 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Asiasiga mai le Atua 3 (Divine visitation 3)Tauloto -Tusi Paia–2 Nofoaiga Tupu 20:20 “Ua latou ala tula‘i i le taeao ma ō atu i le vao o Tikoa; o lo‘o ō atu i latou, ‘ona tu atu lea o Iosefatu, ‘ua fa‘apea atu, “Iuta e ma ‘outou e nonofo i Ierusalema, fa‘alogologo mai ia ‘iā te a‘u. ‘Inā fa‘atuatua ia i le ALI‘I lo ‘outou Atua, ‘ona fa‘atumauina lea o ‘outou; ‘ia ‘outou fa‘atuatua i ana perofeta, ‘ona ‘outou manuia ai lea.”Faitauga – Tusi Paia – 2 Nofoaiga Tupu 20:1-30A'o ou faaiuina a'u faatalanoaga e uiga i asiasiga a le Alii i le asō, ou te fia ta'ua Isi tagata e tauala mai ai asiasiga a le Atoa, o faifeau a le Atua. I le 1 Samuelu 1:9-20 , sa iai Hana i Sailo e tatalo faatauanau, ma na auina atu e le Atua lana perofeta iā te ia. Sa na o le folafola lava e le perofeta o le Upu a le Atua, ona faamanuiaina lea o ia, i se pepe. I le 1 Samuelu 16:11-13 , na auina mai e le Atua se isi perofeta e asiasi ia Tavita ma faau'uina o ia e fai ma tupu. E lē gata i lea, i le 1 Tupu 19:15-21, ina ua oo i le taimi e faataunuuina ai e Elisaia le finagalo o le Atua, na auina mai e le Atua se perofeta, o Elia, ma lafo atu le ofu tele i ona luga. So'o se taimi lava e auina atu ai e le Atua se tasi o ana faifeau ia te oe, talitonu i le feau o loo momoli atu. Ina ua folafola e Elisaia le upu a le Atua, ma faapea atu, o le a le toe i ai se oge i Samaria, o le a maua taumafa se tele, ma le taugofie. E le'i talitonu se tagata o le malo pe faapefea i se oge matautia na matua mafatia ai tagata e oo i fafine ua fasioti fanau e aai ai, ona suia i se aso se tasi.Peitai, e leʻo tautala Elisaia ini ana upu; sa ia folafola le upu a le Atua, ma sa taunuu lava (2 Tupu 7: 1-16).A auina atu e le Atua Lana upu e ala i ana faifeau, e mafaia soo se mea. O le lē talitonu o le Ofisa o le malo, o loo faʻamatalaina i le palakalafa i luga, na taofia ai lona maua o le vavega i le aso na sosoo ai. Na ia vaai i le vavega, ae na te lei maua ona sa ia tetee i le upu a le Atua (2 Tupu 7:17). Ou te tatalo ia e maua uma upu e auina mai e le Atua ia te oe e tauala i ana faifeau faatuatua, i le suafa o Iesu.O le faitauga o le Tusi Paia o le asō, e te iloa ai ni atunuu se tolu ua tūtū faatasi e faasagatau ia Iosefatu ma tagata Iutaia. E mataʻutia le leaga o lea tulaga, ae e lei atuatuvale Iosefatu pe fefe, na ia faia se anapogi ma faamalosiau i tagata e anapogi ma ia. A o latou tatalo ma saʻili i fofoga o le Atua, na auina mai le upu mai i le Atua, e tauala mai ia Maretaelu, o le tasi o sa Levī. Na fetalai le Atua e malolo, aua e lē manaomia ona latou tauina le taua. Na ia faapea atu ia tutumau ma vaai atu i le olataga mai le Alii (2 Nofoaiga a Tupu 20: 14-17). A tatou mafaufau i ai, e valea le tūtū ae vaai atu ua siomia e ou fili. Peitaʻi, o Iosefatu ma tagata uma, na talitonu i afioga a le Atua ma perofeta na tauala atu ai. Le au pele e, o le Upu a le Atua, e le mafai ona faamatalatalaina e se tagata, pe luiina e se tasi. O le Atua o ia o le Atua Silisiliese. A tuuina atu e se faifeau a le Atua, se Upu ia te oe, talitonu iai ma savali ai. Talitonu i perofeta a le Atua, ona e manuia lea ma faatumauina(2 Nofoaiga a Tupu 20:20). I le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LUA 13 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Asiasiga mai le Atua 1 (Divine visitation 1)Tauloto -Tusi Paia–Kenese 21:1 “Ua asiasi le ALI‘I ‘iā Sara e pei ‘ona ia fetalai mai, ‘ua faia fo‘i e le ALI‘I ‘iā Sara e pei ‘ona ia fetalai mai.”Faitauga – Tusi Paia – Kenese 18:1-14I le tatou tusi faitau o le aso, sa maua e Aperaamo se asiasiga mai le Atua na suia ma liliuina ai lona tala'aga mo le manuia. I ni tausaga se tele ae lei taunuu i lea taimi, sa fai e le Atua ni folafolaga ia te ia, ae sa ia fa'atalitali i le taimi e taunuu ai. O lona to'alua o Sara ua matua le toe iai se fa'amoemoe o le a taunuu. Peitai, ina ua tupu le asiasiga mai le Atua ona sosoo lea ma lona ‘ata'ata. Mo nai aso o loma nei, o le a ou faatalanoaina le asiasi mai o le Atua.E tulaga ese ma uiga ‘ese le asiasiga fa'aleAtua na maua e Aperaamo. Fai mai le Tusi Pa'ia, na asiasi le Atua ia Aperaamo, ona sii ane lea o ona fofoga ma va'aia ni tamaloloa se to'atolu. Ou te talitonu o se tasi o ia tagata, o le Atua aua a e faitau mae'ae'a iai, e te mauaina ai o lo'o ta'ua le tasi o i latou o le “Alii” (Kenese 18 :13) O lona uiga e mafai e le Atua ona asia oe. Mo se faataitaiga, i le 2 Nofoaiaga Tupu 1:6-12 o le Atua lava sa fa'aali ia Solomona.E te ono faapea ane: pe fa'apefea ona asiasi mai le Atua ia te a'u? I le tusi o Ioane 1:1, o loo faapea mai, “sa i le amataga le Upu, sa i le Atua le Upu, o le Atua foi o le Upu.” O le asiasiga faaleAtua ia te oe, e ono tauala mai I le Upu a le Atua. I le Salamo 107:2, o loo faapea mai sa auina mai e le Atua le Upu,ma faamalolo ia I latou, ma laveaiina ai nai lo latou malaia.” I le 1 Tupu 17: 2, fai mai le Atua na oo mai le Upu a le Atua ia Elia. I le 1 Tupu 18 :1 fai mai le Tusi Paia, na oo mai foi le Upu a le Atua ia Elia ma se faatonuga, “Aua ne'i toe ufiufia”. Ou te tatalo ia asiasi atu le Upu ia te oe i le aso, i le suafa o Iesu.O nisi tagata sa tatalo, ma na faafofoga le Atua iai latou, peitai, o loo faatali le Atua ia latou suesu'e i latou Tusi Pa'ia, ina ia latou maua le Upu ua ia auina atu ia i latou, e maua ai o latou mana'oga ma fo'ia ai o latou faafitauli.A auina mai e le Atua lana upu, e mulimuli mai ai faamalologa ma faasaolotoga, ma o mea uma sa foliga mai e le mafai ona tupu, o le a faafuase'ia ona mafaia. Po'o e silafia ua maea ona auina mai e le Atua lana Upu ia te oe ma o loo faapea mai lana Upu, o le a ia faaatoa mea uma e tusa ma le faulai o lona viiga, ia Keriso Iesu (Filipi 4:19)?Le ‘au pele, e te le tau fa'atalia se sauniga toe fa'aolaola poo sauniga o vavega, e maua ai se feiloaiga ma le Atua. Ua maea ona auina mai e le Atua lana Upu ia te oe, e mafai ona e maua le pa'i atu o le Atua, pe a e suesueina itulau o le Tusi Pa'ia. O le mana a le Atua o loo tauave i lana Upu, ia e to'aga e faitau lana Upu ia faifaipea, e te lē misia le taimi e asiasia ai oe e le Atua, i le suafa o Iesu. E mafai ona e maua se asiasiga mai le Atua e ala i lou suesue i le Tusi Pa'ia ma le filigā, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LULU 14 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Asiasiga mai le Atua 2 (Divine visitation 2)Tauloto -Tusi Paia–Faamasino 13:3 “Ua fa‘aali mai le agelu a le ALI‘I i le fafine, ‘ua fai mai ‘iā te ia, “Fa‘auta mai, o oe e pā, ‘e te le‘i fānau, o le a e tō ma e fānau se tama tane.”Faitauga – Tusi Paia – Faamasino 13:2-3Na amata ananafi le aoaoga pe a asiasi mai le Atua, ma na ou faapea atu e mafai e tagata ona maua se feiloaiga ma le Atua e ala i le Upu a le Atua. O le asō, o le a faaauau atu le aoaoga ma o le a ou faamatala ni auala e mafai ai e tagata faatuatua ona maua se asiasiga mai le Atua. O loo taua i le Tusi Paia i le Eperu 1:13-14, o agelu o agaga e auina mai le Atua e aoao ma fesoasoani i tagata. E iai taimi a fia asiasi le Atua I lana fanau, e na te auina atu ana agelu e asiasi iai latou. Mo se faataitaiga, i le Faamasino 13:1-25, ina ua finagalo le Atua e logo Manoa ma lana avā o le a fanau mai iai laua Samasoni, na ia auina atu se agelu. E faapena foi i le Luka 1:8-20, ina ua finagalo le Atua e logo Sakaria o le a maua sona suli, na ia auina atu foi se agelu o se ave feau. E te ono fesili, “e faapefea ona ou iloa se agelu ua sau ia te a'u?” E iai foi taimi, o le agelu e auina mai e le Atua o se tagata. Mo se faataitaiga, i le 2 Tupu 5:1-14, o le agelu na auina atu e le Atua ia Naamanu Ina ua oo i le taimi o se asiasiga mai le Atua o se auauna teine. O le teine na fai i lana avā e faapea, ‘ou te iloa le mea e maua ai e lo'u matai lona faamalologa'. E tele tala o tagata na faaaoga e le Atua e saunia nisi tagata mo le valaauina I o latou olaga. Ia auina vave atu e le Atua ia te oe nisi e fesoasoani Ina ia e ausia le faamoemoega o lou olaga, i le suafa o Iesu. Le au pele e, e tatau ona e alofa i so'o se tasi e te lua feiloai. Aua foi e te lē iloa poo le agelu o le a auina atu e le Atua o se tagata. Fai mai le Eperu 13:2, “Aua le galo le alofa i tagata ‘ese; auā o lea ‘ua talia ai e isi o agelu ma le lē iloa.” E te manatu pe ana agaleaga le avā a Naamanu i le auauna fafine, semanū e leiloa pe oti Naamanu o se lepela. E iai nisi tagata ua latou tutuli ese agelu na auina atu e le Atua ona o latou amioga lē lelei, ‘aua e te faapei o latou. O loo faamanatu mai e le aposetolo o Paulo I le Kalatia 6:10 “O lenei, ‘ia tatou agalelei, ‘ia fa‘atatau i mea e tutupu i lea aso ma lea aso, i tagata uma lava, ‘ae maise i le ‘āiga o le fa‘atuatua.”Le au pele e, e tatau ona e lelei i tagata uma, e aunoa ma le manatu i le atunuu e sau ai, lotu, tulaga i le tupe, tulaga i le nuu poo le matua, auā foi e te le leiloa poo ni agelu o loo auina mai ia te oe. O lou agalelei e ono tatalaina faitotoa o faamanuiaga faulai mo oe. Ou te tatalo e te faaalia lou agalelei i agelu a le Atua e auina atu ia te oe Ina ia e lē misia ai le asiasi mai o le Atua ia te oe. Ia e agalelei i tagata uma i le mafai e te mafai ai, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO SA 11 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Taimi a le Atua (God's Timing).Tauloto – Kenese 18:14''E i ai ‘ea se mea e faigatā i le ALI‘I? O ona pō ‘ua tu‘upoina ‘ou te toe fo‘i mai ai ‘iā te oe, i lelā tausaga, e maua mai ai e Sara, le tama tane.” Kenese 18:14 Faitauga - Tusi Paia: Genesis 21:1-2O ala o le Atua e lelei atoatoa, ma e aofia ai ma lana taimi (2 Samuelu 22:31). I le Kenese 12:1-3, na folafola e le Atua iā Aperaamo, “E manuia fo'i ia te oe, o aiga uma o le lalolagi.” O le taimi lea e le'i i ai se fanau a Aperaamo, ma i le luasefulu lima (25) tausaga mulimuliane, e leai lava se mea na tupu. Peita'i o le tasi aso, a'o nofonofo Aperaamo i luma o lona faleie, ae o'o mai ai lona taimi filifilia. I le Galuega 2:1 fai mai le Tusi Paia, “. . . . ina ua o'o atu fo'i i le aso Penetekoso. . . .“ E lē faatuai pe vave mai fo'i le Atua i se minute se tasi. E faataunuuina e le Atua I lana taimi sa'o. Le au Pele e, e I ai le taimi ua fuafuaina mo lau vavega. A o'o mai lea aso, atonu e lē iloa atu se tulaga ese pe faapitoa o tupu, peita'i e te lē misia lau vavega, e lē sopo loa ma oe. Atonu e fai a ou tiute masani i lea aso pei o Aperaamo, sa ia nofonofo i luma o lona faleie. Na o'o mai le taimi tofia o Mose a o i ai i tuafale o se toafa, o fai ona tiute leoleo mamoe (Esoto 3:1), ma na o'o mai le taimi o Peteru a o ia fa'atalitali i totonu o le afeafe aupitoaluga (Galuega 2). O Saulo o Tasesa na valaauina o ia a o malaga e fa'ao'o sauaga i tagata Kerisiano (Galuega 9).Na o'u maua se perofetaga i le 1961 faapea o le a o'u faimalaga i atunuu e mamao mai lo'u atunuu e lē aunoa. O le vaitaimi lea, a ta'u le malaga i atunuu i fafo, o se tulaga ese i totonu o lo'u nu'u, ma o le taimi lea e o'o i le Setete o Lagos e tu ai le malae vaalele fa'avāomālō ou te le'i o'o i ai. Peita'i ina ua o'o i le taimi e amata faataunuuina ai le perofetaga, na sili atu na i loo mea na ou mafaufau ina. E lē gata i lea, ina ua avea a'u ma ta'ita'i aoao o le RCCG, sa o'u tuua lo'u toalua ma la'u fanau i Ilorin ae o'u nofo i se fale e tasi le potu moe i Mushin ( o se pitonuu mativa i totonu o Lagos). Sa ou mana'o e aumai lo'u aiga matou te nonofo faatasi, peita'i e lē mafai ona e la'ititi le fale. Sa o'u alu i le Atua i le tatalo ma faamatala i ai lu'itau sa o ma feagai. Sa ou fai i le Atua e fesoasoani mai ia te a'u ia maua so'u fale lelei. O le tali a le Atua, sa fa'ateia ai a'u. Na Ia fetalai, “Atali'i ua o'u manatu e fausia se aai mo oe.” Sa o'u tatalo mo se fale lapoa e ofi ai lo'u aiga a o lenei ua talanoa mai le Atua i le aai. O le asō, o le aai o le Togiola, o le tali ma le faataunuuina lea o le perofetaga. O ne'i perofetaga ma le tele o isi, sa foliga e lē mafai ona taunuu, i le taimi muamua na o'u faalogo ai i ai, peita'i ua faataunuuina e le Atua i lo'u olaga I lana lava taimi.Le au pele e, afai na faia e le Atua ni folafolaga ia te oe, aua e te fa'avaivai pe afai e o'o mai i le taimi nei e lei taunuu. E lē pepelo le Atua; afai na Ia faia se folafolaga, e mautinoa na te faataunuuina (Numera 23:19). Faatali mo le taimi fuafuaina a le Atua. I le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO GAFUA 12 ME 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Mo lou lelei (For your good)Tauloto -Tusi Paia–Roma 8:28 “Ua tatou iloa fo‘i e galue le Atua i mea uma lava mo le lelei fa‘atasi ma i latou o ē ‘ua alolofa atu ‘iā te ia, o ē ‘ua vala‘auina i lona finagalo.”Faitauga – Tusi Paia – Salamo 112:1-10I le Ieremia 1:5, na fetalai le Atua ia Ieremia, “Na a‘u iloa oe a o le‘i faia oe e a‘u i le manava” . E lē se tulaga lei fuafuaina lou fanau mai I lenei lalolagi, o lona uiga e lē faafuaseia foi la fuafuaga mo lou olaga. Afai lava o oe o se atalii poo se afafine o le Atua, o mea uma e tutupu ia te oe, pe lelei pe leaga, e galulue mea uma mo lou lelei, e pei ona tatou iloa i le faitauga o le Tusi Paia o le asō. Afai e te manatu i mea uma ua faia e le Alii ina ia e latalata ia te ia, e te iloa ai e matuā lelei o ia. Talitonu mai, afai o loo e soifua pea I le asō, o lona uiga e lei maea le fuafuaga a le Atua mo lou olaga. Ae ete lei fanau mai, ua ia silafia mea uma e te ui ai ina ia faataunuuina le faamoemoega o lou olaga. O lona uiga, e malōlō lelei lou mafaufau aua o loo pulea e le Atua mea uma. O ona manatu ia te oe ia manuia, ‘ae lē o le malaia, e foa‘iina atu ‘iā te ‘outou le i‘uga e i ai le fa‘amoemoe (Ieremia 29:11). E lei leva ona ou auai i le Ekalesia Redeemed Christian Church of God, na faailoa mai e le Atua ia te a'u o loo ou faatinoina le faamoemoega o lo'u olaga. Na ia matua faailoa mai, e ui e maualuga lo'u aaoaoina, e tatau ona ou mulimuli i se taitai faaleagaga e lei alu i se aoga. E iai le taimi na fautuaina a'u e le tagata na valaaulia au i le lotu ia suia seisi lotu ou te alu iai. Ina ua maea ma le manuia se tasi o polokalame tele a le Ekalesia na ou taitaia, na ia faapea mai, ‘o lenā ua iloa atu le vaega e te galue ai, e mafai loa ona e faia ae ou faatupeina, ta te lē toe manaomia lea lotu'. Peitai na ou ataata ma teena lana taumafai mai. E iai tagata na matuā faafaigataina lo'u olaga ona na ou filifili ou te tumau ma nofo pea i le Ekalesia lea. E tele avanoa na tatau ona ou alu ese ai ma le lotu, peitai sa tumau le alofa mutimutivale o le Atua, ma ua ia faailoa mai o loo ia faatulagaina a'u ina ia galulue mea uma mo lo'u lelei. Le au pele e, e galulue mea uma mo lou lelei pe afai e te alofa I le Atua ma e tumau I lana fuafuaga. Peitai e le mafai ona e lē usitai ia te ia ma manatu o le a galulue mea uma mo lou lelei. E lē mafai ona e alu ese ma le nofoaga o loo faatonu oe e le Atua e te nofo ai, pe nofo foi i le nofoaga o loo faatonu oe e le Atua e te alu ese ai ma manatu e te fiafia ai i mea ua saunia e le Atua mo oe. Afai o loo e ola pea I le agasala, liliu i le Atua I le asō ma salamo. Tusa poo le a le faaletonu o taimi ua tuanai afai e te liliu ia te Ia, e faia e le Atua ia galulue mea uma mo lou lelei. E galulue mea uma mo le lelei o i latou e faamaopoopoina le faamoemoega o le Atua mo latou olaga, i le suafa o Iesu, Amene.
Edgard Maciel de Sá, Phill e Marcello Neves analisam a atuação contra o GV San José, a situação no grupo da Sul-Americana e o desafio contra o Atlético-MG no gramado sintético. DÁ O PLAY!
No episódio de hoje temos Bruno Contesini, engenheiro químico de formação, pesquisador em biocombustíveis pela USP, com passagem pela Petrobras Distribuidora e vasta experiência no mercado financeiro. Sócio-fundador da Neit Asset, hoje é diretor no Ipê Bank, Index Core Investments e presidente do Grupo Glannos. Possui certificação CGA da ANBIMA, MBA pelo Ibmec e formação em Inovação e Design Thinking pelo MIT. Atua também no campo social, com livro publicado em apoio ao GRAACC e liderança na Associação Glannos. Uma conversa impressionante sobre superação e capacidade de fazer acontecer. ....................................................................................................................................................................
No episódio de hoje temos Bruno Contesini, engenheiro químico de formação, pesquisador em biocombustíveis pela USP, com passagem pela Petrobras Distribuidora e vasta experiência no mercado financeiro. Sócio-fundador da Neit Asset, hoje é diretor no Ipê Bank, Index Core Investments e presidente do Grupo Glannos. Possui certificação CGA da ANBIMA, MBA pelo Ibmec e formação em Inovação e Design Thinking pelo MIT. Atua também no campo social, com livro publicado em apoio ao GRAACC e liderança na Associação Glannos. Uma conversa impressionante sobre superação e capacidade de fazer acontecer. ....................................................................................................................................................................