POPULARITY
Categories
The Republic of Ireland’s hopes of qualifying for the World Cup have been dashed after losing to one of the world’s worst teams, Armenia. Jerry spoke to Tom O’Shea, former grassroots director with the FAI.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOFI 11 SETEMA 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Mata faaleagaga 1(Spiritual eyes 1 ). Tauloto Tusi Paia – Eperu 11:27 “O le fa‘atuatua na tu‘uina ai e ia o Aikupito, ‘ua lē fefe i le ita o le tupu; auā na fa‘amalosi o ia pei o sē iloa atu i le lē o va‘aia.”Faitauga - Tusi Paia: 2 Tupu 2:1-15I aso e lua faatoa mavae atu nei, na ou talanoa atu i ituaiga e lua o mata e tolu o le tagata, mata o le tino ma mata o le mafaufau. O le asō, o le a ou talanoa atu i mata lona tolu, mata faaleagaga. O ou mata faaleagaga e avatu ai ia te oe le malosiaga e vaai ai i le itu o le agaga. Fai mai le 2 Tupu 2:9-10 “Ua uma ‘ona la sopo‘ia atu, ‘ona fai atu lea o Elia ‘iā Elisaia, “Fai mai ia pe se a se mea ‘ou te faia mo oe manū e le‘i ‘ave‘eseina a‘u ‘iā te oe.” ‘Ona fai mai ai lea o Elisaia, “‘Ia fa‘alua mai lou agaga ‘iā te a‘u.” ‘Ona fai atu ai lea o ia, “O le mea faigatā ‘ua e fai mai ai; ‘āfai ‘e te iloa mai a‘u pe a ‘ave‘eseina a‘u ‘iā te oe, ‘ona fa‘apea lea ‘iā te oe; ‘ae ‘āfai e leai, ‘ona lē fa‘apea lea.”I le fuaitau i luga, na ole atu Elisaia mo le faalua o le agaga sa ia Elia. Na tali mai Elia; ‘āfai ‘e te iloa mai a‘u pe a ‘ave‘eseina a‘u ‘iā te oe, ‘ona fa‘apea lea ‘iā te oe'. O le uiga o lana faamatalaga, ‘afai e mafai ona pupula ou mata faaleagaga e vaai atu i le itu i le agaga, e te maua le mea o loo e ole mai ai. Ina ua paū mai le afi mai le lagi, na iloa atu e Elisaia ona alaga lea, “Lo‘u tamā e, lo‘u tamā e, le kariota o Isaraelu ma ana ‘au e ti‘eti‘e i solofanua” (2 Tupu 2:12). E leiloa pe na faapea le Atua ‘ua pupula ou mata faaleagaga, avatu loa le mea o loo e ole mai ai'. A tatala ou mata faaleagaga, e tatala foi lou lumanai manuia. I le 2 Tupu 6:15-23, na siomia e le autau a Suria le fale o Elisaia ma na iloa atu e lana auauna, ona fefe ai lea. Na tamoe e logo Elisaia I le tulaga ua iai, ona tatalo lea o Elisaia i le Atua ia tatala ona mata faaleagaga. Ina ua uma na tatalo, na tatala e le Atua mata faaleagaga o le auauna, o ia sa fefe muamua ua liua i le lototele aua ua pupula ona mata faaleagaga. Fai mai le 2 Tupu 6:17, ‘‘Ona fa‘apupulaina lea e le ALI‘I o mata o le taule‘ale‘a, ‘ona iloa ai lea e ia, fa‘auta fo‘i, ‘ua tumu le mauga i solofanua ma kariota afi, ‘ua latou vagavagai ‘iā Elisaia.”A tatala e le Atua ou mata faaleagaga, e mafai ona e iloa atu I tua atu o mea e vaaia e mata o le tino ma o le a e malamalama atu i le mana o le Atua o loo puipui ia te oe. Afai na faaaoga muamua oe e le Atua, e avea lea ma tulaga e faamalosia lou faatuatua ma fesoasoani ia te oe e faia isi galuega tetele mo lona malo. A fia tupu lea tulaga,e tatau ona e fanaufouina ma ia sili atu ona fafagaina lou agaga i lo lou tino. E faia lea i le tatalo, suesue ma manatunatu i le Upu a le Atua, anapogi, tapuai ma lou loto atoa faapea le mafuta faifaipea ma isi kerisiano faatuatua. TataloTamā, faamolemole ia tatala ou mata faaleagaga ina ia ou iloa atili lau afio, i le suafa o Iesu, Amene.
This is the first of a very special series of podcast interviews, talking to key figures from the Fraser of Allander Institute across its 50 year history. To kick things off, current director Mairi Spowage speaks to the first director and co-founder of the FAI, David Simpson, , from his home in East Lothian.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LULU 10 SETEMA 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Mata o le mafaufau (Mental eyes). Tauloto Tusi Paia – Faataoto 15:14 “O le loto o lē ‘ua mafaufau, ‘ua sā‘ili lea i le poto; a o gutu o ē vālelea ‘ua ‘a‘ai i le valea.” Faitauga - Tusi Paia: Efeso 1:15-23E ese mai mata o le tino, ou te talitonu o so'o se tagata e iai mata o le mafaufau, lea e taua i le Tusi Paia o mata o le loto. I le Efeso 1:18, fai mai Paulo, “Ia fa‘apupulaina mata o ‘outou loto, ‘ina ‘ia ‘outou iloa le uiga o le fa‘amoemoe”. I nisi faaupuga, o loo ia faapea mai, ‘ou te tatalo ia tatala mata o lou loto'. O mata o lou loto e matua taua. E tusa ai ma le Teuteronome 1:13, o le iloa, o se tasi lea o tapulaa manaomia i so'o se taitai. O lea, o le avea ma taitai lelei, e tatau ona e maua le iloa ma pupula lelei mata o lou loto. O le mafuaaga lea na ole atu ai Solomona i le Atua mo le loto matala e taitaia ona tagata. (1 Tupu 3:9). O le tulaga lea o mata i le loto, e manino lelei ai le eseesega o tagata ua aoaoina lelei, feololo le aoaoina ma i latou e lē aoaoina. Sa ou galue o se faiaoga i se aoga tulaga lua a tama i se vaega i Sauté i Sasae i Nigeria, ao lei amata lau aoga mo se faailoga. I na aso, e 40 vasega e faia i le vaiaso, ma sa faatulaga mai ou te faia vasega e 36 i le vaiaso. Sa ma galulue faatasi ma se faiaoga na iu mai se Iunivesite e na o le 23 vasega na te faia i le vaiaso peitai e tomumu lava ma faapea mai, ua matua tele naua ana galuega o loo faia. O lo'u totogi e 15 pauni i le masina ao ia e 60 pauni i le masina. Sa faateia a'u I lana faaseā aua o lona totogi e faafaina lo'u totogi, e ui e laiti atu le aofai o vasega o loo ia faia. E iai se aso na ou fesili ai ia te ia, ‘Aisea e te faaseā ai? E laiti atu le aofai o vasega o loo e faia'. Na tali mai e faapea: ‘e lē o totogiina au mo le galuega o loo ou faia i le taimi nei, o loo totogi au mo galuega na ou faia e faaaoga ai le mafaufau i aso ua tuanai'. O lo'u iloa ma le malamalama e lē mafai ona faatusaina a'u ia te ia aua foi e na o le tusipasi mai aoga tulagalua lo'u faailoga, ao ia, o le faailoga mai le Iunivesite, ma o le mafuaaga lea e eseese ai ma totogi, ona e fua i le maualuga o le iloa. Afai e te fia manuia, e tatau ona matala ou mata o le loto. E tatau ona e aoaoina ma faataitai i mea fou ina ia siitia tulaga e ausia. Fai mai se tasi o tamaloa mauoa, o le tele o mea e te iloa o le tele foi lea o tupe e te maua. Ae fai mai seisi tagata, o tagata faitau tusi o tagata taitai ia. O i latou e avea ma tagata e siitia mea silisili, e latou te faatauaina le aoaoina pea i lo mea faafiafia, ma è saili ia aoaoina pea. O le aso e te filifili ai ua le toe iai se mea e toe aoaoina ai oe, e amata ai loa ona leaga ma puaoa ou mata o le loto. Le au pele e, o le siitia o vaega e aoaoina ai oe, o le siitia foi lena ona maua e ou mata o le loto le malamalama. O lea, fai sau filifiliga ina ia aua lava nei taofia le aoaoina pea o lou tagata, i le suafa o Iesu, Amene.
In questo episodio di livello intermedio, esploriamo i referendum più importanti della storia della Repubblica Italiana: il referendum istituzionale del 1946 che scelse la Repubblica, i referendum su divorzio e aborto degli anni '70–'80, e i recenti casi di mancato raggiungimento del quorum. Scopriremo come questi momenti di democrazia diretta abbiano plasmato l'Italia moderna e cosa rivelino sulla mentalità degli italiani.Trascrizione con glossario (gratis)Altri link e risorse utili:Fonetica Italiana Semplice, il mio corso di pronuncia italianaScarica l'ebook: "Come raggiungere il livello avanzato in italiano"Il mio ebook gratuito, "50 modi di dire per parlare come un italiano"Fai una lezione di italiano su Italki e ricevi 10 $ in creditiIl mio canale YouTubeDai un'occhiata al merchandiseInstagramFacebook
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO SA 7 SETEMA 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Mai le leai o se faamoemoe I le ta'utinoga (From Hopeless To Testimony). Tauloto – Luka 1:37 “Auā e leai lava se mea e tasi e lē mafaia e le Atua.” Faitauga - Tusi Paia: Esekielu 37:1-10 I le tele o tausaga ua mavae, sa fai ai sa matou sauniga o le Agaga Paia I le malae taalo I Surulele I Lagos. A o faia le sauniga, na fetalai le Alii o loo i ai se tasi i le faapotopotoga e na o le tasi lona fatuga'o (tulou) ona na fai lona taotoga ma aveese ai le isi. Na toe fetalai le Alii, o le fatuga'o o loo totoe e lē o I se tulaga lelei, ma o le a ia avatu i lea uso ni fatuga'o fou se lua. Ana faapea ou te lē iloa le siufofoga o le Atua, e lē ta'ita'i mafai ona o'u ta'u I le potopotoga le feau mai le Atua. Na iloa e se alii sa i le sauniga ua fetalai le Atua faatatau ia te ia auā o ia lea na fai lona taotoga ma o loo i ai le faaletonu. I le taeao o le Aso Toonai ina ua uma le polokalame, na alu sa'o lenei alii I le falemai sa fai ai le taotoga sa aveese ai lona fatuga'o ma fai i le fomai e siaki ia. Na faapea mai le fomai tipitipi, “Ou te manatua le mea na tupu ia te oe; o le aso lea na fai ai lou taotoga, o mea uma na sesē. O le taotoga sa tatau ona lē atoa se itula e fai ai, ae na alu ai le valu itula.” Ina ua siaki e foma'i le uso lea, na o latou maua ai fatuga'o fou e lua. Afai e pa'i mai le Atua, o ia o le Atua e maua ai le faamoemoe i se faafitauli, o le a suia le tulaga mai le leai o se faamoemoe i le ta'utinoga. E aumai e le Atua le manumalō e sui ai le leai o se faamoemoe. Fa'ata'ita'iga, o le Kenese 18:9-14 ina ua fetalai le Atua ia Aperaamo o le a fanau mai e Sara se tama tane pe a mavae le iva masina. Sa ata'ata Sara aua sa ia manatu ua leai sona faamoemoe. Peita'i o le Atua e ona le malosi uma lava na mafai lava ona fetalai mai, “auā ua e ata'ata, ou te faalēaogāina ai la'u upu,” e le'i suia lona finagalo. Na ia fetalai, “e mafai lava ona e ata'ata i le tele e te mana'o ai, ae o le a fanau mai lau Isaako.” Le au pele e, afai ua e manatu o le faafitauli o lua feagai ua leai se fofō, o le tala lelei lenei mo oe i le asō, i le suafa e sili i suafa uma lava, o le a fanau mai lau Isaako. E leai se mea e lē mafaia e le Atua. Fai mai Ieremia 32:27; “Faauta o a'u lava o le Alii, o le Atua o tagata uma; pe faigata ea ia te a'u se mea e tasi?” I le Esekielu 37:1-10; Fai mai le Tusi Paia, o le Atua Mata'utia na Ia toe faaola ivi mamago. Ua lē na o ni tino oti i latou, a'o ivi ua matuā mamago lava. Peita'i na fetalai mai le Alii le Atua e ala i lana auauna ma toe ola ai ivi mamago. Le au pele e, o le Atua na liua ivi mamago ia toe ola, e mafaia fo'i ona faaleleia lou tulaga faaletonu. Atonu ua tusi esea oe e tagata peitai e leai se mea e tasi e lē mafaia e le Atua (Luka 1:37). I le suafa o Iesu, Amene.
Labhraímid le Daragh Ó Conchúir faoi Jim Gavin ag rith don Uachtaránacht agus cás Eileen Gleeson i gcoinne an FAI.
The Football Assocation of Ireland has been hit with explosive allegations from former Republic of Ireland manager Eileen Gleeson, as revealed by the Sunday Independent. Gleeson has launched a landmark legal case, accusing the FAI of discriminating against her due to her gender, including paying her significantly less than her male counterparts. Host: Fionnán Sheahan Guest: Mark Tighe You can read Mark's exclusive Sunday Independent piece here: https://www.independent.ie/irish-news/fai-faces-explosive-allegations-in-discrimination-case-by-former-womens-team-boss-eileen-gleeson/a1544087917.html See omnystudio.com/listener for privacy information.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOFI 4 SETEMA 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Amuia e fiaaai (Blessed are the hungry) Tauloto – Luka 6:21 “Amu‘ia ‘outou e fia ‘a‘ai nei; auā e mā‘o‘ona ‘outou. ‘Amu‘ia ‘outou e tagi nei; auā e featani ‘outou.” Faitauga - Tusi Paia: Galuega 8:27-39 Fai mai le Salamo 63:1 “Le Atua e, o lo‘u Atua lava oe; ‘ou te ala sā‘ili ‘iā te oe; ‘ua fia inu lo‘u agaga ‘iā te oe, ‘ua ‘ou matuā naunau atu ‘iā te oe i le nu‘u naumati, e lailoa ai, e leai ni vai.”O le fuaitau o loo taua i luga na tusia e Tavita ao iai i le vao I Iuta. O le vao e mafai ona faamatalaina e lē lava meaai ma vaiinu e iai, ma è ui na fiaai ma fiainu Tavita, sa sili atu lona naunau i se mea e sili atu i le meaai ma le vai, o le mamalu o le Atua. Leitioa a faaigoa e le Atua Tavita o le tagata e tutusa ma lona loto (Galuega 13:22). I le faitauga o le Tusi Paia o le aso, ua tatou faitau ai i le eunuka mai le Ekalesia i Aitiope na malaga mai I ni maila se tele i Ierusalema e tapuai i le Atua. Peitai sa tele ni ana fesili ao ia toe foi atu i lona atunuu. Ao ia malaga ma ui atu i magaala pefua o Gaza, na fesootai atu se agelu ia Filipo ia tu i le auala o loo ui atu ai eunuka. Ao tu Filipo i tafatafa ala, na oo atu seisi faaaliga mai ia Agaga Paia ia soso atu i le kariota a le tamaloa. Na matua manatu le Atua i le eunuka, ma na ia galueaina mea uma, o le agelu, o se tagata ma lona Agaga, e momoli atu le tali na ia ole mai ai (Galuega 8:26-40). O le mea lea e tupu, pe a silasila mai le Atua i le fiaai moni i le olaga o se tagata. E na te lē tuua se tagata fiaai e alu e aunoa ma lona fafagaina o ia, ma e na te foai atu mea lelei mo i latou (Luka 1:53). “Amu‘ia ē fia ‘a‘ai ma fia inu i le amiotonu; auā e mā‘o‘ona i latou.” Mataio 5:6 E fagaina e le Atua oe e fua i lou fiaai mo ia. Fai mai le Salamo 42:7, ‘…. fevala‘aua‘i lea moana ma lea moana'. Afai e te fia oo atu i le loloto ma le Atua, o lou fiaai e tosina mai ai punaoa e te manaomia e te oo atu ai i le loloto. O se tagata fiaai ma fia inu, o se tagata ua matua naunau i se meaai ma se meainu. E faapena foi ona manatu le Atua iai tatou ia fiaaai ma fiafeinu mo lona mana ma le viiga. E finagalo e tatou te sailiili ma mulimuli ia te ia ma saili ia mafuta vavalalata ma ia. Na tuuina mai e Iesu le faataoto i le Mataio 13:44-46, o le malo o le Atua e pei o se tagata na ia maua le oa i se fanua, ona ia faatau lea o mea uma sa ia te ia ina ia mafai ona ia faatauina le fanua lea ina ia maua le oa. E pei lava o le tamaloa i le faataoto, e finagalo le Atua ia e fiaai mo ia ona ia faatumulia lea o oe ma atagia ia te oe lona viiga i le lalolagi. O e fiaai moni ea mo le Atua? i le suafa o Iesu, Amene
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LULU 3 SETEMA 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Aveese le paie (Banish laziness ) Tauloto – Faataoto 10:4 “E mativa lē ‘ua galue ma le lima vaivai; a o ē lima malosi e mau‘oa i latou.” Faitauga - Tusi Paia: Faataoto 6:6-11 E tauia e le Atua i latou o ē matua saili ia te ia (Eperu 11:6); e na te lē tauia i latou e paie. Afai e te fia manuia, e tatau ona e filigā.O ma'ua ma se tasi o au uo na faaolaina i le vaitau, o fai ma tulaga masani i le au kerisiano le faia o tautinoga. I lea taimi, o le aoaoga taatele lenei, ‘e pau lau mea e faia o le tautino faafia le mea e te manao ai, ona maua lea'. O la'u uo, sa matua filiga i le faia o nei tautinoga lelei. A ala mai i le taeao ua faia lana tautinoga ma faapea, ‘ou te maua se taavale fou, i le suafa o Iesu'. E lima tausaga mulimuli ane, e lei maua lava sana taavale. E iai se aso na ia fesili mai ai ia te au, ‘o le a lau mealilo? Sa ou filiga e faia tautinoga ae leai se taui'. Na ou tali atu ia te ia, ‘e te ala mai i le 10 i le taeao, ae ua 5 itula talu ona ou faigaluega. E te lē galue ae na o Le faia o tautinoga. E faamalie atu, peitai e faaauau pea ona e savali solo mo se taimi umi pe afai e te lē faia se suiga'.E iai isi tagata ua fai ma fiafiaga le faalogologo i tautalaga a tagata e faamalosiau mai. E muamua ona resitara i fonotaga faapenei, peitai a oo i le taimi e faatino ai, e te fui e sue i latou. E le mafai e ni tautinoga ma aoaoga e lē faatinoina ona suia se tagata paie i se tagata faaeaina i le ola galue. O se tagata e lē faalogo ini tautalaga faamalosiau ma faia ni tautinoga, e iu pea o ia i le manuia pe afai na te iloa galue ma le filiga.E ui ua 80 ou tausaga, o loo ou galue malosi pea i le galuega a le Atua. Ao momoe le toatele, o loo ou savalivali solo i le po ma tatalo. Ou te lē lauga ini mataupu papau: a e faalogo I au lauga, e te iloa ai, ou te sii mau mai le tele o fuaitau o le Tusi Paia. O mea nei e lē mafai ona maua tau i le malolo ma leai o se mea e faia. O le manuia i le olaga nei e lē tei a ua tupu, o le fanau mai o se purinisese poo se perenise, e lē faapea o le a manuia loa lea tagata i le ola nei. Tusa poo lea a le tele o le tamaoaiga e maua e se tagata mai lona aiga, afai e paiē ma musu e faia le galuega e faatupu ai le tamaoaiga, e iu lea tagata i le faamaumau o mea uma ma amata ona tigaina. Fai mai le Faataoto 18:9 o le tagata paiē fo‘i i lana galuega, la te uso ma lē na te fa‘amaumau mea. Le au pele e, o le paie e na te faamaumauina avanoa matagofie. E lē saunia ai foi lou tagata e faaaoga lelei avanoa e te maua. Aua e te tuua se avanoa i le paie, ia tafiesea mai so'o se vaega o lou olaga. O le paie e lē saunia ai lou tagata mo avanoa e te maua ma e faamaumau ai avanoa matagofie, i le suafa o Iesu, Amene.
Link per iscriversi alla puntata in diretta: qui --- Dopo il trasloco tecnico del servizio di hosting, Spotify mi ha offerto una grande opportunità: registrare una puntata del podcast live con pubblico. Ho colto l'occasione al balzo, il 25 settembre 2025, nella loro sede italiana, che si trova, in zona Porta Nuova a Milano, registreremo la seconda puntata di “Chi vuol esser Belisario”, ma questa volta a partecipare potrai essere tu! Per partecipare iscriviti al link qui. Fai in fretta! Ci sono solo 58 posti. https://storiadiitalia-livecasaspotify.splashthat.com/ Appuntamento in via Joe Colombo, 4, tra i grattacieli di Porta Nuova! --- Due giorni dopo, il 27 settembre, sarò a Gubbio, per presentare il mio libro! Appuntamento alle 11:00, in occasione del "Festival del Medioevo"! --- Infine: ultimissimi giorni per iscriversi al viaggio "Venetia-et-Histria". abbiamo due posti disponibili. Se interessa, scrivi a info@italiastoria.com Learn more about your ad choices. Visit megaphone.fm/adchoices
Chapter 6 closes with an important question about being able to stand; which Chapter 7 can help provide some answers for.
Chapter 6 closes with an important question about being able to stand; which Chapter 7 can help provide some answers for.
Chapter 6 closes with an important question about being able to stand; which Chapter 7 can help provide some answers for.
Chapter 6 closes with an important question about being able to stand; which Chapter 7 can help provide some answers for.
Chapter 6 closes with an important question about being able to stand; which Chapter 7 can help provide some answers for.
Chapter 6 closes with an important question about being able to stand; which Chapter 7 can help provide some answers for.
Chapter 6 closes with an important question about being able to stand; which Chapter 7 can help provide some answers for.
Chapter 6 closes with an important question about being able to stand; which Chapter 7 can help provide some answers for.
Chapter 6 closes with an important question about being able to stand; which Chapter 7 can help provide some answers for.
Chapter 6 closes with an important question about being able to stand; which Chapter 7 can help provide some answers for.
This week on the pod, Breifne Earley and Aaron Clarke dive into a packed week for women's football at home and abroad: European Adventure ContinuesAthlone Town secure their place in the UEFA Women's Europa Cup, drawing Scottish giants Glasgow City in the next round. Can the Town make history? Wexford Win All-Island CupWexford FC capture their first silverware since the merger, holding their nerve in a penalty shootout win over Bohemians after a crazy game in Ferrycarrig Park. Classic game of two halves, wild weather, and drama to the last kick. LOI Women's Premier Division Highlights:Treaty United 2–1 Galway UnitedBella Flocchini stuns with a rocket before Madison McGuane slotted home the decisive penalty in a huge derby win.Shelbourne 8–0 Sligo RoversWelcome to the league Holly Murphy Harcourt! A debut goal-of-the-month contender seals an emphatic Reds win.Cork City 1–1 DLR WavesCork will rue missed chances in a game they could have won multiple times.Peamount United 1–0 Shamrock RoversEllen Dolan delivers derby delight with a sensational long-range strike to take the bragging rights in West Dublin. FAI & Eileen Gleeson SagaWe also dissect the ongoing fallout between the FAI and former WNT manager Eileen Gleeson, as headlines continue to swirl. Listen now on FinalWhistle.ie or your favourite podcast app!
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO SA 31 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Vivii atu i le Atua (Praise the Lord ) Tauloto – Salamo 150:6 “Ia vivi‘i atu i le ALI‘I o mea uma lava e mānava. ‘Ia ‘outou vivi‘i atu i le ALI‘I.” Faitauga - Tusi Paia: Salamo 107:1-9 I le 2 Samuelu 6:14, o loo tusia i le Tusi Paia na siva Tavita i le Atua ma lona malosi atoa. E alofa tele le Atua ia Tavita ma sa iai le Alii ma Tavita I taimi uma aua e vivii o ia i le Atua I taimi uma. O soo se taimi e ulufia ai e temoni Saulo ae tā e Tavita le kitara, e afio mai le mamalu o le Atua I le potu ona sosola ese ai lea o temoni (1 Samuelu 16:23). Fai mai le Salamo 22:3 e afio mai le Atua pe a fai viiga a Isaraelu. Afai e te vivii i le Atua I taimi uma, e lē mafai e temoni ona omai i ou autafa aua a oo mai le malamalama, e alu ese le pogisa (Ioane 1:5). Le au pele e, e tatau ona e faamasani i le vivii i le Atua i aso uma. I afioga a le Atua e te maua ai mafuaaga e tele e tatau ai ona e vivii ia te ia. I le Kenese 17:1, e faaigoa e le Atua o ia o Ieova El Shaddai, o le Atua e ona le malosi uma lava' , o le Atua e iai le lava ma totoe. I le Kenese 18:9-14 ma le Ieremia 32:27, o loo faailoa mai ai, o ia o le Atua o tagata uma ma e leai se mea e na te lē mafaia. I le Esoto 15:26, ua ia faailoa mai o ia o le ‘Alii e faamalolo ia te oe' aua o ia o le fomai sili. I le Salamo 24:7-10, na faailoa mai o ia i ni suafa se lua, o le Tupu Mamalu ma le Alii o ‘au. I le Salamo 23:1, ua faailoa mai o ia o Ieova Rohi, o le leoleo mamoe lelei e foai mai mea uma e te manaomia. I le Kenese 16:13, o ia o Ieova Roi, o le Atua e faaali mai, o le Atua e silafia mea uma, o loo sisila alofa mai. E manatu alofa mai o ia ia te oe ma e na te silafia lou igoa (Esoto 33:17). I le Ieremia 32:17-19, o ia o El Gibhor, o le Atua Malosi e na te laveai mai. I le Esoto 17:15, e faaigoa o ia o Ieova Nissi, o le Alii o lo'u tagavai ia, o le tagavai malosi mo le faasaolotoga. I le Isaia 1:24, o ia o Ieova Sapaota, o le Alii o ‘au, e na te tauina taua e tatou te iloa atu ma taua e lē iloa e mata, e tau mo tatou ma tuuina mai le manumalo i ou fili ma ē ita mai. E tusa ma le Esekielu 48:35, o ia o Ieova Shammah, o le Atua e iai o ia I mea uma. E iai o ia I soo se taimi e te manaomia ai o ia, e lē moe pe tulemoe o ia (Salamo 121:4). O ia o le Alefa ma le Omeka o lou ola (Faaaliga 21:6); o Lana Upu e muamua ma o ia foi e mulimuli (Isaia 44:6). Ua na o ia le Atua ((Salamo 86:10); e lelei o ia (Salamo 73:1), e faamaoni lava (Failauga 3:23), o le Atua malosi e ia te ia mea uma (Kenese 17:1), e lē suia o ia (Malaki 3:6). O le Atua o lou fesoasoani (Ioane 14:16), o le faaola( 2 Samuelu 22:2), o le fesoasoani (Salamo 54:4), o le faiaoga (Ioane 14:26), o le malosi ma le pese (Esoto 15:2). O ia o le fesoasoani sili I taimi o puapuaga (Salamo 46:1). E fa‘a‘atoa e ia ‘iā te ‘outou mea uma e matitiva ai, e tusa ma le faula‘i o lona vi‘iga (Filipi 4:19) ma fa‘asilisili lava i mea tou te ole atu ai ma mafaufau i ai (Efeso 3:20). E na te faaola ma leoleo ia te outou seia oo i le iuga (Iuta 1:24). Le au pele e, o loo iai le manava ia te oe, e iai le mafuaaga tatau e te vivii ai i le Atua, i le suafa o Iesu, Amene.
Matt and Allie are back to discuss this month's clinical corner article. Matt starts with his question for students regarding whether or not prehab is effective for patients with FAI (Femoroacetabular Impingement Syndrome) having a hip arthroscopy. Allie interjects to have Matt further explain these terms and what the symptoms look like for this syndrome. Getting into the article- a panel of multidisciplinary experts reviewed the evidence on prehab, who eventually came to consensus of 8 recommendations to include in a patients' prehabilitation. Hear what each recommendation is, how it applies to patients that have FAI, and how PTs can customize treatments for these patients. Hear more on how anxiety and expectation play a huge part in whether or not patients buy-in to prehab. Read more here: https://www.jospt.org/doi/10.2519/josptopen.2025.0166Did you know that you don't need a doctor's prescription to receive physical therapy? The laws of Direct Access allow you to receive physical therapy without a referral and still use your insurance benefits! Learn more on how Direct Access can help YOU! Our website: https://www.oxfordphysicaltherapy.com/
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOONAI 30 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: E mafai ona faaaoga oe e le Atua (God can use you ) Tauloto – Mareko 9:23 “Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te ia, “‘Ai se mea ‘e te mafaia. Auā e mafaia mea uma lava i lē fa‘atuatua.” Faitauga - Tusi Paia: Mareko 16:17-18 Sa soona sauā Paulo I Kerisiano ma Ia tuuina nisi o I latou I le falepuipui (Galuega 8:3). Na vaai Paulo ia te ia lava ua sili musa I e agasala (1 Timoteo 1:15). Peita'i na suia o ia e le Atua ma amata fa'aaogā o ia e faia vavega sili (Galuega 19:11-12). Afai na fa'aaogā e le Atua Paulo, e mafai fo'i ona Ia fa'aaogā oe. Fai mai Galuega 5:14-16 ua aumai e tagata I e mama'i ma faataooto i auala i Ierusalema ma le faamoemoe tau lava ina ia lafoia le ata o Peteru i nisi o i latou pe a ui ane ai ona malōlō ai lea o i latou. O Peteru lava lea e tasi na faafitia fa'atolu Iesu, peita'i na toe fa'afo'isia o ia e le Atua ma amata fa'aaogā ia te ia. Afai e mafaia e le Atua ona fa'aaogā Peteru, e mafai fo'i Ona Ia fa'aaogāina oe. Sa faia sa matou sauniga o le Agaga Paia i le Aai o le Togiola ae maua atu se telefoni a se tinā, ua fanau lana tama, ma ua maliliu uma ma si ana masaga. Na tali lea fafine, “aua ne'i lotea i latou, faamolemole faatali mai ia te a'u.” Sa tamoe le tinā i le falemai ma talosaga e fia vaai i le masaga, na faaali ifo i le tinā tino maliu o le masaga. Sa avatu e le tinā se fagu suauu ma se solosolo sa tatalo ai i luga le au uso a'o fai le sauniga, ma faasinasina le suauu i le gutu o le tasi o le masaga (ua maliu) ma faapea, “Fo'i mai iinei, o ai na fai atu ia te oe e mafai ona e oti?” I ni nai minute ae tale le pepe ma toe ola mai. Na fa'aauau e le tina i le isi pepe ma na faapea fo'i ona toe ola le isi pepe o le masaga. Ina ua maea, na feei ma vavaō uma le falemai atoa. O le taimi lea ua toso atu agai i le fale maliu le tino maliu o lana tama teine, le tinā o le masaga. Sa ia taofi le au toso, tului sina suauu i le fofoga o lana tama maliu, tu'u le solosolo i ona luga ma fai i ai, “o ai e te manatu o le a tausia lau fanau? Aua e te fa'ama'imaua lo'u taimi; fo'i mai!” O le taimi lava lea na toe ola ai ma nofo mai i luga lana tama. Na fa'aaogā e le Atua lenei tinā e toe fa'atutū ai tagata e toatolu mai le tuugamau i le aso e tasi. Le au pele e, e mafai fo'i ona fa'aaogā oe e le Atua e fai vavega. O le tatou tusi faitau o le asō, o loo fai mai e mulimuli atu fo'i nei faailoga i e fa'atuatua; e tutuli e i latou temoni, e tautalatala i gagana fou, fa'ae'e lima i luga o e mama'i ma faamalōlō i latou i le suafa o Iesu. Afai o oe o se soo o Iesu Keriso, o oe o le tagata sili ona fetaui e faaaoga e le Atua e faia faailoga ma vavega. Ia e talitonu i lona malosi ia te oe ma o le a Ia faia mea tetele ma le ofoofogia e ala ia te oe i le suafa mamana o Iesu.Tatalo Tamā, ou te faatuatua ia te oe, ma ou te tuuina atu lo'u tagata mo lau galuega, i le suafa o Iesu, Amene.
On Wednesday's Football Daily, Phillip Egan brings you the latest from the latest mess at the FAI plus Celtic get dumped out of the Champions League.Brendan Rodgers asks what sort of direction Celtic want to go in.Rangers aim for to make a comeback as do Robbie Keane's Ferencvaros.And Vinny Perth on a huge night for Irish football on Thursday.Become a member and subscribe at offtheball.com/join
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOFI 28 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Fofo e faavavau(Everlasting solution ) Tauloto – Luka 1: 37 'Auā e leai lava se mea e tasi e lē mafaia e le Atua.' Faitauga - Tusi Paia: Galuega 3:1-11. E iai lava vaega e faapea tagata oni faafitauli ua tausagā. O faafitauli nei ua umi tele ona iai ua foliga mai ua leai se fofo. Ou te fia faailoa atu ia te oe Lē e matua atu i le tagata pito matua. O ia o le Fofō e faavavau' o soo se faafitauli ua umi tele ona iai, aua foi sa iai o ia mai le amataga ae lei tulai mai ni faafitauli. O loo taua i le faitauga o le Tusi Paia o Le asō se tamaloa na fanau mai o pipili, ua e iloa o se faafitauli ua umi ona iai ae leai seisi na mafai ona fofoina. Ao o atu Peteru ma Ioane i le malumalu, na ole atu lenei pipili iai laua mo se tupe. Na faapea atu iai Peteru, ‘ e lē o ia tei maua se auro poo se ario, ae ou te tuuina atu le mea o loo ia te au'. Ona ia faapea atu lea, ‘ i le suafa o Iesu Keriso o Nasareta, tu i luga ma savali'. Na faafuasei ona vaaia, le tamaloa e lei savali i le olaga atoa, ua amata ona savali, osooso ma vivii i le Atua. Fai mai le Tusi Paia ina ua ia ulufale atu i le malumalu, na tilotilo iai tagata ma le ofo aua foi o loo latou iloa na fanau mai e pipili, ae leai ma seisi o i latou na manatu e iai se fofo o lona faafitauli. I le Mareko 5:2-19, ua tatou faitau i se tamaloa e faaletonu le mafaufau e nofo i le fanuatanu. Ua umi se taimi o faaletonu lona mafaufau, sa iloa o ia e tagata uma, e foliga mai o se faafitauli e leai se fofo. Ona ia fetaiai lea ma Iesu Keriso, ma è tasi lava le Upu na faia e Iesu, ona faasaolotoina lea. Ina ua vaaia e tagata o lea nuu atoa le tamaloa sa faaletonu le mafaufau, ua nofo lelei, lelei ona lavalava ma ua tonu lona mafaufau, ona latou fefefe ai lea. Na afio mai le ‘Fofo e faavavau' ma ua ia aumaia se fofō vave i le faaletonu o le mafaufau ua leva tele. E faapena foi i le Ioane 5:1-9, o le tamaloa pipili mo le 38 tausaga. O lenei tamaloa sa iai lona nofoaga tumau i tafatafa o le vaieli i Petesa ma o soo se taimi na sau ai le agelu e gaepu le vai, e na te misia lava lona avanoa e malolo ai. Peitai ina ua fetaiai lona faafitauli tumau i le ‘Fofo e faavavau', na vave ona aveesea. Le au pele e, afai o e fetaiai ma ni faafitauli ua umi se taimi e leai se fofo, ua na o Iesu e te manaomia. O ia o le ‘Fofo Faavavau' I soo se faafitauli ua leva tele, ma è finagalo o ia e faamuta uma soo se faafitauli o loo feagai ma oe, pe a maea ona lafoai moni lou ola ia te ia. TataloLe Alii e, Iesu, faamolemole asiasi mai ia te au i le asō ma faamuta lenei faafitauli tumau i lou olaga, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOONAI 23 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: O Se Atua Tele Nauā (A Very Big God)Tauloto -Tusi Paia–Salamo 147:5 “E silisili lava lo tatou Ali‘i, e tele lona malosi; e lē ma fa‘amatalaina lona poto.”Faitauga – Tusi Paia –Isaia 40:18-28I le Isaia 66:1; na fetalai le Atua, “O Le Lagi o lo'u nofoalii lea, ma o le Lalolagi o le mea e tu ai o'u vae lea.” Fai mai fo'i Teuterenome 33,27; o ona aao e faavavau. O lo tatou Atua o se Atua tele nauā, peita'i na te mafaia ona faaitiitia ia lava, ia mafai ai ona afio i lou loto. Fai mai 1 Ioane 4;4; e sili atu le o ia te oe nai loo le o i le lalolagi. O le Atua e tele, e lē ma fa'amatalaina ma e mafai ona Ia fo'ia soose faafitauli e ala i sana fetalaiga. A Ia fetalai i se upu ia te oe, o le a suia lou olaga e lē toe tutusa. E leai se tagata, faafitauli poo se tulaga tutupu e tutusa ma le mata'utia o le Atua Silisiliese. I le tausaga 1987 sa tupu ai se tulaga uiga ese i se tasi o faifeau o le ekalesia. Sa galue o ia i le gaosiina o fasimoli ma o le tasi Aso Toonai, ona e le faigaluega i Aso Sa, sa manatu ai e tapena uma ana galuega mo le Aso Gafua ina ua manava uma tagata faigaluega ma o i o latou aiga. A'o ia tuufaatasia ni vailaau na pau o ia i lalo ma masaa atu ai se apa o i ai vailaau oona i luga o ona foliga. Na faataio le uso i le matuitui o le tiga o ona foliga ma ona mata ua mu i le vailaau peita'i e leai ma se tasi na latalata ifo sei maua ai se fesoasoani. Mulimuli ane, na ui ane se tasi i talaane o le falegaosi oloa lenei ma iloa ifo le faitoto'a o matala, na ulufale i totonu ma iloa ai le uso o taatia i luga o le eleele o loo oi i le tiga. Na ave faanatinati lenei alii i le falema, ma ina ua uma ona vaai o ia e le fomai ma togafiti ona foliga, na fai i ai le fomai ua leaga ona mata ma ua po lana vaai. Na faapea mai le faifeau, “Oi, o le vaaiga lena a le fomai, ave a'u i le Aai o le Togiola se'i o'u faalogo i le lipoti a Iesu.” Ina ua o latou aumai le uso ia te a'u, na lūlūina moni lava lo'u faatuatua ina ua o'u vaai i foliga o le uso. Peita'i o loo tatou auauna i se Atua tele e lē suia lona finagalo i mea e manatu ai le tagata; e mafaia mea uma e le Atua (Mataio 19:26). Sa amata ona o'u tatalo, “Tamā e leai se mea e te lē mafaia ona fai. Faamalolō i mata o lou atalii. Avatu ia te ia ni mata fou.” O le asō, o le tagata na fai mai fomai e le toe pupula, e le gata o loo pupula pea, a o loo faitau lana Tusi Paia e aunoa ma se vaaiga faitau tusi. Le au pele e, poo le a se faaletonu matuiā o ni tulaga e ono o'o i ai lou soifua, aua le atuatuvale. Faailoa i le tatou Atua e silisili le malosi auā na te mafaia ona fo'ia uma faaletonu. Ou te tatalo ia faaali atu e le Atua lava Ia lona tele ma lona malosi ma feliuaina faaletonu e ono tutupu i lou olaga ma suia i le lelei i le suafa o Iesu. Amene.
This is the third and final part from our John Giles Night Of Celebration, a very special tribute held before a select audience at Dublin's Sugar Club. In part one, John told Nathan Murphy and Eoin Sheahan about his own beginnings in the game - you can hear that part here. The second part saw John joined by his former Leeds United teammates Eddie Gray and Joe Jordan, and that part is available here.Here in part 3, former Republic of Ireland manager Brian Kerr, and the ghost-writer of John's autobiography - Declan Lynch - help to contextualise John's significance in Irish life. And we also have tributes from across football, led by the President, Michael D Higgins. We'll also hear from Liam Brady, the Chief Executive of the FAI, former Ireland boss Stephen Kenny, our erstwhile colleague Kevin Kilbane, John's nephew John Stiles and Dr. Alan Byrne.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO FARAILE 22 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: O itu e lua o le tupe siliva (Two sides of a coin)Tauloto -Tusi Paia–Salamo 119:105 “O lau afioga o le sulu lea i o‘u vae, ma le malamalama i lo‘u ala.”Faitauga – Tusi Paia –Filipi 2:12-13E tele tulaga i le olaga e lua itu e matua eseese lava, e pei lava o itu e lua o le tupe siliva. Mo se faataitaiga, e iai le la ma le masina, o le alii ma le tamaitai. E lua foi itu o le Atua. Fai mai le 1 Ioane 4:8 o Ia o le alofa, peitai e fai mai foi le Eperu 12:29, o Ia o le afi maamaai. O le Atua e ofoofogia, e tele mea e faamaonia ai lea tulaga. O ia o le tamai mamoe ma o ia foi o le leona. A e talanoa mai i le tamai mamoe, e vave ona e mafaufau i se tamai mamoe itiiti e te fia tago atu e opo mai, ae a e talanoa mai i se leona, o se manu e lē taalo pe latalata iai se tagata. O loo faapea mai foi le Tusi Paia, o le Atua o le la ma o se talitā (Salamo 84:11). O le lā e matua vevela e tamomoe ese tagata mai ai, peitai o le talitā e puipui i tagata ina ia latou saogalemu. E tatou te iloa foi le Atua o le Alefa ma le Omeka (Faaaliga 1:8). O ia o le amataga ma le gataaga, o le muamua ma le mulimuli (Faaaliga 22:13). Ao ia amataina nisi mea, o loo ia faaiuina isi mea. O ia o Lē mafai ona faamanuia i se aiga i se pepe fou ma tulai faamaoni i tafatafa o se tagata faatuatua ae to loa lana manava. O le Atua lava e tasi e alofa mutimutivale (Salamo 103:8) e faapena foi ona matautia (Teuteronome 7:21). O lo tatou Atua e faigata ma e lē gafatia e tatou mafaufau ona malamalama ai. O le lua mafutaga ma le Atua, e lua foi itu, o le itu a le Atua ma lau itu. A'o e talia le faaolataga i le fefe ma le gatete, e galue ia te oe ia e loto i mea e finagalo malie iai o ia ( Filipi 2:13). Afai e te faapea mai ona o loo ia galue ia te oe, e mafai ona e faia pea le agasala, ma manatu e faatele pea lona alofa tunoa, e na te taofia ma teena lea itu (Roma 6:1-2). Ioe, e finagalo o ia ia lua mafuta ma ia i lou fale tele i le lagi (Ioane 14:2-3), peitai a lē faia lau vaega e maua ai le faletele, e te iu i seoli. Ou te ioe na auina mai e Iesu le alofa tunoa (Ioane 1:17): peitai i le fuaitau e tasi, o loo faapea mai na ia aumaia le Upu moni. A e teena le Upu moni, e faamama ma taitaia oe e ola paia (Ioane 17:17), o Lona uiga e te lē fiafia i lona alofa tunoa. Le au pele e, o le itu o le Atua o loo e vaaia ma tofo iai, e fua i mea e te faia ma mea e te lē faia. Savali I lana Upu moni ma usitai i ana poloaiga, ona e ola ma soifua lea i le faulai o lona agalelei ma le alofa mutimutivale i lou olaga, i le suafa o Iesu, Amene.
On this episode of the Faith Film Fan Podcast, we tee off with director Frank Sanza and producer David Parks to talk about their brand-new golf drama, The Short Game. From the first spark of an idea more than a decade ago to overcoming budget hurdles, SAG strikes, and the challenges of shooting on a live golf course, Frank and David share the behind-the-scenes story of bringing this inspiring independent film to theaters.The Short Game opens in theaters nationwide August 29! Watch the trailer, find tickets, and learn more at FaithFilmFan.com.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LULU 20 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: E mafai ona sili atu lou faatumuina 3 (You can be filled with more 3)Tauloto -Tusi Paia–Salamo 42:7 “O lo‘o fevala‘aua‘i lea moana ma lea moana i le vāgana mai o ou afu. ‘Ua fela‘aa‘i mai i luga ‘iā te a‘u o ou galu ma ou peau uma lava.”Faitauga – Tusi Paia –Galuega 4:31-33O le a faamaea atu i le asō lenei aoaoga faasolo i le talanoaina lea o le malosi o le ea i totonu o se mea. O le malosi o le ea i totonu o pau e fua i le mamafa na te tauaveina. Mo se faataitaiga, o le malosi o le ea i pau o le uila vilivae mai i le taavale. E faatumu uma nei pau i le ea , peitai e sili atu le ea e tuuina atu i pau o le taavale i lo le uila vilivae . Aua foi e sili atu le mamafa e mafai ona tauave e le taavale i lo le uila. O pau o le vaalele e sili laitiiti atu lava i pau o loli tetele, peitai o le malosi o le ea i totonu e eseese. Aua foi e mamafa atu le vaalele, a oo o le a tulaueleele, e tatau ona gafatia e pau le mamafa o le tino o le vaalele. A faaitiitia le malosi o le ea o pau o le vaalele ia faapei o le loli lapoa, e pa le vaalele pe a oo ina tulaueleele. O le tele o mea e te fia ausia mo le Atua e fua iai le tele o le faauuga e te sailia ma maua. Ou te le o talanoa atu i ni tulaga tofi, ae o le aafiaga lautele o mea e te fia faia mo le Atua. O mea e naunau iai se tagata faatuatua e ausia e le fua i ni tulaga tofi. O nisi taitai i le lotu, e lē mafai ona latou faasaolotoina ni tamai taulaga mai lima o le tiapolo, ae o nisi tagata faatuatua e leai ni tofi, e mafai ona latou feliuaina se atunuu atoa mo le Atua. A oo loa I le ausia o mea tetele ma le matautia mo le malo o le Atua, o le vaega pito taua, o le telē o le faauuga o loo tauave e lea tagata faatuatua. E le mafai e le Atua ona faia ni vavega matautia pe faasaolotoina se nuu ma se atunuu mai malosiaga o le pogisa e faaaogaina ai ni tagata faatuatua e maualalo faauuga latou te tauaveina. Fai mai le Ioane 14:12 “E moni, e moni, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, o lē talitonu mai ‘iā te a‘u, e faia lava e ia o galuega ‘ou te faia; e fai fo‘i e ia mea e sili i ia mea, auā ‘ou te alu i lo‘u Tamā.”Afai e te fia faia mea sili e pei ona fetalai ai Iesu, e tatau ona e faatumuina i le faauuga i lona tulaga maualuga. O le tele o mea e te naunau e faia i le malò o le Atua, e fua iai le maualuga o le faauuga e te saili e faatumu ai oe. Le au pele e, saili ia faatumuina oe i le faauuga, e te taitaia faaolaolaga tetele i le mea o loo e galue ai, lou nuu, lou malo ma le lalolagi atoa, e pei o Iesu, o lē na feafioae e faia galuega lelei i le faauuga. Fai mai le Galuega 10:38 “o Iesu o le Nasareta, o lē na fa‘au‘uina e le Atua i le Agaga Pa‘ia ma le mana, o ia sa femaliua‘i ma agalelei ma fa‘amālōlō atu i ē na fa‘ato‘ilaloina uma lava e le tiapolo; auā sa ‘iā te ia le Atua.”Ou te tatalo e faatumuina oe e le Atua I Lona faauuga, ia faaopoopoina pea ina ia talai le Talalelei ma taitaia mai tagata o le lalolagi i lona malo, i le suafa o Iesu. Saili ia faatumuina oe ia maualuga i le faauuga, ina ia e faia mea matautia i le malo o le Atua, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LUA 19 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: E mafai ona sili atu lou faatumuina 2(You can be filled with more 2)Tauloto -Tusi Paia–2 Tupu 4:6 “Ua tūtūmu ipu, ‘ona fai atu lea o ia i lana tama, “‘Ia toe ‘aumai se isi ipu ‘iā te a‘u;” ‘ona fai mai ai lea o ia ‘iā te ia, “E leai se toe ipu.” ‘Ona utu ai lea o le suāu‘u.”Faitauga – Tusi Paia –2 Tupu 4:1-6O le asō, o le a faaauau atu le tatou talanoaga i le faatumuina i le faauuga i vaega eseese. O le mea moni a faapea o malosi atoatoa lou ma'a faaleagaga i le asō, e lē faapea o le a lē mafai ona faatumuina atili. O le tulaga moni, e leai se tapulaa e iloa ai ua tumu atoatoa lou ma'a faaleagaga. Fai mai le 1 Korinito 12:31, ‘Ia ‘outou naunau i mea alofa e sili'. Ia e matuā naunau pe a oo i le fia faatumuina i le faauuga. A e faitau i le 2 Tupu 1:9-12, ina ua valaau Elia e paū le afi mai le lagi e susunuina ai vaegaau e lua a'o o mai e saisai atu o ia, e te iloa ai sa faatumuina o ia i le faauuga. Peitai e oo atu i le taimi i le 2 Tupu 2:9-15, na fai atu Elisaia ia Elia, ‘ou te manao i le tulaga e sili atu ia te oe, lau afioga'. Sa matuā faatumulia Elia i le faauuga e mafai ona ia valaau ona paū mai lea o le afi mai le lagi i soo se taimi e manao ai, sa ia mafai foi ona tapunia le lagi ona leai lea o se timu e paū mo le sili atu ma le tolu tausaga, ae na manao Elisaia ia faaluaina le agaga lea, ma sa ia mauaina. E mafai foi ona e maua le faauuga e sili atu i ou taitai faaleagaga. Le au pele e, e mafai ona faatumuina oe i le faauuga e siitia pea. Fai mai le Kolose 2:9 o le tumu o le uiga Atua o loo ia Iesu. Sa faatumuina Iesu i le Agaga Paia, peitai sa ia vavaeeseina o ia ina ia faaopoopo pea le faauuga (Mataio 14:23). O soo se taimi e na te faia ai se vavega faapitoa, e aluese i se nofoaga tuufua e tatalo e toe faatumuina. O Lē na te tauaveina le tumu atoatoa o le uiga Atua o le Tolutasi Paia, sa vavaeeseina o ia ia faaopoopoina pea le faauuga. O le tasi o mafuaaga autu e toatele ai faifeau a le Atua e siitia ona toe pauū lea, ona o le taimi lava e oo atu i se tulaga maualuga, ua le toe naunau e faaopoopo le faatumuina o le faauuga. Ua le toe suesue i le Tusi Paia e pei ona iai muamua, ua faaitiitia le taimi tatalo ona ua matua tele galuega fai. O soo se tagata taalo, e na te iloa lelei e tatau ona galue malosi ina ia avea ma siamupini. Peitai, o le tumau ai ma siamupini, e tatau ona galue malosi atu. O le mea lilo lea i le tuputupu ae faifaipea i le Atua. Afai lava e te fiainu pea ia faaopoopoina, e sasaa pea e le Atua ia te oe. Ina ua faatonu e Elisaia le fafine i le faitauga o le Tusi Paia o le asō e faanoi mai ni ipu lē susua, na liligi pea le suauu ao iai pea ipu lē susua. O le tele ona e usitai i le Atua, o le tele foi lena ona ia sasaa Lana faauuga ia te oe ma avea oe ma mea ofoofogia i le lalolagi. TataloTamā, faamolemole faatumu a'u ia faaopoopo pea lou faauuga i aso uma, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO SA 17 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Ia faatumu I taimi uma 7 (Always refill 7)Tauloto -Tusi Paia–Ioane 6:55 “auā o lo‘u tino o le mea e ‘ai moni lea, o lo‘u toto fo‘i o le mea e inu moni lea.”Faitauga – Tusi Paia –1 Korinito 11:26-34I le faaiuga o lenei a'oa'oga faasolo, ou te mana'o ia e silafia e mafai fo'i ona toe faatumuina oe fa'aleagaga e ala i le Faamanatuga Paia. Na fetalai Iesu i le tusi o Ioane 6:48-51; “Afai e te ai i lo'u tino ua e ai i le areto o le ola.” I se isi fa'aupuga, na Ia fetalai, “O le areto o le ola o lo'u tino.” A e ai i le tino o Keriso ua e ai i se tino e tumu i le mana ma le faauuga a Agaga Paia; ua e avatu uma lea faauuga i totonu ia te oe. Afai e te talia le Faamanatuga Paia ma le tatau, e mautinoa o le a faatumulia lou malosi fa'aleagaga. Ina ua pa'i le fafine sa ia te ia le punatoto I le ofu o Iesu, na fetalai Iesu ua alu ese atu le mana na ia te Ia, (Mareko 5;25-34). A e ai i le areto, ua e talisua i mea mamana aua o le mana o le faailoga o le tino o Keriso. O le uaina o le Faamanatuga Paia, o le faailoga o le toto Paia o Iesu, o loo i ai le soifua atoatoa o Iesu (Levitiko 17:11). Fai mai le tusi o Kolose 2:9, “Auā o loo mau i totonu ia te Ia le tumu uma lava o le uiga Atua ua i lona tino.” O lea la, o le tuuina o lona soifua i totonu ia te oe e ala i le inuina o le uaina o le Faamanatuga Paia o le tuuina atu lea o le tumu uma lava o le uiga Atua i totonu ia te oe lava, pe a e inu i le uaina ma le tatau. I le matou nuu o Yorubaland anamua, afai e aami i taulasea e fofō tagata mamai tigaina ma ua toe a feoti, e masani ona fai taulasea i aiga o gasegase tigaina nei e avatu ni lavalava, ma se ata poo se faatusa o le tagata ma'i e fai ma ona sui. Ona fa'aofu lea e taulasea o le ata poo le faatusa i ofu o le tagata ma'i ma ave tu'u i le ogatotonu o le nu'u i le leva o le po. Afai e savali ane se isi ma vaai i le faatusa, o le a ola le ma'i ae oti le tagata na vaai i le faatusa. O le a faapea mai tagata matutua o le ola o le tagata na sau i fafo i le po e vaai i le mea sa lē tatau ona vaai i ai, ua fai lea ma sui i le ola o le uso na ma'i tigaina. O se taumafaiga lea a le tiapolo e fa'ata'ita'i polokalame faavae mautu, o le suitulaga, a le Atua. Le au pele e, a e talisua ma le tatau i le Faamanatuga Paia, o le a aveesea ou vaivaiga ma e maua le malosi o Keriso. E te maua lona soifua ma suia ai ou faaletonu uma i lona mana e leai se tapula'a, e lē gata. Talisua I le tino o Iesu ma inu i lona toto e lē aunoa; o le a Ia toe faatumu lau utu fa'aleagaga ma avatu ia te oe le malosi ma le mana e faataunuu ai lona finagalo ma lona faamoemoe mo lou soifua. I le suafa o Iesu, Amene.
There is plenty of sporting action this weekend, with the Premier League season kicking off, round 3 of the FAI cup, and golf's big hitters taking to Maryland to battle it out, all to look forward to this weekend. Colm Boohig, Broadcaster with Off the Ball previews it all.
Stevo is joined by Vinny Perth and Johnny Dunleavy for this week's League of Ireland Pod to discuss Sligo's red cards, Shelbourne's European loss at Tolka Park, Rovers' game this evening, and the upcoming FAI fixtures. The League of Ireland Pod on Off The Ball with Rockshore 0.0
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOFI 14 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye) Manatu Autu: Ia faatumu I taimi uma 4 (Always refill 4) Tauloto – Kolose 3:16 “Ia nofo le afioga a Keriso i totonu ‘iā te ‘outou ‘iā tele lava, a o ‘outou a‘oa‘o ma apoapoa‘i le tasi i le tasi i le poto uma lava, a o ‘outou pepese fo‘i i salāmo ma pese, ma siva fa‘aleagaga ma le fa‘afetai i le Atua i o ‘outou loto.” Faitauga - Tusi Paia: Iosua 1:6-9 I aso e tolu ua mavae atu, sa ou talanoa atu i le taua o le toe faatumu i le faauuga. O le asō ma nai aso o sosoo atu nei, o le a ou talanoa atu I auala e mafai ai e le au faatuatua ona toe faatumuina. O soo se atalii poo se afafine o le Atua,e tatau ona e faamautinoaina o loo e naunau ma filiga i mea e finagalo iai le Atua, e le tatau ona faaitiitia. O le Upu a le Atua o se auupega malosi e toe faatumu ai lou ma'a faaleagaga, ma o le mafuaaga lea e tatau ai ona tele lou taimi e faaalu e suesue, tauloto ma mafaufau i ana afioga i aso uma. O nei aso, o le tele o kerisiano ua le toe taulotoina fuaitau o le Tusi Paia ona ua faigofie ona maua i luga o le telefoni. A sue e se tagata se fuaitau o le Tusi Paia, e mafai ona sue i luga o le google poo isi auala. E na o se vaega lava o le fuaitau e sue ae faaali mai loa le fuaitau atoa. E ui ina lelei vaega faatekonolosi ua faigofie ai, ia e manatunatu i fuaitau o le Tusi Paia ma tauloto, aua e saunia ai oe e faasagatau atu i soo se mea o taumafai mai ai le tiapolo ia te oe. I le Mataio 4:1-11, na manumalo Iesu i faaosoosoga a le tiapolo i le sii mau mai i afioga paia a le Atua. E lei iai ni auala e sue ai ni fuaitau i lena taimi, ma e na te lei manaomia, na ia silafia le Upu a le Atua i lona loto aua sa taulotoina ma sa manatunatu iai. O lo'u tama faaleagaga e lei aoaoina i se aoga, peitai e tele fuaitau o le Tusi Paia e na te taulotoina ma teu i lona loto. Afai e mafai ona ia taulotoina afioga mai le Tusi Paia, e te mafaia foi. I le Ioane 6:63, na fetalai Iesu o ana upu o le agaga ia ma le ola. O lona uiga, o le tele o ana Upu e te avea ma teuina, o le tele foi lena ona faatumu oe i le agaga. Auā o lo‘o ola le afioga a le Atua, o lo‘o matuā galue fo‘i, o lo‘o sili fo‘i lona ma‘ai i pelu uma e fa‘atau ma‘ai itū, (Eperu 4:12). A'o e faatumu lou tagata i lana Upu, e na te faaali atu ni mea, o mafutaga ma isi tagata, ma nofoaga e vave ona uma ai lou ma'a faaleagaga ma tuia lou faatuatua. O se tasi o auala e te iloa ai poo faatumu moni oe i le Upu a le Atua o le suesue lelei lea o lau talanoa. Fai mai le Mataio 12:34, o le tele o mea i le loto e tautala mai ai le gutu. A faatumu lou loto i le Upu a le Atua, e tumu foi lou gutu I lana upu. O le tele ona e suesue i le Upu a le Atua, o le tele foi lena ona e faapei o ia (2 Korinito 3:18). Le au pele e, ia e faamasani ma lou loto atoa e suesue, tauloto ma manatunatu i le upu a le Atua ona e malosi lelei lea i le agaga i taimi uma. Ou te tatalo ia aua lava nei faaitiitia lou naunau ma lou filiga I mea tau le Atua , I le suafa o Iesu. E faafia ona e suesue, tauloto ma manatunatu i le Upu a le Atua? i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LULU 13 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Ia faatumu I taimi uma 3 (Always refill 3)Tauloto -Tusi Paia–Kalatia 5:16 “Ou te fai atu, ‘ia ‘outou sāvavali i la le Agaga, ‘ona lē faia lea e ‘outou o le tu‘inanau o le tino.”Faitauga – Tusi Paia –Kalatia 5:13-25O le a toe faaauau atu i le asō la tatou mataupu i le talanoaina lea o leisi mafuaaga taua e tatau ai ona toe faatumu le faauuga. E iai nisi taimi, o le mafuaaga e manaomia ai lou toe faatumu e lē faapea ua e lelava pe ua faaitiitia le faauuga i le maea ai o galuega faaleagaga tetele, ae ua maualuga atu le pule a le tino i lo le agaga mo sina taimi. I le taimi lea, e te ono faia se mea e lamatia ai tagata, e pei o Elisaia i le 2 Tupu 2:23-24. O lona uiga afai ua aoaoina lelei oe e le Atua, e ono lē faaaogaina le faauuga mo lena vaitau ina ia aloese mai se faafitauli e te ono salamo ai mulimuli. I le 2 Tupu 3:11-16, e iai tupu na o mai e vaai Elisaia, ona toatamai lea o Elisaia i se tasi o i latou. Mulimuli ane ua manaomia ona ia faia se perofetaga, ua ia valaau i se tasi e tā le laaupese ina ia faatumuina o ia. E lei leva ae faapea mai le tagata o le Atua ‘ o loo fetalai mai le Alii'. Ua ou maitauina, o soo se taimi e malosi atu ai le tino i lō le agaga, e manaomia le tuumuli atu i se nofoaga e fai ai viiga. I lena siomaga, ao afio ane le Alii i ou luga, e na te toe faatumu ia te oe. O leisi auala e ono siitia ai le tino i lo le agaga i le tele o faifeau o le manatu ua sili ona lelei . E ui na lapatai atu Iesu o le a ia faafiti ia te ia, na manatu mautinoa Peteru I lona malosi, ma ua lē tatalo mo le malosi faaleagaga ina ia aua ai nei tupu, na ia fai atu ia Iesu e le mafai ona ia faia se mea faapea, peitai na iu ina ia faafiti (Mataio 26:69-75). O soo se taimi e te manatu maualuga ai i lou poto ma le mafai ma faapea na e ausia mea uma i le galue malosi, o loo saunia oe e le tiapolo ia e paū , ma e tatau ona e alu atu i se nofoaga tuufua e toe Iloilo laasaga ua faia. Fai mai le Faataoto 16:18 “E muamua le fa‘amaualuga i le malaia; e muamua fo‘i le loto fa‘asiasia i le pa‘ū.”Le au pele e, a alu ae i luga lou tino e sili i lou agaga, tamoe i le Atua ma ole atu mo lona alofa mutimutivale, ma è na te toe faafoisia oe. Ina ua toetu Iesu, na ia maliu atu i le nofoaga sa faigaluega muamua ai Peteru e faatumu ia te ia. Na ia saunia se meaai mo Peteru, fafaga ia te ia ma toe valaauina o ia I le galuega (Ioane 21:1-7). A alu ae i luga lou tino i lō lou agaga, alu atu i se nofoaga ese e mafuta ma le Atua e toe maua ma faatumuina i le faauuga ina ia e manumalo i vaivaiga o le tino ma faataunuuina le finagalo o le Atua mo lou olaga, i le suafa o Iesu, Amene.
In questo episodio di livello intermedio, esploriamo la ricca fauna italiana attraverso quattro specie endemiche dell'Appennino: il lupo appenninico, l'orso marsicano, il camoscio appenninico e l'ululone appenninico. Scopriamo le loro caratteristiche uniche, i loro habitat e le sfide di conservazione che affrontano.Trascrizione con glossario (gratis)Altri link e risorse utili:Fonetica Italiana Semplice, il mio corso di pronuncia italianaScarica l'ebook: "Come raggiungere il livello avanzato in italiano"Il mio ebook gratuito, "50 modi di dire per parlare come un italiano"Fai una lezione di italiano su Italki e ricevi 10 $ in creditiIl mio canale YouTubeDai un'occhiata al merchandiseInstagramFacebook
Free articles & resources:Is Pots Genetic? Understanding the Root CausesWhat Is Postural Tachycardia Syndrome (POTS)Understanding POTS Syndrome in ChildrenIn this episode, Dr. Tony Ebel tackles the question: Is POTS genetic? While families are often told POTS runs in families, Dr. Tony reveals the real culprit is nervous system dysfunction involving the vagus nerve and autonomic system dysregulation. He explains how modern stressors create The Perfect Storm for POTS development, why traditional medicine misses the physical component, and how Neurologically-Focused Chiropractic Care addresses the root cause to restore natural healing.Key Topics & Timestamps([00:01:00]) - POTS Symptoms & Debunking the Genetic Myth([00:02:00]) - Modern Stressors & Why Girls Are More Affected([00:04:00]) - The Vagus Nerve: Your Body's Brake Pedal([00:05:00]) - The Missing Physical Component([00:07:00]) - Neurological Solution & Natural Recovery-- Follow us on Socials: Instagram: @pxdocs Facebook: Dr. Tony Ebel & The PX Docs Network Youtube: The PX Docs For more information, visit PXDocs.com to read informative articles about the power of Neurologically-Focused Chiropractic Care. Find a PX Doc Office near me: PX DOCS DirectoryTo watch Dr. Tony's 30 min Perfect Storm Webinar: Click HereSubscribe, share, and stay tuned for more incredible episodes unpacking the power of Nervous System focused care for children!
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO TOONAI 9 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Aloese mai Tutulu (Avoid Leakages).Tauloto -Tusi Paia–Pese a Solomona 2:15 “Inā ‘outou pupu‘e ia mā tatou o alope, o alope iti, o ē fa‘amaumau i vine auā ‘ua fua o tatou vine.”Faitauga – Tusi Paia –Faamasino 16:1-21I nai aso ua tuana'i atu, sa ou talanoa ai faatatau I le tumu taumasuasua i le Agaga Paia. Afai e mafai ona faatumulia se tagata o lona uiga e i ai fo'i le avanoa e matūtū ai. O le talanoaga faatatau i le mafai ona matua'i leai se mea ua o'u manatua ai e mafai ona tupu se tutulu. E tele auala e fa'amātūtū ai se tanevai; o le tasi, o le sasa'a ese uma o vai o loo i totonu, i le taimi e tasi, ma le isi o le tui fa'apu o le tanevai ma amata sinasina ai le vai seia o'o ina uma lelei le vai ma matutu le tanevai. O le tele o taimi a manao satani e fa'asagatau i se kerisiano o loo tumu i le Agaga Paia, e lē faia lana osofaiga i le taimi e tasi. E malamalama lelei le tiapolo i le malosiaga o le faauuga; o lea la a manao e osofa'i kerisiano, e vaavaai i ni auala e faigofie ai ona leiloa le faauuga mai lea uso. E su'esu'e mo ni avanoa laiti mā'ale'ale i o latou olaga e mafai ona ia fa'aaogā ia toulu ese taitasitasi ai le faauuga seia o'o lava ina matutu i latou, osofa'i loa. O kerisiano e taaalo i le agasala o le a muamua latou iloa ua faasolo faaitiitia le faauuga i ona luga ma afai e le salamo, o le a iu ina oti (Roma 6:23). Atonu e mafai ona galue pea se kerisiano i meaalofa a Agaga Paia, peita'i afai o ola ma aafia i le olaga agasala lilo, o le a amata alu ese le faauuga. O le faafitauli o le sinasina o le vai mai se tanevai poo se kalone, e masani ona faatoa iloa ina ua itiiti lava se vai e totoe ua lē toe i ai se mea e aoga ai, poo le matua'i matutu lava ua leai se mea o totoe; o le taimi lea ua siliga se togafiti e mafai ona toe fai, ua tuai. Ina ua fai mai Samasoni, “Ou te alu atu e pei ona mua'i fai,” (Faamasino 16:20), na te le'i iloa ua alu ese le faauuga ia te ia. E masani ona iloa ifo ua leai se faauuga ina ua mālō le tiapolo, ma ua na o le alofa tunoa faapitoa o le Atua e toe laveaiina ai le uso. Fai mai se vaega o le Roma 13:11-12 .., ‘ua o‘o i le itū po ē ala ai ē na momoe; …o lea ‘ia tatou fa‘ate‘a ‘ese ai galuega o le pogisā, a ‘ia tatou ‘o‘ofu i ‘ofu tau o le malamalama.”Le au pele e, afai o loo e taalo i le agasala, o le taimi lenei e te ala ai i luga. O i latou o taaalo i le agasala o loo agai i le fa'afanoga. Atonu e leai se isi o iloa au mea o loo fai i le mea lilo, a o loo silafia e le Atua, ma e mautinoa o loo iloa fo'i e le tiapolo. O loo talanoa Solomona faatatau i alope iti o e fa'amaumau I vine i le upu tauloto o le asō. Afai o loo e faia pea le agasala faalilolilo, faamolemole fai sau fuafuaga i le taimi nei a'o le'i fa'aleagaina oe e le agasala. O agasala faalilolilo e amata tutulu ese ai le faauuga seia oo ina faaumatia le tagata faatuatua, I le suafa o Iesu, Amene.
On Thursday's Football Daily, Phil Egan brings you all the latest as Shels record an historic night in Europe, Pats take on Besiktas, and Ole Gunnar Solskjaer speaks of the biggest job in Irish sport.Joey O'Brien knows that the Shels job isn't done yet.Stephen Kenny knows that Mason Melia needs to get to the next level.OGS spoke to the FAI about the Ireland job.Stephen Bradley is wary of Ballkani.And is Carlos Baleba on his way to Manchester United?Become a member and subscribe at offtheball.com/join
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO FARAILE 8 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Taumasuasua i le Agaga Paia 2 (Overflowing with the Holy Spirit 2)Tauloto -Tusi Paia–Ioane 7:38 “O sē fa‘atuatua ‘iā te a‘u, e fa‘apei ‘ona fai mai o le Tusi, ‘E tafe mai o vaitafe mai totonu ‘iā te ia, o le vai ola lava.'Faitauga – Tusi Paia –Ioane 7:37-39Fai mai le Salamo 23:5 “‘E te laulau mai mea i le la‘o‘ai ma a‘u, i luma o ē ita mai ‘iā te a‘u; ‘ua e fa‘au‘uina lo‘u ulu i le suāu‘u; ‘ua taumasuasua la‘u ipu.”O loo talanoa mai Tavita e faatatau i le taumasuasua o Agaga Paia i le fuaitau lea. O le taumasuasua ia Agaga Paia ma le faauuga, o le finagalo lea o le Atua mo lana fanau. I le faitauga mai le Tusi Paia o le asō, na fetalai ai Iesu o i latou e fia feinu ia o mai ia te ia e feinu. Na fetalai ‘E tafe mai o vaitafe mai totonu ‘iā te ia, o le vai ola lava', o le matuai tele lea taumasuasua o Agaga Paia. O Peteru, ua taumasuasua i le Agaga Paia, e oo i lona ataata lafoai na malolo ai tagata mamai (Galuega 5:14-16). Na matua taumasuasua foi Elisaia i le faauuga na tafe pea e ui ua maliu ma sa faatūina tagata maliliu (2 Tupu 13:20-21). E leai se pa puipui o le tele o Agaga Paia e mafai ona e tauaveina aua e finagalo le Atua ia e faatumuina, ia taumasuasua. I le 2011, na faia se tautinoga a se fafine i Dublin. Fai mai na ia faalogo e iai fafine pa na fananau ina ua maea ona nonofo i nofoa na ou nofo ai. Ma o lea sa ia auai atu i se tasi o matou sauniga peitai na lē mafai ona ia maua se nofoa na ou nofo ai ona ua vave ona aveese. Na faanoanoa peitai na ia maua se manatu lelei, ‘sa tu o ia i le pulelaa e lauga, e tatau ona iai se faauuga i luga o lenei pulelaa'. O lea na alu ai faapipii lona manava i le pulelaa. Na to i le masina lea, ma na ia fanauina se masaga told. Na tafe taumasuasua atu Agaga Paia ma ia te au ma ua malosi lona mana i le pulelaa e oo i tagata pā ua uluola.Le au pele e, e mafai ona tafe taumasuasua Agaga Paia e tauala ia te oe. E mafai ona matua faatumulia oe e Agaga Paia e oo i mea e te pai iai e latou te tauaveina Agaga Paia. Peitai e faatoa tupu, pe afai e te onā pe a faatumu oe e Agaga Paia. Tusa poo le a lou tumu ia Agaga Paia , e tatau ona e naunau ia faaopooopoina. E tatau ona e taumafai ia fai ma masani lou mafuta i lona manalu, ua oo i le tulaga e te lē tilotilo i se taimi. Ou te tatalo ao e mafuta atu i le mamalu o le Atua, e na te faatumu ia te oe ia taumasuasua i le Agaga Paia ma lona mana. Tatalo, Tamā, faamolemole faatumu au seia ou taumasuasua i lou Agaga Paia. Ia faataga le vaiola e tafe mai i lo'u loto, i le suafa o Iesu, Amene.
While Silicon Valley builds advanced AI models and Beijing integrates them into state power, Washington faces an uncomfortable reality: America's innovation machine might not be enough to win the AI race on its own. The problem isn't our technology—it's our government's ability to deploy it.The White House recently released “America's AI Action Plan,” which aims to change this dynamic, calling for everything from "Manhattan Project-style" coordination to federal AI sandboxes. But with the Trump Administration now moving to implement these initiatives, the question becomes: can American democracy move fast enough to compete with authoritarian efficiency? And should it?Charles Clancy, Chief Technology Officer of MITRE, knows the challenges well. His organization serves as a bridge between government needs and technical solutions, and he's seen firsthand how regulatory fragmentation, procurement bottlenecks, and institutional silos turn America's AI advantages into operational disadvantages. His team also finds that Chinese open-weight models outperform American ones on key benchmarks—a potential warning sign as the U.S. and China compete to proliferate their technology across the globe.Clancy argues the solution is not for the U.S. to become China, but rather to take a uniquely American approach—establish federal frontier labs, moonshot challenges, and market incentives that harness private innovation for public missions. He and FAI's Josh Levine join Evan to explore whether democratic institutions can compete with authoritarian efficiency without sacrificing democratic values. View Mitre's proposals for the White House's plan here, and more of Charle's research here.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LULU 6 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Alofa taumasuasua (Overflowing mercy)Tauloto -Tusi Paia–Efeso 2:4-5 “A o le Atua, ‘ua i ai le faula‘i o le alofa, ‘ona o lona lava alofa tele, na ia alofa mai ai ‘iā i tatou, a o oti lava i tatou i amio leaga, ‘ua na fa‘aola mai ‘iā i tatou fa‘atasi ma Keriso; (o le alofa tunoa ‘ua fa‘aolaina ai ‘outou.)”Faitauga – Tusi Paia –Mareko 1:40-45E tele uiga o le Atua o loo faailoa i le Tusi Paia ma o se tasi o ia uiga o le Alofa mutimutivale. Fai mai le upu tauloto mai le Tusi Paia o le asō e faulai lona alofa, o lona uiga e tele lona alofa e lava mo tagata uma, ma e lē uma. Fai mai foi le Tusi Paia i le Salamo 62:12 “Le ALI‘I e, o lo‘o ‘iā te oe fo‘i le alofa;.”Fai mai le fuaitau o loo taua i luga, o loo i le Atua le alofa. Afai o loo I se tagata e alofa ia te oe se mea, e te malolo lelei ma le mautinoa, e mafai ona ia avatu ia te oe I soo se taimi e te manao ai iai. O lona uiga, afai o loo e iai i le Atua, e te fiafia pea i lona alofa. I le faitauga o le Tusi Paia o le asō, o loo faamatala ai le tala I le lepela na sau ia Iesu ma faapea mai, ‘Āfai ‘ua e finagalo i ai, ‘e te mafaia ‘ona fa‘amamā ‘iā te a‘u.'. I nisi faaupuga o loo ia faapea mai, ‘ou te iloa e te alofa ae ou te lē iloa pe oo mai ia te a'u lou alofa. Afai e te alofa mai ia te a'u, e mafai ona ou faamamāina'. E lei ita Iesu ia te ia, ae na aapa ma pa'i atu ia te ia. I aso nā, e matua faasā ona pa'i se tagata i se lepela, peitai a iai le alofa mo se tagata, e gausia aga ua masani ai tagata. Na faasa'oina foi e Iesu le manatu sese o le lepela. Na ia faapea atu, ‘ou te loto iai, ia e malolō'. Na faaali atu e Iesu ia te ia, o le alofa e maua e soo se tagata e sau ia te ia. E lē taitai ona tuua le alofa o le Atua i so'o se tagata e ole atu ia te ia. Ina ua alaga atu le tauaso o Patimaio mo le alofa i le Mareko 10:46-52, na lagona e Iesu lana alaga ma tali mai. Ina ua ole atu se tamā mo lona alofa i lona atalii na ulufia e temoni, na tali atu Iesu ma faasaolotoina le tamaitiiti (Mataio 17:14-18). Ina ua ole atu le fafine Kanana ia alofa I lana tama teine, e ui e lei oo i le taimi o tagata ese e maua ai le meaalofa o le faaolataga, na tali atu ia te ia Iesu ma ua faamaloloina le teine (Mataio 15:22-28). I le suafa e sili i suafa uma lava, ou te tatalo ia e maua le alofa o le Atua ina ia e atoatoa i so'o se vaega o lou olaga. E tele le alofa o le Atua. Fai mai le Salamo 57:10, o le alofa o le Atua e tele e oo i le lagi. Peitai, e ui na tele le alofa o le Atua, e maua e na o i latou ua salamo moni i a latou agasala, tuuina atu o latou ola ia Iesu ma ola I se olaga faapaiaina. E nā o i latou e matau i le Atua e mafai ona maua lona alofa taumasuasua (Salamo 103:11). O ē matatau i le Atua, e fiafia pea i latou i le maua o lona alofa taumasuasua, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO LUA 5 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Viiga Taumasuasua (Overflowing praise)Tauloto -Tusi Paia–Salamo 147:1 “Ia ‘outou vivi‘i atu i le ALI‘I. Auā e lelei ‘ona fai pesega i lo tatou Atua; auā e matagofie, e ono lava le vi‘iga.”Faitauga – Tusi Paia –2 Samuelu 6:14-16I le faitauga o le Tusi Paia mo le asō, na vivii Tavita i le Atua ma lona malosi atoa ma siva e leai ma se manatu i seisi. O se faataitaiga lelei lea o le viiga e taumasuasua, leitioa faamanuia le Atua ia te ia e lē mafaitaulia. A taumasuasua la tatou viiga i le Atua,e na te foai mai faamanuiaga e lē mafaitaulia. A e vivii i le Atua, e te faafiafia ia te ia, afai e te faafiafia ia te ia, e na te faia ou tuaoi e faia le leleiga ma oe (Faataoto 16:7). Leitoa e lē taitai ona faiaina Tavita i se taua, o le taumasuasua o lana viiga e faaosofia le Atua e faafilemu ona fili i ona luma. A e faaaoga soo se auala e vivii ai i le Atua, e na te faia soo se auala e foai faasoloatoa atu ai ia te oe faamanuiaga faulai. O le avatu o viiga e taumasuasua i le Atua, e le mafai ona e tuua ni tapulaa i lau viiga, e tatau ona e vivii ia te ia e lē aunoa. O lona uiga, e te vivii ia te ia I soo se mea e te alu iai ma a'o faia foi au galuega masani o le aso. O lona uiga o le tulaga e alu iai lou mafaufau i aso uma o lou olaga, o le vivii i le Atua e faifaipea. O le mafuaaga lea o so'o se taimi e vaai ai tagata ia te au, e latou te iloa ai o loo gaoioi pea lou gutu, o loo ou pese i pese lotu e vivii ai i le Atua. Ou te manatua e iai se aso na ou malaga ai i se atunuu i fafo ona ou alu lea i se faletusi e faatau ni a'u tusi. Ao tau sue ni au tusi, sa ou pese e vivii i le Atua. E iai se palagi na sau i totonu o le faletusi, vaai mai ia te a'u, ma fai sana tala ula i lau pese. Na ma taliē, ma lulu lima, ao faliu e alu, na faapea mai, ‘sei faatali a, o lea ua te'a'. Fai mai sa ia pologa i le tigā o le tua mo le tele o tausaga. O le taimi na ou luluina ai lona lima ao ou iai i le agaga vivii ma tapuai, na te'a vave le tua tigā. Afai e te fia vaai i vavega i so'o se mea e te alu iai, tusa pe e te lē o mafaufau iai, e tatau ona e vivii i le Atua ia taumasuasua. O i latou e avatu i le Atua viiga e taumasuasua, e le faatali sei fai e le Atua se mea mo i latou ona faatoa vivii lea. E vivii i latou i le Atua i ona aso e taugalemū ai ma aso e lē taugalemū ai. O le mafai ona nofo i luga mai le moega i taeao uma, ua lava lea mafuaaga e vivii ai i le Atua. E taui e le Atua i le faamautinoa lea, latou te maua mea uma e manaomia ae lei ole atu i le Atua ina ia atili ona faaavanoa latou taimi e vivii ai ia te ia. Ae lei o'o mai faigata, e na te fofoina ina ia aua nei mapu le tafe o le viiga. Le au pele e, ia fai ma au masani le vivii i le Atua i so'o se mea e te alu iai, ona ia faamatagofieina lea o lou olaga i ana faamanuiaga faulai. O le avatu i le Atua o le viiga e taumasuasua, e tatau ona e vivii ia te ia I soo se mea e te alu iai I taimi uma, i le suafa o Iesu, Amene.
OPEN HEAVENSMATALA LE LAGI MO LE ASO SA 3 AOKUSO 2025(tusia e Pastor EA Adeboye)Manatu Autu: Tamāoaiga Taumasuasua (Overflowing wealth)Tauloto -Tusi Paia–Salamo 112:3 “E i lona fale le ‘oloa ma mea e tele; e tumau fo‘i lana amiotonu e fa‘avavau.”Faitauga – Tusi Paia –Sakaria 1:14-17E lē na o le mauoa e finagalo ai le Atua mo oe. E finagalo fo'i ia fa'atumulia oe ma taumasuasua I le tamāoaiga. I le 2 Nofoaiga Tupu 1:6-15; o loo faamau ai I le Tusi Paia o Solomona sa tele nauā lona tamāoaiga na ia te ia ario ma auro I Ierusalema e pei o ma'a. E ui sa na o le poto na ole atu ai Solomona I le Atua na te faamasinoina ai Isaraelu, ae na foai e le Atua ia te ia le oloa ma le tamāoaiga atoa ma le poto.Fai mai le Salamo 35:27. “Ia pepese ma taufai‘oli‘oli o ē loto i la‘u amiotonu; ‘ia fai ane pea lava i latou, “‘Ia vi‘ia le ALI‘I, o lē ‘ua finagalo ‘ia manuia lana ‘au‘auna.”E fiafia le Atua I le manuia o ana auauna. E mafai ona filifili le Atua e faatumu oe I le tamāoaiga peita'i na te lē faia I se tagata e manatu lava ia na o ia. Ina ua ia avatu ia Solomona le tamāoaiga tele nauā, na maua ona e lei ole Solomona I se mea tau o ia lava, peita'i na ole mo le lelei o tagata o le Atua. E le avatua e le Atua ia te oe le oa ma le tamāoaiga taumasuasua pe a e lē alofa i ona tagata ma filiga i lana galuega i le lalolagi. Afai o lou mana'o ia maua le tamāoaiga tau lava o oe ma lou aiga poo le faalialia vale ai i tagata, e lē tatalaina e le Atua punāvai i le tamāoaiga taumasuasua mo oe.A silafia e le Atua e mafai ona ia faamoemoeina oe e faaaoga punaoa na te avatu mo le faalauteleina o lona mālō I le lalolagi; o le a ia faamanuia ia te oe i le oloa faula'i; Na ia faamanuia ia Aperaamo i le oloa tulu'i ma avea ia o se tagata taualoa aua na ia silafia e mafai ona avea Aperaamo ma faamanuiaga I le lalolagi atoa (Kenese 18:17-19). E mafai ona faamoemoeina oe e le Atua I le tamāoaiga taumasuasua?Sa ou malaga I Gibraltar i se taimi, ma sa ou fiafia i se avanoa na o'u matamata ai i nofoaga e faatosina atu i ai tagata tafafao, e pei o le Papa o Gibraltar ma isi. Na faafuasei ona o'u vaaia se nofoaga na uma ai lo'u fiafia, o se faletapuai o tagata Mosalemi sa fausia i totonu o lea nofoaga, o lona tau e tusa ma le tele o miliona pauni Peretania. Ina ua ‘ou fesili sa ou iloa ai na o ni nai tagata toaitiiti e fa'aaogaina lea faletapuai ae toatasi le tagata na faatupea le fauina le fale. Sa ou faliu ma fesili i le Atua, “Le Alii e, o le a lenei?” O le tali na o'u maua mai le Atua, “O outou o ni tagata faiaga tele! aemaise lava outou tagata Nigeria, o nisi o outou e fefefe e manuia. A outou tatalo, ‘Le Atua e, faamanuia mai a'u; pau la outou tatalo o se miliona se tasi. E le o i ai sa outou fuafuaga e liliu le lalolagi atoa mo Iesu Keriso.' Le au pele e, a mumū i lou loto se galala e faalautele le mālō o le Atua, o le a foai mai e le Atua ia te oe le tamaoaiga taumasuasua, i le suafa o Iesu, Amene.
In response to a request, we share valuable resources for learning about femoral acetabular impingement (FAI) and labral tears, addressing the knowledge gap many clinicians face with these conditions.• Four essential resource categories: research literature, clinical specialists, surgical resources, and academic educators• Key research documents include the Warwick Agreement and Doha Agreement on diagnostic criteria for FAI• Following clinicians like Dan, Mike Ryman, and Mike Voigt who combine research with extensive clinical experience• Surgical textbooks like "Hip Preservation Surgery" provide valuable insights despite their cost • Observing actual hip surgeries offers unparalleled perspective on the procedure and recovery process• Understanding imaging measurements (alpha angle, lateral center edge angle) improves communication with surgeons• Interdisciplinary conferences and continuing education courses provide opportunities for professional networking• Watching a family member recover from surgery builds empathy for what patients experience beyond clinical visitsYour best approach to mastering hip FAI and labral tear management is to combine evidence, clinical expertise, surgical knowledge, and academic insights while applying this systematized approach to any joint or condition.We appreciate you listening! To learn more about SHIFT, head here - https://shiftmovementscience.com/To learn about SHIFT's courses, check our website here - https://courses.shiftmovementscience.com/Also, please consider rating, reviewing, and sharing the podcast with your friends! Thanks :)Thanks for listening to The SHIFT Show! Check out SHIFT's most popular courses here! https://courses.shiftmovementscience.com/Want to join our online educational community of over 1000 gymnastics professionals and get 40+ hours of gymnastics lectures? Join The Hero Lab below!https://shiftmovementscience.com/theherolab/ Check out all our past podcast episodes here!https://shiftmovementscience.com/podcast/
Vuoi mettere alla prova il tuo vocabolario da ufficio? Fai il quiz: https://bit.ly/45grCI2Oggi vi porto con me in un piccolo tour per mostrarvi dove lavoro ogni giorno a Italiano Automatico. Un podcast perfetto per imparare l'italiano ascoltando l'italiano naturale.Cosa troverai in questo podcast? – Vocabolario utile legato all'ambiente di lavoro – Espressioni quotidiane in contesto reale – Un modo rilassato e autentico per praticare l'italiano
In questo episodio di Riflessioni, io ed Erika vi raccontiamo il nostro viaggio in Andalusia! Abbiamo scoperto posti incredibili e fatto un sacco di riflessioni interessanti. Vi parliamo delle differenze che abbiamo notato tra Italia e Spagna – dalle autostrade gratis alle spiagge libere – e di quanto sia bello viaggiare quando conosci la lingua del posto.Trascrizione (PI Club, livello oro)Altri link e risorse utili:Fonetica Italiana Semplice, il mio corso di pronuncia italianaScarica l'ebook: "Come raggiungere il livello avanzato in italiano"Il mio ebook gratuito, "50 modi di dire per parlare come un italiano"Fai una lezione di italiano su Italki e ricevi 10 $ in creditiIl mio canale YouTubeDai un'occhiata al merchandiseInstagramFacebook